Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:31:44Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:31
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Zubara'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Zubara'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Arheološki lokalitet Al Zubara		\|ime mjesta = Arheološki lokalitet Al Zubara
	\|slika = Zubara_Fort.jpg		\|slika = Zubara_Fort.jpg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T04:29:37Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 4. studeni 2021. u 04:29
Redak 50:		Redak 50:

	==Poveznice==		==Poveznice==
	~~{{commonscat\|Zubarah Fort}}~~
	* [[Utvrda Bahrein]]		* [[Utvrda Bahrein]]
	* [[Otok Muharak]]		* [[Otok Muharak]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T00:33:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Arheološki lokalitet Al Zubara
|slika = Zubara_Fort.jpg
|godina = [[2013.]] (37. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv, v
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1402
|država = {{ZD+X/K|KAT}}
 
{{Lokacijska karta|Katar|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Zubara|position=left
|lat_deg=25|lat_min=58|lat_sec=41|lat_dir=N
|lon_deg=51|lon_min=01|lon_sec=47|lon_dir=E
}}Lokacija Zubare u Kataru
}}
'''Zubara''' ([[arapski]]: الزبارة‎, ''Al Zubarah''), poznata i kao '''Az Zubarah''', je [[arheologija|arheološki]] lokalitet na zapadnom dijelu [[Katar]]skog poluotoka, u općini [[Aš Šamal]], oko 105 km sjeverozapadno od glavnog grada Katara, [[Doha|Dohe]]. Sastoji se od ostataka [[utvrda|utvrđenog]] obalnog naselja koje je u 18. i 19. stoljeću cvalo zahvaljujući [[lov na bisere|lovu na bisere]]. Zbog toga je ovo naselje upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2013. godine kao ''„izvanredno svjedočanstvo urbanog trgovišta i tradicionalnog lova na bisere koje su održavale velike obalne gradove i dovele do razvoja malenih neovisnih [[Perzijski zaljev|zaljevskih]] država izvan kontrole [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]], [[Perzijsko Carstvo|Perzijskog]] ili drugih [[Europa|europskih]] carstava”''<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/list/1402 Al Zubarah Archaeological Site] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 30. lipnja 2013.</ref>
[[Slika:Fort_Zubara,_Qatar_(2371639734).jpg|mini|lijevo|<center>Utvrda Zubara u podne]]
==Povijest==

[[Slika:Qatar corniche ferry.jpg|mini|lijevo|<center>Katarski brodovi za lov na bisere]]
Smatra se da su grad osnovali pripadnici [[kuvajt]]skog plemena ''Bani Utba'' oko 1760. god. izgradivši njezinu veliku luku, koja je bila preduvjet stvaranju središta trgovinom [[biser]]ima. Ovo razdoblje se svršilo kada su se snage vjerne [[sultan]]u [[Muskat]]a sukobile s Kataranima u Zubari i zapalili grad<ref name=PTBS>T. Richter, P. D. Wordsworth & A. G. Walmsley, ''Pearlfishers, townsfolk, Bedouin and Shaykhs: economic and social relations in Islamic Al-Zubarah'', P. 2. iz ''Proceedings of the Seminar for Arabian Studies 41'', 2011., str. 1.-16.</ref>.
[[Slika:Al_Zubara_(6966524441).jpg|mini|<center>Utvrda Zubara iznutra]]
[[Slika:Zubara1.jpg|mini|<center>Unutrašnjost s kvadratnog tornja]]
Nakon toga su Katarani 1820-ih podigli veliki obrambeni zid s 22 polukružna tornja, kojim su zatvorili grad i luku u polukrugu promjera 2,5 km. Ovaj grad je bio tek 20% veličine bivšeg grada. Grad je tada bio jasno organiziran s pravilnom mrežom ulica i četvrtima u kojima se procjenjuje da je živilo od 6 do 9 tisuća stanovnika<ref>[http://miri.ku.dk/projekts/qiahp/ Qatar Islamic Archaeology and Heritage Project], Sveučilište Kopenhagen {{eng oznaka}} Preuzeto 1. srpnja 2013.</ref>.

Zubara je cvala zahvaljujući obližnjim ležištima kamenica koje su svakog ljeta izranjali kako bi vadili prirodne bisere. Tada bi se beduini iz cijelog Katara, ali i iz drugih mjesta u Perzijskom zaljevu, sjatili u Zubaru kako bi trgovali, ali i branili lovce na bisere dok su oni na moru<ref>Vine, P. & Casey, P. 1992: The Heritage of Qatar. P. 49-55. IMMEL Publishing</ref>.

[[Britanci]] su u drugoj polovici 19. stoljeća počeli jačati svoj utjecaj u Perzijskom zaljevu, što je kulminiralo vojnim napadom Britanske mornarice na brodice iz Zubare koncem stoljeća<ref>Rahman H. 2005. The Emergence of Qatar: the turbulent years 1627–1916. London: Thames & Hudson.</ref>, a što je naposljetku dovelo do slabljenja grada.

U pokušaju da ponovno oživi grad, katarski 5. [[emir]] [[Abdulah bin Jasim Al Tani]] je 1938. god. dao izgraditi utvrdu koja je nazvana po gradu.

Nakon osamostaljenja Katara 1971. god., [[Britansko Carstvo]] je nastavilo osporavati katarski suverenitet nad Zubarom, što je riješeno na [[Međunarodni sud|Međunarodnom sudu u Haagu]] tek 2001. god.<ref>[http://www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=2&case=87&p3=0]</ref>.

==Odlike==

Zubaru su osnovali trgovci iz [[Kuvajt]]a i prije nego što je uništena 1811., a napuštena u ranim 1900-ih, imala je trgovinske veze preko [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], [[Arabija|Arabije]] i [[Zapadna Azija|zapadne Azije]]. Sloj pijeska iz pustinje je zaštitio ostatke [[palača|palače]], [[džamija|džamije]], [[ulica]], dvorišta kuća, i ribarskih koliba, njezinu luku, [[utvrda|utvrdu]] i dvokatne obrambene zidine, [[kanal]]e, [[zid]]ove i groblja. Zubara je danas najznačajniji arheološki lokalitet Katara koji pokriva oko 400 [[ha]] (60 ha unutar vanjskog obrambenog zida), od čega je iskopan samo njen mali dio<ref name=UNESCO/>.

Nastambe u Zubari su uglavnom kamene kuće s fasadom od [[gips]]a, s unutarnjim [[dvorište]]m ([[atrij]]) koje se mogu pronaći po cijelom [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. U dvorišta se ulazilo kroz vanjski portal koji je bio nadsvođen dugim hodnikom kako bi se spriječilo da netko s ulice vidi dvorište. Obično su u dvorištu imale [[trijem]] na južnoj strani, koji je štitio od ljetnjeg sunca. Vanjski ulaz i prozori su bili ukrašeni gipsanim [[štuko]] ukrasima raznih geometrijskih oblika.

Najdojmljivija građevina u gradu je bila palača gradskih [[šeik]]a promjera 110 x 100 m, koja ima iste odlike kao i manje stambene kuće u gradu, samo je svaki dio mnogo veći. Čine je devet povezanih dijelova od kojih svaki ima svoje dvorište uokvireno nizom soba. Štuko ukrasi su se nalazili i u unutrašnjosti, a ostaci stubišta daju nagovijestiti kako je imala i katove. Palača je bila uokvirena velikim zidom s kružnim tornjevima na sva četiri kuta, u kojima su mogli stajati topovi<ref name=PTBS/>.

Složeni kompleks malih skladišta je identificiran kao dio gradskog [[bazar]]a, što je potvrdio i pronalazak brojnih predmeta koji su povezani s trgovinom.

Nedugo nakon utvrđivanja Zubare, na oko 1,65 km istočno od grada vladarska obitelj Halifa (vladari [[Bahrein]]a) podigli su utvrdu ''[[Kalat]] Murair (قلعة مرير‎)'' u kojoj se nalazio izvor svježe vode u plitkom bunaru. Kasnije su izgrađene i [[zastor]]ske [[zid]]ine koje su štitile [[kanal]] i stazu od Zubare do Muraira. Unutar zidina utvrde Murair bila je i [[džamija]] i nekoliko nastambi, dok su se oko nje nalazile privremene nastambe, poljoprivredna polja i torovi za stoku<ref name=PTBS/>.

==Izvori==
{{izvori}}

==Poveznice==
{{commonscat|Zubarah Fort}}
* [[Utvrda Bahrein]]
* [[Otok Muharak]]

==Vanjske poveznice==

* [http://www.alzubarah.qa/en Službene stranice arheološkog nalazišta Zubara] {{eng oznaka}}
* [http://leqatar.free.fr/Qatar/Volarthus/Zubarah.html Fotografije Zubare]
* [http://www.qatarvisitor.com/index.php?cID=439&pID=1732 Iskapanja u Zubari]

{{coord|25|58|41|N|51|1|47|E|type:landmark_source:dewiki|display=title}}

[[Kategorija:Građevine u Kataru]]
[[Kategorija:Utvrde]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Aziji]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Aziji]]

Zubara - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica