Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T01:45:14Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 01:45
Redak 3:		Redak 3:

	== Sadržaj ==		== Sadržaj ==
	{{~~wikizvor~~\|Zlatarevo zlato}}		{{HIEizvor\|Zlatarevo zlato}}
	Roman ''Zlatarovo zlato'' podijeljen je na 26 poglavlja, u kojima je radnja oblikovana kroz dvije linije [[Fabula\|fabule]]:		Roman ''Zlatarovo zlato'' podijeljen je na 26 poglavlja, u kojima je radnja oblikovana kroz dvije linije [[Fabula\|fabule]]:
	# povijesnu - čini ju niz povijesnim izvorima oblikovanih epizoda o borbi građana Zagreba i [[feud]]alaca iz okolice, konkretnije Stjepka Gregorijanca, veleposjednika [[Medvedgrad]]a.		# povijesnu - čini ju niz povijesnim izvorima oblikovanih epizoda o borbi građana Zagreba i [[feud]]alaca iz okolice, konkretnije Stjepka Gregorijanca, veleposjednika [[Medvedgrad]]a.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T11:31:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{naslov u kurzivu}}
'''''Zlatarovo zlato''''', prvi je roman [[August Šenoa|Augusta Šenoe]] ([[1838.]] – [[1881.]]) napisan [[1871.]] godine.<ref name="Vienac">August Šenoa, »Zlatarovo zlato: Roman iz prošlosti zagrebačke, napisao ga Aug. Šenoa«, ''Vienac'', god. III., br. 31., 5. kolovoza 1871., str. 489. → {{Google knjige|o2gxAQAAMAAJ|arhiv časopisa|page=489}}</ref> To je ujedno i prvi hrvatski [[povijesni roman]]. Radnja je smještena u Zagreb 16. stoljeća, u vrijeme nakon [[Matija Gubec|Gupčeve]] [[Seljačka buna|Seljačke bune]]. Roman je prvo objavljen u nastavcima u časopisu [[Vijenac (časopis)|Vienac]]<ref name="Vienac"/> od broja 31. (5. kolovoza 1871.) do broja 52. (30. prosinca 1871.) unutar III godišta.

== Sadržaj ==
{{wikizvor|Zlatarevo zlato}}
Roman ''Zlatarovo zlato'' podijeljen je na 26 poglavlja, u kojima je radnja oblikovana kroz dvije linije [[Fabula|fabule]]:
# povijesnu - čini ju niz povijesnim izvorima oblikovanih epizoda o borbi građana Zagreba i [[feud]]alaca iz okolice, konkretnije Stjepka Gregorijanca, veleposjednika [[Medvedgrad]]a.
# ljubavnu - satkana je iz romantičnih opisa nedužne mlade [[ljubav]]i Dore i Pavla, koji su pripadnici dviju sukobljenih strana, i dvaju različitih staleža, plemićkog i građanskog
Miješanje romantičkih, [[realizam|realističkih]] i [[naturalizam|naturalističkih]] elemenata primjećuje se i u crno-bijeloj karakterizaciji likova, od kojih neki, poput intriganta Grge Čokolina svojim djelovanjem pokreću niz događaja i zapleta u romanu. [[Kritika|Kritički osvrt]] na povijesna zbivanja u [[Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatskoj pod Habzburzima]], snažna piščeva pristranost u razjašnjavanju staleškog [[sukob]]a [[Grad|građana]] i feudalaca, izrazita [[Nacionalizam|nacionalno]]-[[Domoljublje|domoljubna]] nota koja se provlači kroz sva Šenoina djela također su elementi svih njegovih romana.<ref>Uskoković, str. 404</ref>

Već u prvim rečenicama djela Šenoa otkriva da se radnja zbiva "na domaku šesanestoga vijeka, za kraljevanja [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Makse drugoga]],a banovanja biskupa Đure Draškovića"<ref>Ježić, str. 107</ref>. Točnije, vrijeme radnje romana određeno je godinama [[1574.]] i [[1579.]], a analepsama i [[retrospkecija|retrospekcijama]] koje sežu do [[13. stoljeće|13. stoljeća]] i [[epilog]]om koji doseže [[1610.]] godinu. Mjesto radnje romana je Zagreb s okolicom ([[Samobor]], [[Medvedgrad]], [[Mokrice]]), uz [[Hrastovica|Hrastovicu]] i [[Vojna krajina|Vojnu krajinu]], koje kao mjesto radnje postoje u pripovijedanju Pavle i Radaka.<ref>Uskoković, str. 405</ref>

Baziran na povijesnim izvorima, roman Zlatarovo zlato donosi sliku života u [[Zagreb]]u 16. stoljeća, s galerijom likova iz plemićkog, svećeničkog i građanskog sloja. Okosnicu romana Šenoa je formirao oko sukoba plemstva, koje propada, i građanstva koje polako prodire i preuzima ključne pozicije.

== Likovi ==
'''Obitelj Krupić:'''
* '''Petar Krupić''' [[zagreb]]ački zlatar, pripadnik građanskog sloja. Nije bogat, ali nije ni siromašan. Žena mu je umrla. Ima prekrasnu kćer jedinicu [[Dora Krupićeva|Doru]] koju obožava. Plemenit je i pošten čovjek.
* '''Dora Krupićeva''' kći [[zagreb]]ačkog zlatara Petra Krupića, glavni lik i naslovna junakinja ''Zlatarova zlata''. Poslušna je, plemenita, vrijedna i lijepa djevojka, dijelom i naivna. Voli svog oca i kumu Magdu i pomaže im. Zaljubljuje se u Pavla Gregorijanca, no njihova ljubav ne uspijeva nadvladati staleške i druge prepreke. Doru daje otrovati Klara Grubarova zbog planirane Dorine udaje za Pavla kojeg je Klara željela za sebe.

'''Obitelj Gregorijanec:'''
* '''Stjepko Gregorijanec''', feudalni gospodar Medvedgrada i protivnik Zagreba i Zagrepčana. Ima ženu Martu i tri sina (Niko, Pavao i Jerko; Jerka je imao sa sluškinjom koju je silovao; nakon njene smrti Jerka je odgajao stric). U romanu je zao i pohlepan. U naletu bijesa ubija ženu Martu. Sviđa mu se Dora Krupićeva, iako zna da su ona i njegov sin Pavao zaljubljeni. Stjepko ne odobrava njihovu vezu i naručuje Dorinu otmicu. Napada Zagrepčane, krade od njih i pali im kuće. Djelomično je kriv za Dorinu tragičnu smrt. Na samrti se kaje i od sinova traži oprost za zla koja je učinio.
* '''Marta Gregorijančeva''', žena Stjepka Gregorijanca
* '''Pavao Gregorijanec''', Stjepkov sin, razborit mladić. Zaljubljen u Doru otkad ju je prvi put vidio. Unatoč velikoj ljubavi, ne može spriječiti zla koja se dogode Dori. Nakon njezine smrti vraća se u rat s Turcima.
* '''Niko Gregorijanec''', Stjepkov sin. Oženio se Ankom i s njom ima kćer.
* '''Anka Gregorijančeva''', žena Nike Gregorijanca.
* '''Jerko Gregorijanec''', tajanstveni dobročinitelj. Potajno je zaljubljen u Doru. On je i Stjepkov sin, no to otkriva tek na kraju romana. Pravio se da je nijem kako nikada ne bi morao reći istinu o svom podrijetlu. Jerko ne može biti sretan pa svojim dobrim i tajnovitim djelima pomaže Dori i Pavlu da obrane svoju ljubav.

'''Ostali likovi:'''
* '''Magda "paprenjarka"''', starica koja na Trgu sv. Marka prodaje svijeće i [[paprenjak]]e. Dorina je kuma koja ju je pomagala odgajati. Savjetuje Dorinu ocu da odbije Grginu prosidbu. Za osvetu, Grga ju je prevario i prijavio sudu. Na kraju romana, Magda umire od tuge na Dorinu grobu.
* '''Grga Čokolin''', brijač, intrigant koji zapliće radnju i čini je zanimljivijom. Ružan je, pohlepan i prijetvoran. Nakon što [[Dora Krupićeva|Dora]] odbije njegovu prosidbu, odlučuje joj se osvetiti. Dok je [[Stjepko Gregorijanec|Stjepko]] palio i uništavao [[Zagreb]], Grga se pretvarao da je ranjeni vojnik i tražio od Dore čašu vode te je na prijevaru otrovao, u dogovoru s Klarom. Grga biva ubijen u potjeri.
*'''Klara Grubarova''' (kasnije Ungnadova) je fatalna žena. Lijepa je i navikla da dobije sve što poželi. Ne preza ni pred čime. Odlučna je u namjeri da osvoji Pavla, iako ga ona ne zanima. Kasnije se udaje za bana Ungnada, ne zbog ljubavi nego zato da ne bi bila izbačena iz [[Samobor]]a. Na kraju romana Klara poludi.
* '''ban Ungnad'''
* '''Franjo Aranbas'''
* '''Đuro Zrinjski'''

==Zanimljivosti==
*Statua Dore Krupićeve, djelo kipara Ive Kerdića, od 1929. godine stoji u niši Kamenitih vrata blizu kojih je, u romanu, bila kuća njenog oca.<ref>https://www.zgkult.eu/2018/10/05/nepoznati-zagreb-dora-krupiceva/</ref>
*Radovan Devlić autor je stripovske adaptacije Zlatarevog zlata.<ref>http://comics.cro.net/hklasici.html</ref>

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==
* Davor Uskoković, ''Vodič kroz lektiru za srednje škole'', [[Mozaik knjiga]], Zagreb, [[2009.]], {{ISBN|978-953-14-0646-8}}
* [[Krešimir Nemec]], ''Zlatarovo zlato ; Povjestice / August Šenoa'', Zagreb, SysPrint, 2000, {{ISBN|953-6786-34-6}}
* [[Slavko Ježić]], ''August Šenoa - sabrana djela; knjiga II'', urednik [[Vladimir Popović (pjesnik)|Vladimir Popović]], Znanje, Zagreb, 1963., Štamparski zavod Ognjen Prica
{{August Šenoa}}

[[Kategorija:Hrvatski romani]]
[[Kategorija:Povijesni roman]]
[[Kategorija:Hrvatska epika]]
[[Kategorija:Djela Augusta Šenoe]]

Zlatarovo zlato - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica