Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

2025-04-08T02:25:52Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 02:25
Redak 110:		Redak 110:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	{{~~Predložak:~~Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}		{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

	[[Kategorija:Zlarin\| ]]		[[Kategorija:Zlarin\| ]]

Suradnik10 u (test) 03:52, 11. veljača 2024.

2024-02-11T03:52:05Z

←Starija inačica		Inačica od 11. veljača 2024. u 03:52
Redak 21:		Redak 21:

	==Klima, flora i fauna==		==Klima, flora i fauna==
	Klima je mediteranska, srednjejadranskog tipa. Prevladavajući vjetar je [[jugo]]. Zbog blizine kopna klimatske su osobine prijelazne. Srednja godišnja temperatura je oko 15 stupnjeva Celzijusa. Zlarin ima oko 2700 sunčanih sati godišnje, po čemu je jedan od najsunčanijih otoka na Jadranu. Godišnja količina padalina iznosi oko 700 mm. Flora je tipično dalmatinska (velik broj šuma čempresa i borova, zatim [[hrast crnika]], borovica, [[maslina]], [[smokva]], [[~~oleander~~]], ružmarin, razne vrste umjetno posađenih palmi). Izvan naselja prevladava niska šuma i makija, posebice u unutrašnjosti otoka. Fauna je osiromašena utjecajem čovjeka, pa danas na otoku nalazimo gdjekojeg ježa, zeca, te nešto bogatiju populaciju poljskih miševa. Do prije 30-ak godina na otoku se još moglo naći i lisice. Od ptica prevladava [[galeb]]; od gmazova [[gušterica\|obični gušter]], [[sljepić]], [[poskok]] itd.; od vodozemaca žabe; dok je riblji svijet izuzetno bogat, sa svim tipičnim srednjejadranskim ribama. Od beskralježnjaka na kopnu su najistaknutiji člankonošci, a u okolnim vodama bodljikaši i mekušci.		Klima je mediteranska, srednjejadranskog tipa. Prevladavajući vjetar je [[jugo]]. Zbog blizine kopna klimatske su osobine prijelazne. Srednja godišnja temperatura je oko 15 stupnjeva Celzijusa. Zlarin ima oko 2700 sunčanih sati godišnje, po čemu je jedan od najsunčanijih otoka na Jadranu. Godišnja količina padalina iznosi oko 700 mm. Flora je tipično dalmatinska (velik broj šuma čempresa i borova, zatim [[hrast crnika]], borovica, [[maslina]], [[smokva]], [[oleandar]], ružmarin, razne vrste umjetno posađenih palmi). Izvan naselja prevladava niska šuma i makija, posebice u unutrašnjosti otoka. Fauna je osiromašena utjecajem čovjeka, pa danas na otoku nalazimo gdjekojeg ježa, zeca, te nešto bogatiju populaciju poljskih miševa. Do prije 30-ak godina na otoku se još moglo naći i lisice. Od ptica prevladava [[galeb]]; od gmazova [[gušterica\|obični gušter]], [[sljepić]], [[poskok]] itd.; od vodozemaca žabe; dok je riblji svijet izuzetno bogat, sa svim tipičnim srednjejadranskim ribama. Od beskralježnjaka na kopnu su najistaknutiji člankonošci, a u okolnim vodama bodljikaši i mekušci.
	Za biocenozu je bitno što je Zlarin jedan od rijetkih otoka na [[Jadransko more\|Jadranu]] koji ne dozvoljavaju pristup automobila.		Za biocenozu je bitno što je Zlarin jedan od rijetkih otoka na [[Jadransko more\|Jadranu]] koji ne dozvoljavaju pristup automobila.

WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T04:15:57Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 4. studeni 2021. u 04:15
Redak 97:		Redak 97:

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==
	~~{{commonscat}}~~
	* [[Vesna Parun]], hrvatska pjesnikinja		* [[Vesna Parun]], hrvatska pjesnikinja
	* [[Mladen Bjažić]], hrvatski pjesnik, književnik, novinar i dugogodišnji urednik dječjih programa Radija i televizije Zagreb, zaslužnik hrvatskog stripa, njegovatelj čakavskog narječja sa Zlarina		* [[Mladen Bjažić]], hrvatski pjesnik, književnik, novinar i dugogodišnji urednik dječjih programa Radija i televizije Zagreb, zaslužnik hrvatskog stripa, njegovatelj čakavskog narječja sa Zlarina

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T07:19:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Zlarin (Šibenik)]]|glavno naselje na ovom otoku, koje administrativno pripada Gradu [[Šibenik]]u}}
{{Infookvir otok
|Ime = Zlarin
|zemljovid = [[Datoteka:Croatia_-_Zlarin.PNG|250px|]]
|smještaj = Jadransko more
|otočje = Šibensko otočje
|koordinate = {{Coord|43.68756021|N|15.84878440|E|region:HR-15_type:isle_source:CGN|display=inline,title|format=dms}}
|država = {{ZD+X/H|HRV}}
|gl.naselje = [[Zlarin (Šibenik)|Zlarin]]
|površina = 8,05<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref>
|obalna crta = 20,236<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/>
|stanovništvo =
|slika =
}}

'''Zlarin''' je mali otok dalmatinske obale [[Hrvatska|Hrvatske]] u blizini grada [[Šibenik]]a. Administrativno se nalazi u sastavu naselja [[Zlarin (Šibenik)|Zlarin]] u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]]. Prema popisu stanovništva 2011., otok i naselje su imali 284 stanovnika.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup15_4448.html|title=STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, POPIS 2011., Grad Šibenik|author=|date=|work=dzs.hr|language=|publisher=|accessdate=18. svibnja 2020.}}</ref> U zimskim vremenima otok ima od 276 ljudi, ali od ožujka do listopada stanovništva raste znatno, do više od 2.000 ljudi. Zlarin je u svojoj prošlosti imao velike emigracije stanovništva.

== Zemljopis ==

S površinom od 8,19 km<sup>2</sup> Zlarin je treći po veličini [[otok]] šibenskog otočja i jedan od 6 naseljenih. Zlarinski najveći vrh, Klepac, visok je 169 metara. Tijekom sunčanih dana s Klepca je vidljiv [[Velebit]] i vulkanski otok [[Jabuka (otok)|Jabuka]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Zlarin je smješten oko 2 km od kopna. Zlarin je povezan s mjestom [[Vodice|Vodicama]], [[Šibenik]]om i drugim otocima brodom koji voze 6 puta dnevno.

==Klima, flora i fauna==
Klima je mediteranska, srednjejadranskog tipa. Prevladavajući vjetar je [[jugo]]. Zbog blizine kopna klimatske su osobine prijelazne. Srednja godišnja temperatura je oko 15 stupnjeva Celzijusa. Zlarin ima oko 2700 sunčanih sati godišnje, po čemu je jedan od najsunčanijih otoka na Jadranu. Godišnja količina padalina iznosi oko 700 mm. Flora je tipično dalmatinska (velik broj šuma čempresa i borova, zatim [[hrast crnika]], borovica, [[maslina]], [[smokva]], [[oleander]], ružmarin, razne vrste umjetno posađenih palmi). Izvan naselja prevladava niska šuma i makija, posebice u unutrašnjosti otoka. Fauna je osiromašena utjecajem čovjeka, pa danas na otoku nalazimo gdjekojeg ježa, zeca, te nešto bogatiju populaciju poljskih miševa. Do prije 30-ak godina na otoku se još moglo naći i lisice. Od ptica prevladava [[galeb]]; od gmazova [[gušterica|obični gušter]], [[sljepić]], [[poskok]] itd.; od vodozemaca žabe; dok je riblji svijet izuzetno bogat, sa svim tipičnim srednjejadranskim ribama. Od beskralježnjaka na kopnu su najistaknutiji člankonošci, a u okolnim vodama bodljikaši i mekušci.
Za biocenozu je bitno što je Zlarin jedan od rijetkih otoka na [[Jadransko more|Jadranu]] koji ne dozvoljavaju pristup automobila.

== Povijest ==
[[Datoteka:Spomenik.jpg|mini|desno|Spomenik zlarinskim [[mornar]]ima]]
Postoje dokazi o životu na Zlarinu od prapovijesti i od neolitskih vremena do rimskog doba. Također postoje dokazi da su [[Liburni]] često posjećivali, a možda i živili na Zlarinu.

* 1245. U dokumentu "Privilegije" hrvatsko-ugarskog kralja [[Bela IV|Bele IV]], Zlarin se spominje kao dio [[Šibenik]]a.
* 1298. Ime Zlarin se spominje u službenom listu,u kojem grad [[Šibenik]] daje otok šibenskom biskupu (do 1843.g.).
* 1458. Bratovština Gospe od Raselje ima svoj pravilnik, što je prva čakavska matrikula na latinici.
* 1487. [[Juraj Šižgorić]] u svom djelu "De situ Illyriae et civitate Sibenici" spominje Zlarin.
* 1621. U uvali Bućina sagrađena je mala kapela, sa jednom slikom iz [[Tizian]]ove slikarske škole.
* 1649. Šibenski plemići su pobjegli na Zlarin za vrijeme epidemije kuge u [[Šibenik]]u.
* 1735. - 1740. Sagrađena je druga crkva,crkva Uzašašća Marijina, sagrađena na istom mjestu kao i stara crkva. Sagradio ju je šibenski graditelj [[Ivan Skoko]].
* 1810. Otvorena je osnovna škola.
* 1835. Izbija [[kolera]] koja ubija oko 70 ljudi na otoku.
* 1839. Izgrađen toranj sa mjesnim satom, poznat kao Leroj.
* 1852. Zlarinska škola postaje glavna škola u okrugu.
* 1878. Izgrađeno novo mjesno groblje.
* 1909. Obnovljen Leroj.
* 1914. Izgrađeno prvo javno kupalište.
* 1929. Izgradena mala termoelektrana koja je služila potrebama snabdijevanja mjesta električnom energijom i osvjetljavanju ulica javnom rasvjetom.
*od 1900. - 1941. u Zlarinu rade 18 manjih dućana, 7 pekarni, dvije mesnice, ribarnica. Ima i drugih obrta: zidari, ribari, brusači koralja, stolari, kovači, bačvari...
[[Datoteka:The_leroy.jpg|mini|desno|Leroj]]
Za vrijeme Drugog svj. rata stanovništvo Zlarina pružalo je otpor fašistima i održavalo veze s glavnim partizanskim štabom na tom području, na poluotoku Srimi, izmedu Šibenika i Vodica. I kasnije su mnogi Zlarinjani postigli visoke činove u tadašnjoj JRM i JNA (general-major [[Ante Kranjac]], admiral [[Ljubo Truta]]). Zlarin je u toku rata nekoliko puta bombardiran.
Nakon Drugog svjetskog rata JRM na rtu Marinu gradi svoju vojarnu.

* 1956. Zlarin podmorskim kabelom spojen na državnu energetsku mrežu Jugoslavije.
* 1972. Otvorena mala telefonska centrala sa 60 brojeva; uvedena stalna brodska veza sa Šibenikom.
* 1973. Po prvi puta održana tradicionalna zlarinska fešta "Srdelada".
* 1974. Na Leroju postavljen elektronski sat.
* 1976. Od rta Jadrije na poluotoku Srimi, do Malpage na Zlarinu položene vodovodne cijevi; na otoku izgrađeno 8 km vodovodne mreže.
* 1977. Na Šarinoj rivi, drugom po duljini gatu u zlarinskoj luci, postavljen spomenik od dva velika brodska sidra, posvećen svim zlarinskim pomorcima i iseljenicima.
* 1986. Osnovan [[Yacht Club Zlarin]] .
* 1992. Obnovljena i proširena stara telefonska centrala.

== Znamenitosti ==
Pravilnik - matrikula pučke bratovštine crkve Gospe od Rašelja prva je matrikula pisana na [[čakavsko narječje|čakavštini]] uopće. Nastala je [[1456.]] te je veliki kulturni spomenik Zlarinjana.

Kraj Zlarina se nalaze ostaci [[antika|Antičkog]] brodoloma iz [[1. stoljeće|1. stoljeća]]. U crkvi Marijina Uznesenja nalazi se [[Sv. Fortunato]], mučenik zaštitnik otoka o kojemu se malo zna osim da je bio rimski vojnik čije je tijelo preneseno na Zlarin i stavljeno u [[oltar]] crkve.

Zlarinska je župna [[crkva]] izgrađena malo dalje od središta mjesta, a neki taj položaj objašnjavaju [[izvor]]om koji se navodno nalazi ispod glavnog oltara. Naime, tokovi podzemnih voda stvaraju depresivno i pokajničko raspoloženje. Kako bilo da bilo, ostaje činjenica da ispred crkve danas stoji [[bunar]] koji se vjerojatno puni [[voda|vodom]] iz tog izvora.

[[Legenda]] o nastanku crkve Gospe od Rašelja, koja je podignuta na prilično udaljenom mjestu, kaže da je crkva isprva trebala biti sagrađena na Klepcu. Međutim, skupina ljudi pronašla je na jednom stablu na mjestu današnje crkve sliku [[Sveta Marija|Bogorodice]]. Uzeli su sliku i odnijeli je na Klepac. Drugog dana slika je opet bila na tome mjestu. Stoga su odlučili izgraditi crkvu upravo na tom mjestu.

Zlarin ima najdužu otočnu [[riva|rivu]] u Hrvatskoj dugu 131 metar, a široku 16 metara.

== Gospodarstvo ==
=== Koraljarstvo ===
Zlarinski naziv za koralj je "kureja".<ref name="TZ">[https://www.tz-zlarin.hr/otkrij/otok-koralja/ TZ Zlarin, Otok koralja], pristupljeno 19. studenoga 2019.</ref>

Prvi pisani tragovi o lovu na [[koralji|koralje]] na [[Jadran]]u potječu iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]], 1412. kao poznati koraljari spominju se Zlarinjani. Oni tada vade koralj i neobrađenog ga prodaju u [[Napulj]] te na [[Sicilija|Siciliji]]. Nakon pada [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] 1797. nadzor nad izlovom koralja kojega je imala Venecija se nastavlja, ali Zlarinjani dobivaju ekskluzivno pravo na izlov koralja. Tako su lovili koralj i prodavali ga do [[1955.]] kada nakon najuspješnijeg lova (475 kg) koji je u bescjenje prodan u [[Italija|Italiji]] dolazi praktički do propadanja ovog zanimanja na otoku, a ubrzo nakon toga propada i Zadruga nakon neuspješnog lova u [[Egipat|Egiptu]]. Od tada na Zlarinu je koralj obrađivao Viktor Lukin i prodavao u brusioni koralja "Viktor", a prije par godina je otvoren i koraljarski centar "Zlarinka".


Nakon izumiranja tradicije izlova koralja krajem 19. stoljeća, prvi pokušaj obnove te tradicije bio je 1931. godine otvaranjem „Koraljarsko-spužvarske zadruge“.

Koralj je jedinstveni dio otoka zabilježen na razne načine: u brojnim pričama, romanu Janka Matka „Dragulji i strasti“, pjesmi Vesne Parun „Koralj vraćen moru“, njemačkom filmu „Princeza koralja“ snimanom na otoku 1937. godine. Danas tradiciju koraljarstva i bogatu narodnu baštinu čuvaju članovi Kulturnog umjetničkog društva „Koralj“ koji to nasljeđe prenose budućim naraštajima. Članovi KUD-a ljeti organiziraju manifestaciju „Ispraćaj koraljara“ koja prikazuje polazak koraljara na višemjesečni lov u starim gajetama i tradicijske običaje.<ref name="TZ"/>

===Spužvarstvo===

=== Turizam ===
[[Datoteka:Zlarinsss.JPG|mini|desno|Zlarinska luka]]
Zahvaljujući upravo koraljima Zlarin je bio prvo [[turizam|turističko]] mjesto koje je imalo svoju turističku brošuru.

== Kultura ==
Tradicionalno, svake godine, krajem srpnja, na otoku Zlarinu (u uvali [[Fingac]]) održava se Večer otočnih nota [[Bodulska balada]]. Karakteristična je po tomu što hrvatske estradne zvijezde ([[Neno Belan]], [[Marijan Ban]], [[Gego i Picigin band]], [[Dado Topić]]....) izvode pjesme koje su vezane za otoke i život na njima. U sklopu ove manifestacije, poznati akademski slikari iz Hrvatske i inozemstva će 23. i 24. srpnja slikati motive Zlarina i okolnih otoka, a gotove radove će namijeniti u humanitarne svrhe. Direktor Bodulske balade je Ivan Lambaša, a predsjednik Upravnog vijeća Vladimir Buneta. Ovaj projekt se organizira sa ciljem povratka života na opustjele otoke.

== Šport ==
''Latinskin idrun na kureja'' poznata i kao ''Zlarinska regata latinskog idra'' je regata gajeta, leuta i kaića s latinskin jedrom koja se održava od 2006.<ref>https://www.sibenik.in/zupanija/Zlarinska-regata-latinskog-jedra/4177.html</ref> ''Zlarinska regata krstaša'' održava se od 2003. godine.

==Zanimljivosti==
* Film [[Princeza Koralja]] iz 1937. (jedan od najvećih blockbustera 1930-ih godina) u kojem je glumila [[Ita Rina]] sniman je na Zlarinu. Film je producirala Hitlerova stranka [[NSDAP]], a nakon projekcije [[Joseph Goebbels]] je zabranio da se [[Slaveni]] ikad više pojave u njemačkim filmovima. <ref>[http://globus.jutarnji.hr/kultura/film-izgubljen-75-godina- Globus: Film izgubljen 75 godina] 7. veljače 2014. (pristupljeno 7. veljače 2014.</ref>
* Spot za pjesmu [[Tomislav Bralić|Tomislava Bralić]]a i [[Klapa Intrade|klape Intrade]], [[Zora bila (album klape Intrade)|Zora bila]] je najvećim dijelom sniman na Zlarinu.
* Dramska serija [[Loza (TV serija)|Loza]] je snimana na Zlarinu.

== Poznate osobe ==
{{commonscat}}
* [[Vesna Parun]], hrvatska pjesnikinja
* [[Mladen Bjažić]], hrvatski pjesnik, književnik, novinar i dugogodišnji urednik dječjih programa Radija i televizije Zagreb, zaslužnik hrvatskog stripa, njegovatelj čakavskog narječja sa Zlarina
*[[Nikola Steinfel]], pomorski časnik NDH, ministar oružanih snaga i zapovjednik mornarice NDH
* [[Anthony Maglica]], osnivač tvrtke [[Maglite]]
* [[Leon Lučev]], glumac
* [[Anđeo Marija Miškov]], dominikanac, provincijal, izdavač vjerskih izdanja, počasni građanin Korčule<ref>(nje.) J. A. Soldo: [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_M/Miskov_Andjeo-Marija_1848_1922.xml Miškov, P. Andjeo-Marija (1848-1922), Seelsorger] ÖBL 1815-1950, sv. 6 (Lfg. 29, 1975), str. 319</ref>
* [[Ljubo Truta]], viceadmiral JRM i i nositelj naslova narodnog heroja
* [[Ivica Matković (1913.)]], ustaški dopukovnik

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Predložak:Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Zlarin| ]]

Zlarin - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

Suradnik10 u (test) 03:52, 11. veljača 2024.

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica