WikiSysop: bnk

2022-03-17T19:14:05Z

bnk

←Starija inačica		Inačica od 17. ožujak 2022. u 19:14
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Zohar'''-->'''~~''Zohar''''' (hebr: זֹהַר „sjaj“) je najznačajnije i najopsežnije djelo [[Kabala i mistika\|'''Kabale''']]. Zohar nije jedna knjiga nego skup knjiga različitih naslova. Pisan je pretežno na [[Aramejski jezik\|aramejskom]] jeziku, a djelomice i na hebrejskom. Sadržaj ''Zohara'' čine tumačenja [[Tora\|Tore]] i ostalih tekstova Tanak-a u obliku [[Egzegeza\|egzegeze]], [[homilija]], priča i [[Dijalog\|dijaloga]]. Pretežni dio knjige Zohar bavi se tumačenjem tekstova (tjednih odjeljaka: parašjot)<ref>Paraša (hebr: פָּרָשָׁה ,množina: parašjot su tjedni odjeljci Tore koji se čitaju i tumače tijekom tjedana i na šabat.</ref> Tore, te iznalaženjem njihova tajnovita smisla, a to je smisao sefirota te njihovih dinamičkih odnosa u [[Sefiroti u Kabali#Sefiroti nakon pucanja posuda (ševirat hakelim) - Parcufim\|parcufimima]]. To nije neobično jer je samo učenje Kabale temeljeno na tumačenju deset [[Sefiroti u Kabali#En Sof i sefiroti\|Božjh atributa]], kako oni emaniraju kroz sve razine svjetova i kako se očituju na svim razinama duše. Velik dio teksta sastoji se u razgovorima između vođe grupe Šimon bar Johai (2. st.) i njegovih drugova (''hevarim''), a njihov sadržaj čine značajna pitanja Božje biti, sefiroti, podrijetlo i struktura kozmosa, priroda duše, čovjekov spas.		''Zohar''''' (hebr: זֹהַר „sjaj“) je najznačajnije i najopsežnije djelo [[Kabala i mistika\|'''Kabale''']]. Zohar nije jedna knjiga nego skup knjiga različitih naslova. Pisan je pretežno na [[Aramejski jezik\|aramejskom]] jeziku, a djelomice i na hebrejskom. Sadržaj ''Zohara'' čine tumačenja [[Tora\|Tore]] i ostalih tekstova Tanak-a u obliku [[Egzegeza\|egzegeze]], [[homilija]], priča i [[Dijalog\|dijaloga]]. Pretežni dio knjige Zohar bavi se tumačenjem tekstova (tjednih odjeljaka: parašjot)<ref>Paraša (hebr: פָּרָשָׁה ,množina: parašjot su tjedni odjeljci Tore koji se čitaju i tumače tijekom tjedana i na šabat.</ref> Tore, te iznalaženjem njihova tajnovita smisla, a to je smisao sefirota te njihovih dinamičkih odnosa u [[Sefiroti u Kabali#Sefiroti nakon pucanja posuda (ševirat hakelim) - Parcufim\|parcufimima]]. To nije neobično jer je samo učenje Kabale temeljeno na tumačenju deset [[Sefiroti u Kabali#En Sof i sefiroti\|Božjh atributa]], kako oni emaniraju kroz sve razine svjetova i kako se očituju na svim razinama duše. Velik dio teksta sastoji se u razgovorima između vođe grupe Šimon bar Johai (2. st.) i njegovih drugova (''hevarim''), a njihov sadržaj čine značajna pitanja Božje biti, sefiroti, podrijetlo i struktura kozmosa, priroda duše, čovjekov spas.

	== Nastanak i autorstvo ==		== Nastanak i autorstvo ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-04T03:58:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''''Zohar''''' (hebr: זֹהַר „sjaj“) je najznačajnije i najopsežnije djelo [[Kabala i mistika|'''Kabale''']]. Zohar nije jedna knjiga nego skup knjiga različitih naslova. Pisan je pretežno na [[Aramejski jezik|aramejskom]] jeziku, a djelomice i na hebrejskom. Sadržaj ''Zohara'' čine tumačenja [[Tora|Tore]] i ostalih tekstova Tanak-a u obliku [[Egzegeza|egzegeze]], [[homilija]], priča i [[Dijalog|dijaloga]]. Pretežni dio knjige Zohar bavi se tumačenjem tekstova (tjednih odjeljaka: parašjot)<ref>Paraša (hebr: פָּרָשָׁה ,množina: parašjot su tjedni odjeljci Tore koji se čitaju i tumače tijekom tjedana i na šabat.</ref> Tore, te iznalaženjem njihova tajnovita smisla, a to je smisao sefirota te njihovih dinamičkih odnosa u [[Sefiroti u Kabali#Sefiroti nakon pucanja posuda (ševirat hakelim) - Parcufim|parcufimima]]. To nije neobično jer je samo učenje Kabale temeljeno na tumačenju deset [[Sefiroti u Kabali#En Sof i sefiroti|Božjh atributa]], kako oni emaniraju kroz sve razine svjetova i kako se očituju na svim razinama duše. Velik dio teksta sastoji se u razgovorima između vođe grupe Šimon bar Johai (2. st.) i njegovih drugova (''hevarim''), a njihov sadržaj čine značajna pitanja Božje biti, sefiroti, podrijetlo i struktura kozmosa, priroda duše, čovjekov spas.

== Nastanak i autorstvo ==
Autorstvo Zohara pripisuje se [[Moše de Leon]] (1240.-1305.) iako se ono nekritički pripisivalo glavnoj osobi unutar samog djela – Rabi Šimon bar Johai (poznat pod akronimom „Rašbi“, živio u 2. st).

== Struktura djela - knjige koje čine korpus Zohar ==
· ''Zohar'' (Glavni dio), Komentari na tjedne odjeljke (parašjot) Tore.

· ''Sifra di-Cniuta'' (‚Knjiga o skrivenome‘), težak za razumijevanje komentar o prvih pet poglavlja knjige ''Postanak''

· ''Idra Rabba'' (‚Velika skupština‘), ekstatična izlaganja Šimon ben Johai i njegovih učenika na temu stvaranja

· ''Idra Zuta'' (‚Mala skupština‘), Priča o smrti Šimon ben Johai i njegovim moćnim govorima

· ''Hekalot'' (‚Palače‘), Opis dvorana u Hramu, kojima kroče duše vjernika

· ''Raza de-Razin'' (‚Tajna nad tajnama‘), Rasprave o povezanosti duše i tijela

· ''Saba'' (‚Sjedina, starac‘), Spoznaje starog kabalista o duši i njenim seobama

· ''Jenuka'' (‚Dijete‘), Spoznaje jednog nadarenog djeteta o Tori

· ''Rab Metivta'' (‚Glava akademije‘), Vizionarski hod kroz raj s razmatranjima o sudbini duše.

· ''Sitre Tora'' (‚Tajne Tore‘), Tumačenja raznih odjeljaka Tore

· ''Matnitin'' (Izlaganja o Tori u stilu Mišne).

· ''Zohar'' na temu ''Pjesme nad pjesmama''

· ''Kaw ha-Midda'' (‚Mjera svih mjera‘), Izlaganja o molitvi ''Š'ma Jisrael'', jednoj od glavnih molitvi u židovstvu.

· ''Sitre Otiot'' (‚Tajne slova‘), Tumačenja slova Božjeg imena i tekstova iz povijesti stvaranja

· ''Midrasch ha-ne'elam'' o Tori (mistički komentar na Toru)

· ''Midrasch ha-ne'elam (Skriveni Midraš)'' o ''Knjizi o Ruti''

· ''Ra'ja Mehemna'' (‚Vjerni pastir‘), Tumačenje zapovijesti i zabrana u Tori.

· ''Tikkune haZohar'' (‚Korekcije Zohara‘), sastoji se od sedamdeset komentara na uvodnu riječ Tore "B'rešit" (<big>בְּרֵאשִׁיתּּ</big>).

· ''Idra deVe Maškana, , Saba deMišpatim, Tosefta,''

· ''Zohar Hadaš (''Novi Zohar: זוהר חדש)<br />

== Sadržaj Zohara ==
Zohar nastoji dohvatiti Božju bit u jeziku „svete fantazije“<ref>Green (2004.), str. 3: "Zohar je djelo svete fantazije" (...) opisuju realnosti koje su viđene samo unutarnjim okom onih koji ih opisuju..."</ref>. Bog je skriven pa se o njemu može govoriti simboličkim jezikom, u [[Metafora|metaforama]] i [[Alegorija|alegorijama]], često puta u pričama odvedenim do [[Besmislica|apsurda]]. Uvijek je pritom temelj izlaganja u Tori. Ona se nastoji protumačiti putem egzegeze koristeći hermeneutički model zvan '''[[Kabala i Pardes|Pardes]]''' što znači uzdizanje od doslovnog do tajnovitog, mističkog smisla biblijskog teksta.

== Jezik Zohara ==

== Prva izdanja i prijevodi ==
Prvo tiskano izdanje Zohara je ono iz Mantove i Cremone (1558.-1560.): ''Sefer ha_Zohar''

Postoje mnogi prijevodi na europske jezike.

=== Na engleskom: ===
'''Matt''', Daniel C., Nathan '''Wolski''', & Joel '''Hecker''', trans. ''The Zohar: Pritzker Edition'' (12 vols.) Stanford: Stanford University Press, 2004-2017.

'''Matt''', Daniel C. ''Zohar: Annotated and Explained''. Woodstock, Vt.: SkyLights Paths Publishing Co., 2002. (Selections)

'''Matt''', Daniel C. ''Zohar: The Book of Enlightenment''. New York: Paulist Press, 1983. (Selections)

'''Scholem''', Gershom, ed. ''Zohar: The Book of Splendor''. New York: Schocken Books, '''1963'''. (Selections)

'''Sperling''', Harry and Maurice Simon, eds. ''The Zohar'' (5 vols.). London: Soncino Press.

'''Tishby''', Isaiah, ed. ''The Wisdom of the Zohar: An Anthology of Texts'' (3 vols.). Translated from the Hebrew by David Goldstein. Oxford: Oxford University Press, 1989.

=== Na njemačkom: ===
''Der Sohar – Das heilige Buch der Kabbala''. Nach dem Urtext hrsg. von Ernst '''Müller'''. Glanz, Wien 1932 Diederichs, München 2011, {{ISBN|978-3-7205-2643-2}}.

=== Na francuskom jeziku: ===
''Sepher ha-Zohar (Le livre de la splendeur)'', trad. Jean de '''Pauly''' (1906-1911, posthume), Maisonneuve et Larose, 6 vol., 1973. « Traduction ancienne très contestée » (Ch. Mopsik).

''Le Zohar'' traduction de l'araméen par Charles '''Mopsik''', Lagrasse, Verdier, 1981-2001, 7 vol.

Izvadci: ''Le Zohar. Le livre de la splendeur'', par Gershom '''Scholem''', Seuil, coll. « Points Sagesses », 2011, 152 p.

''Zohar Hoq-Léisraêl'', extraits selon le découpage établi par Haïm Joseph David Azoulay traduit par Michaël '''Sebban''', édition bilingue, Paris, Beit Hazohar.

·

== Utjecaj ==

Knjiga Zohar izvršila je velik utjecaj kako na razvoj Kabale tako i na razmišljanja u teologiji kršćanstva. Lurijanska Kabala uvelike se služi terminima iz Zohara, na primjer imenima sefirota; kršćanski teolozi u vrijeme renesanse koriste tekst Zohara da bi potkrijepili svoje teze, na primjer onu o "Svetom trojstvu": trojstvo parcufima ''Arih Anpin'' ("Veliko lice"), ''Atika jomin'' ("Pradavni"), ''Abba'' ("Otac") prenose se, nekritički, na trojstvo Oca, Sina i Duha u kršćanskoj dogmatici<ref>Parcuf ''Ze'ir Anpin'' ("malo lice", mikrokozmos: konfiguracija šest sefirota od Hesed do Jesod) najviše bi odgovarala osobi "Sin" u svetom trojstvu. Riječ "parcuf" ima temeljno značenje "lice" u Kabali.</ref>.

== Literatura ==

# „'''Zohar'''“, članak u '''''Encyclopedia Judaica''''', Vol XXI, str 647-664.

# '''Matt''', Daniel C., Nathan '''Wolski''', & Joel '''Hecker''', trans. ''The Zohar: Pritzker Edition'' (12 vols.) Stanford: Stanford University Press, 2004-2017.
# '''Scholem''', Gershom (1963), ed. ''Zohar: The Book of Splendor''. New York: Schocken Books, (Izbor)
# '''Giller''', Pinchas (2001), ''Reading the Zohar: The Sacred Text of the Kabbalah''. New York: Oxford University Press.
# '''Green''', Arthur (2004), ''A Guide to the Zohar''. Stanford: Stanford University Press.
# '''Hellner-Eshed''', Melila (2009), ''A River Flows from Eden: The Language of Mystical Experience in the Zohar''. Stanford (Ca): Stanford University Press.
# '''Necker''', Gerold: ''Der Sohar – Das heilige Buch der Kabbala'', Marix Verlag, 2013, {{ISBN|9783865393364}}
# '''Scholem''' Gershom : ''Der Sohar I + II.'' In: ders.: ''Die jüdische Mystik in ihren Hauptströmungen.'' Frankfurt 1980, {{ISBN|3-518-07930-1}}, S. 171–266.
# '''Grözinger,''' Karl Erich (2005): ''Jüdisches Denken. Theologie – Philosophie – Mystik.'' Band 2: ''Von der mittelalterlichen Kabbala zum Hasidismus.'' Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt {{ISBN|3-593-37513-3}}, S. 463–618.
# '''Scholem''', Gershom (1995), ''Major Trends in Jewish Mysticism''. New York: Schocken Books. Poglavlja 5. i 6. su posvećena temi ''Zohar''.
# '''Wolski''', Nathan (2010), ''Journey into the Zohar.'' SUNY

== Vanjske poveznice ==

https://www.academia.edu/Documents/in/Zohar_Kabbalah

https://beithazohar.com/event/le-zohar-de-mantoue/

http://www.akadem.org/sommaire/themes/limoud/la-cabale/
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Kabala]]
[[Kategorija:Judaizam]]

Zohar - Povijest promjena

WikiSysop: bnk

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica