Toggle menu
243,8 tis.
110
18
642,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Japanska dunja: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 26: Redak 26:
Plodovi sadrže: 14-17 % suhe tvari, 1,2-3,1 % [[šećer]]a, 0,7-1,3 % [[pektin]]a, 3,6-7,2 % organskih kiselina, te 45 do 109 mg/100 g [[Vitamin C|vitamina C]] .<ref>http://pub.epsilon.slu.se/5197/1/10Fruit_juice.pdf</ref> Danas postoje i kultivari razvijeni prije svega zbog plodova (sorte "Cido", "Cido Red", "Mir", "Nina", "Gold Calif", "Maksym").  
Plodovi sadrže: 14-17 % suhe tvari, 1,2-3,1 % [[šećer]]a, 0,7-1,3 % [[pektin]]a, 3,6-7,2 % organskih kiselina, te 45 do 109 mg/100 g [[Vitamin C|vitamina C]] .<ref>http://pub.epsilon.slu.se/5197/1/10Fruit_juice.pdf</ref> Danas postoje i kultivari razvijeni prije svega zbog plodova (sorte "Cido", "Cido Red", "Mir", "Nina", "Gold Calif", "Maksym").  


Vrijedi spomenuti da su prvi pokušaji korištenja ove biljke kao voćke bili još 1913. u [[Ukrajina|Ukrajini]].<ref>http://kornelkirsche.eu/pages/strona-glowna/oferta/pigwowiec</ref><ref>https://www.hort.purdue.edu/newcrop/ncnu02/v5-385.html  Pristupljeno 7.10.2015.</ref> Često se  uzgaja i kao [[bonsai]].<ref name="Ma-Ke_Chaenomeles japonica ">{{cite web | first=Mark | last=D'Cruz | title=Ma-Ke Bonsai Care Guide for Chaenomeles japonica | publisher=Ma-Ke Bonsai | url=http://makebonsai.com/guide/bonsailink.asp?quicklink=5062&name=Chaenomeles_japonica | accessdate=2011-07-08 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20101109073100/http://www.makebonsai.com/guide/bonsailink.asp?quicklink=5062&name=Chaenomeles_japonica | archivedate=9. studenoga 2010. }}</ref>
Vrijedi spomenuti da su prvi pokušaji korištenja ove biljke kao voćke bili još 1913. u [[Ukrajina|Ukrajini]].<ref>http://kornelkirsche.eu/pages/strona-glowna/oferta/pigwowiec</ref><ref>https://www.hort.purdue.edu/newcrop/ncnu02/v5-385.html  Pristupljeno 7.10.2015.</ref> Često se  uzgaja i kao [[bonsai]].<ref name="Ma-Ke_Chaenomeles japonica ">{{Citiranje weba | first=Mark | last=D'Cruz | title=Ma-Ke Bonsai Care Guide for Chaenomeles japonica | publisher=Ma-Ke Bonsai | url=http://makebonsai.com/guide/bonsailink.asp?quicklink=5062&name=Chaenomeles_japonica | accessdate=2011-07-08 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20101109073100/http://www.makebonsai.com/guide/bonsailink.asp?quicklink=5062&name=Chaenomeles_japonica | archivedate=9. studenoga 2010. }}</ref>
== Podvrste ==
== Podvrste ==
# ''[[Chaenomeles japonica var. alpina]]'' <small>Maxim.</small>
# ''[[Chaenomeles japonica var. alpina]]'' <small>Maxim.</small>
Redak 43: Redak 43:
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
*''[http://www.pfaf.org/database/plants.php?Chaenomeles+japonica PFAF Database Chaenomeles japonica]''
*''[http://www.pfaf.org/database/plants.php?Chaenomeles+japonica PFAF Database Chaenomeles japonica]''
{{commonscat|Chaenomeles japonica}}
 
{{wikispecies|Chaenomeles japonica}}
 


[[Kategorija:Ružovke]]
[[Kategorija:Ružovke]]
[[Kategorija:Parkovno drveće i grmovi]]
[[Kategorija:Parkovno drveće i grmovi]]

Posljednja izmjena od 18. studeni 2021. u 22:17

Japanska dunja
Chaenomeles japonica
Chaenomeles japonica
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Rosales
Porodica: Rosaceae
Rod: Chaenomeles
Vrsta: C. japonica
Dvojno ime
Chaenomeles japonica
(Thunb.) Lindl. ex Spach

Japanska dunja (lat. Chaenomeles japonica) ukrasni je grm bijelih, ružičastih ili crvenih cvjetova. Spada u porodicu Rosaceae. Koristi se u hortikulturi i razvijen je veliki broj kultiviranih odlika ove biljke. Niža je od druge, također često kultivirane Chaenomeles speciosa, te obično naraste do metar visine.[1]

Plod se biljke na japanskom naziva Kusa-boke. Oblika je omanje zlatno žute jabuke, te je jestiv, no vrlo je tvrd i trpak. Povremeno se koristi u pripravi pita i želea kao manje vrijedan nadomjestak za pravu dunju.

Plodovi sadrže: 14-17 % suhe tvari, 1,2-3,1 % šećera, 0,7-1,3 % pektina, 3,6-7,2 % organskih kiselina, te 45 do 109 mg/100 g vitamina C .[2] Danas postoje i kultivari razvijeni prije svega zbog plodova (sorte "Cido", "Cido Red", "Mir", "Nina", "Gold Calif", "Maksym").

Vrijedi spomenuti da su prvi pokušaji korištenja ove biljke kao voćke bili još 1913. u Ukrajini.[3][4] Često se uzgaja i kao bonsai.[5]

Podvrste

  1. Chaenomeles japonica var. alpina Maxim.
  2. Chaenomeles japonica f. tricolor (Parsons & Sons) Rehder

Dodatna literatura

Bailey, L.H.; Bailey, E.Z.; the staff of the Liberty Hyde Bailey Hortorium. 1976. Hortus third: A concise dictionary of plants cultivated in the United States and Canada. Macmillan, New York.

Izvori

  1. Bailey, L.H.; Bailey, E.Z.; the staff of the Liberty Hyde Bailey Hortorium. 1976. Hortus third: A concise dictionary of plants cultivated in the United States and Canada. Macmillan, New York.
  2. http://pub.epsilon.slu.se/5197/1/10Fruit_juice.pdf
  3. http://kornelkirsche.eu/pages/strona-glowna/oferta/pigwowiec
  4. https://www.hort.purdue.edu/newcrop/ncnu02/v5-385.html Pristupljeno 7.10.2015.
  5. D'Cruz, Mark. "Ma-Ke Bonsai Care Guide for Chaenomeles japonica". Ma-Ke Bonsai. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. studenoga 2010.. http://makebonsai.com/guide/bonsailink.asp?quicklink=5062&name=Chaenomeles_japonica Pristupljeno 8. srpanj 2011. 

Vanjske poveznice