Zemun - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons}}' u ''

2026-03-05T02:21:04Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 02:21
Redak 374:		Redak 374:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{commons}}~~
	*{{srp oznaka}} [http://www.zemun.org.rs Zemun - službene stranice općine]		*{{srp oznaka}} [http://www.zemun.org.rs Zemun - službene stranice općine]
	*{{srp oznaka}} [http://www.beograd.org.rs Grad Beograd]		*{{srp oznaka}} [http://www.beograd.org.rs Grad Beograd]

Suradnik10 u (test) 06:39, 4. veljača 2026.

2026-02-04T06:39:23Z

←Starija inačica		Inačica od 4. veljača 2026. u 06:39
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Zemun'''-->~~{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime = Zemun (općina)		\| ime = Zemun (općina)
	\| ime_genitiv = Zemuna		\| ime_genitiv = Zemuna
Redak 161:		Redak 161:
	Obnovljena Srijemska županija (sjedište u Vukovaru) potpala je pod vlast Hrvatskog sabora i bana. Dio Srijema s Petrovaradinom, Zemunom i Mitrovicom ušao je u sastav Vojne krajine kao Petrovaradinsko vojno okružje. Obnovljena je i Srijemska biskupija, a 1773. ujedinjena je s biskupijom u Đakovu. <ref name="Rukavina"/>		Obnovljena Srijemska županija (sjedište u Vukovaru) potpala je pod vlast Hrvatskog sabora i bana. Dio Srijema s Petrovaradinom, Zemunom i Mitrovicom ušao je u sastav Vojne krajine kao Petrovaradinsko vojno okružje. Obnovljena je i Srijemska biskupija, a 1773. ujedinjena je s biskupijom u Đakovu. <ref name="Rukavina"/>

	[[Beogradski mir\|Beogradskim mirom]] [[1739.]] područje dolazi pod Austriju, a Zemun postaje pogranični grad. Budući da se tim mirom austrijska vojska morala povući iz Beograda, beogradski katolici, mahom trgovci iz Bosne i [[Dubrovačka republika\|Dubrovnika]] su se našli u nezahvalnu položaju, poput kršćanskih podanika u muslimanskoj državi koja je upravo izgubila teritorije od kršćanskog neprijatelja. Stoga su predvođeni franjevcima otišli u obližnji Zemun, da bi izbjegli moguću tursku osvetu. [[1745.]] se osniva [[Srijemska županija]], kojoj je Zemun glavni grad, a koja je upravno pripala [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija\|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]]. Smirenje stanja na granicama je slijedio priljev novih stanovnika i gospodarski napredak.<ref name="Rukavina"/> 1816. doselili su se iz ~~Lazarfelda~~ u Banatu njemački doseljenici u predio koji su poslije nazvali [[Franztal]].<ref name="Chronik">(nje.) [https://www.franztal.at/franztal/chronik/ Verein der Franztaler Ortsgemeinschaft] Chronik (pristupljeno 11. travnja 2019.)</ref>		[[Beogradski mir\|Beogradskim mirom]] [[1739.]] područje dolazi pod Austriju, a Zemun postaje pogranični grad. Budući da se tim mirom austrijska vojska morala povući iz Beograda, beogradski katolici, mahom trgovci iz Bosne i [[Dubrovačka republika\|Dubrovnika]] su se našli u nezahvalnu položaju, poput kršćanskih podanika u muslimanskoj državi koja je upravo izgubila teritorije od kršćanskog neprijatelja. Stoga su predvođeni franjevcima otišli u obližnji Zemun, da bi izbjegli moguću tursku osvetu. [[1745.]] se osniva [[Srijemska županija]], kojoj je Zemun glavni grad, a koja je upravno pripala [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija\|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]]. Smirenje stanja na granicama je slijedio priljev novih stanovnika i gospodarski napredak.<ref name="Rukavina"/> [[1816.]] doselili su se iz [[Lazarfeld]]a u Banatu njemački doseljenici u predio koji su poslije nazvali [[Franztal]].<ref name="Chronik">(nje.) [https://www.franztal.at/franztal/chronik/ Verein der Franztaler Ortsgemeinschaft] Chronik (pristupljeno 11. travnja 2019.)</ref>

	Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. i ukidanja Vojne krajine, Srijem je 1881. u potpunosti pripojen ~~Hrvatskoj~~. Hrvatski jezik postao je službeni jezik umjesto njemačkog, mađarskog i latinskog.		Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. i ukidanja Vojne krajine, Srijem je 1881. u potpunosti pripojen ostatku Hrvatske. Hrvatski jezik postao je službeni jezik umjesto njemačkog, mađarskog i latinskog.

	Dne [[8. lipnja]] [[1871.]] grad dobiva status slobodnog carskog grada. Razvitku pogoduje ukidanje Vojne Krajine i ulazak u sastav Hrvatske 1881. godine. <ref name="Doprinos"/> Izgradnjom pruge 1881-91. Srijem je od Zemuna preko Mitrovice i Vinkovaca povezan sa Zagrebom.<ref name="Rukavina"/> Povezivanjem željeznicom, onda iznimno značajnim pronositeljem razvitka, s oživjelom Mitrovicom, Vinkovcima i Zagrebom, gospodarski napredak ulazi i u ove krajeve. Hrvatski jezik [[1882.]] postaje službenim jezikom u gradu.<ref name="Doprinos">[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Hrvatski-doprinos-zemunskom-naslijedju.html Hrvatska riječ] Hrvatski doprinos zemunskom naslijeđu, 29. svibnja 2009.</ref> Godine [[1895.]] grad je izravno podređen Zemaljskoj vladi u Zagrebu. Tako je ostalo do Prvog svjetskog rata.		Dne [[8. lipnja]] [[1871.]] grad dobiva status slobodnog carskog grada. Razvitku pogoduje ukidanje Vojne Krajine i ulazak u sastav Hrvatske [[1881.]] godine. <ref name="Doprinos"/> Izgradnjom pruge 1881.-91. Srijem je od Zemuna preko Mitrovice i Vinkovaca povezan sa Zagrebom.<ref name="Rukavina"/> Povezivanjem željeznicom, onda iznimno značajnim pronositeljem razvitka, s oživjelom Mitrovicom, Vinkovcima i Zagrebom, gospodarski napredak ulazi i u ove krajeve. Hrvatski jezik [[1882.]] postaje službenim jezikom u gradu.<ref name="Doprinos">[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Hrvatski-doprinos-zemunskom-naslijedju.html Hrvatska riječ] Hrvatski doprinos zemunskom naslijeđu, 29. svibnja 2009.</ref> Od 1888. do 1892. građena je [[Crkva sv. Vendelina u Zemunu\|crkva sv. Vendelina]], kojom su se služili mjesni Nijemci.<ref name="vijesti">[https://www.011info.com/bilo-jednom-u-beogradu/crkva-svetog-vendelina-u-zemunu-zrtva-posleratne-osvete 011info.com: Crkva Svetog Vendelina u Zemunu, žrtva posleratne osvete], pristupljeno 16. studenog 2024.{{srp oznaka}}</ref> Godine [[1895.]] grad je izravno podređen Zemaljskoj vladi u Zagrebu. Tako je ostalo do Prvog svjetskog rata.

	Dne [[5. srpnja]] [[1918.]] su postrojbe [[Kraljevina Srbija\|Kraljevine Srbije]] ušle u grad kojeg su napustile austro-ugarske snage.		Dne [[5. srpnja]] [[1918.]] su postrojbe [[Kraljevina Srbija\|Kraljevine Srbije]] ušle u grad kojeg su napustile austro-ugarske snage.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{sr icon}}' u '{{srp oznaka}}'

2025-06-02T03:21:04Z

Zamjena teksta - '{{sr icon}}' u '{{srp oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 03:21
Redak 208:		Redak 208:
	U razdoblju od od [[26. listopada\|26.]] do [[30. listopada]] [[1992.]] godine, rimokatoličku župu Zemun je napustilo 1200 osoba, mahom [[Hrvati\|Hrvata]].<ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 Glas Koncila] Divan je kićeni Srijem</ref>		U razdoblju od od [[26. listopada\|26.]] do [[30. listopada]] [[1992.]] godine, rimokatoličku župu Zemun je napustilo 1200 osoba, mahom [[Hrvati\|Hrvata]].<ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 Glas Koncila] Divan je kićeni Srijem</ref>

	Kao kruna svega Zemun je postao poligonom za [[Srpska radikalna stranka\|srbijanske radikale]], nakon njihove pobjede na mjesnim izborima [[1996.]] godine i osvajanja vlasti.<ref>{{~~sr icon~~}} [http://www.vreme.com/arhiva_html/517/10.html Zemun posle radikala: Ogledno dobro novih varvara] Preuzeto 8. svibnja 2011.</ref><ref name="vreme">{{~~sr icon~~}} [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=364165 Radikali na vlasti: Oni se nisu promenili] Preuzeto 8. svibnja 2011.</ref> [[Haaški sud\|Haaški]] optuženik [[Vojislav Šešelj]] u to vrijeme bio je gradonačelnik Zemuna.<ref name="vreme" /><ref>{{~~sr icon~~}} [http://www.e-novine.com/index.php?news=17298 Kada će se okončati slučaj Barbalić: Bespuća radikalske zbilje] Preuzeto 8. svibnja 2011.</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://www.aimpress.ch/dyn/trae/archive/data/199707/70726-006-trae-beo.htm Serbia Facing Chauvinism Again, Awakening of rats] Preuzeto 8. svibnja 2011.</ref>		Kao kruna svega Zemun je postao poligonom za [[Srpska radikalna stranka\|srbijanske radikale]], nakon njihove pobjede na mjesnim izborima [[1996.]] godine i osvajanja vlasti.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.vreme.com/arhiva_html/517/10.html Zemun posle radikala: Ogledno dobro novih varvara] Preuzeto 8. svibnja 2011.</ref><ref name="vreme">{{srp oznaka}} [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=364165 Radikali na vlasti: Oni se nisu promenili] Preuzeto 8. svibnja 2011.</ref> [[Haaški sud\|Haaški]] optuženik [[Vojislav Šešelj]] u to vrijeme bio je gradonačelnik Zemuna.<ref name="vreme" /><ref>{{srp oznaka}} [http://www.e-novine.com/index.php?news=17298 Kada će se okončati slučaj Barbalić: Bespuća radikalske zbilje] Preuzeto 8. svibnja 2011.</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://www.aimpress.ch/dyn/trae/archive/data/199707/70726-006-trae-beo.htm Serbia Facing Chauvinism Again, Awakening of rats] Preuzeto 8. svibnja 2011.</ref>

	{\| {{prettytable}} style="text-align:center;"		{\| {{prettytable}} style="text-align:center;"
Redak 375:		Redak 375:

	{{commons}}		{{commons}}
	*{{~~sr icon~~}} [http://www.zemun.org.rs Zemun - službene stranice općine]		*{{srp oznaka}} [http://www.zemun.org.rs Zemun - službene stranice općine]
	*{{~~sr icon~~}} [http://www.beograd.org.rs Grad Beograd]		*{{srp oznaka}} [http://www.beograd.org.rs Grad Beograd]
	*[https://web.archive.org/web/20070303091400/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2004_4_n.nsf/AllWebDocs/Zemun Hrvatska revija br. 4/2004.] Vlatko Rukavina: Hrvatska strana Zemuna		*[https://web.archive.org/web/20070303091400/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2004_4_n.nsf/AllWebDocs/Zemun Hrvatska revija br. 4/2004.] Vlatko Rukavina: Hrvatska strana Zemuna
	*[https://web.archive.org/web/20090722173607/http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Hrvatski-doprinos-zemunskom-naslijedju.html Hrvatska riječ] Dario Španović: Hrvatski doprinos zemunskom naslijeđu, 29. svibnja 2009.		*[https://web.archive.org/web/20090722173607/http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Hrvatski-doprinos-zemunskom-naslijedju.html Hrvatska riječ] Dario Španović: Hrvatski doprinos zemunskom naslijeđu, 29. svibnja 2009.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Srpski gradovi i općine|Gradske općine Srbije}}' u '{{Srbijanski gradovi i općine|Gradske općine Srbije}}'

2025-04-25T22:39:16Z

Zamjena teksta - '{{Srpski gradovi i općine|Gradske općine Srbije}}' u '{{Srbijanski gradovi i općine|Gradske općine Srbije}}'

←Starija inačica		Inačica od 25. travanj 2025. u 22:39
Redak 380:		Redak 380:
	*[https://web.archive.org/web/20090722173607/http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Hrvatski-doprinos-zemunskom-naslijedju.html Hrvatska riječ] Dario Španović: Hrvatski doprinos zemunskom naslijeđu, 29. svibnja 2009.		*[https://web.archive.org/web/20090722173607/http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Hrvatski-doprinos-zemunskom-naslijedju.html Hrvatska riječ] Dario Španović: Hrvatski doprinos zemunskom naslijeđu, 29. svibnja 2009.

	{{~~Srpski~~ gradovi i općine\|Gradske općine Srbije}}		{{Srbijanski gradovi i općine\|Gradske općine Srbije}}

	[[Kategorija:Zemun\| ]]		[[Kategorija:Zemun\| ]]

Suradnik01: /* Poznate osobe */

2022-03-16T16:17:34Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2022. u 16:17
Redak 364:		Redak 364:
	*[[Aleksandar Badaj]]		*[[Aleksandar Badaj]]
	*[[Mato Ivić]]		*[[Mato Ivić]]
	*[[Branko Živković]], starješina Sokolskog društva Zemun, ravnatelj gimnazije u Zemunu, umro 5. 5. 1937. godine		*[[Branko Živković]], starješina Sokolskog društva Zemun, ravnatelj gimnazije u Zemunu, umro 5. svibnja 1937. godine
			*[[Dorian Sokolić]], hrv. scenograf

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-15T02:31:35Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 15. studeni 2021. u 02:31
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Zemun'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Zemun'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime = Zemun (općina)		\| ime = Zemun (općina)
	\| ime_genitiv = Zemuna		\| ime_genitiv = Zemuna

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-06T00:46:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime = Zemun (općina)
| ime_genitiv = Zemuna
| izvorno_ime = Општина Земун

| slika_panorama = Zemun View 3.JPG
| veličina_slike =
| opis_slike =

| slika_zastava = Zastava Zemuna.png
| slika_zastava_veličina = 200px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Grb-zemun.jpg
| slika_grb_veličina = 150px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| slika_karta = Zemun mun.png
| veličina_karte = 300px
| opis_karte = Mapa općine
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =Srbija

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi = 44
| širina-minute = 51
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 20
| dužina-minute = 24
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|20px]] [[Srbija]]
| lokacija1_ime = Okrug
| lokacija1_info = [[Beograd|Grad Beograd]]
| lokacija2_ime = Sjedište
| lokacija2_info = Magistralski put 1
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = Taurunum
| utemeljenje_datum = 12. stoljeće
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = predsjednik općine
| ime_vođe = Branislav Prostran
| stranka_vođe = Srpska napredna stranka
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 438 km²
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2011.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 168.170
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 11080
| pozivni_broj = 011
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.zemun.org.rs/ www.zemun.rs]

| bilješke =

}}

'''Zemun''' ([[srpski]]: ''Земун'', [[mađarski]]: ''Zimony'', [[njemački]]: ''Semlin'', [[latinski]]: ''Taurunum'') je [[Beograd|beogradska općina]] koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.<ref>[http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/Public/ReportResultView.aspx?rptId=1210]</ref>

== O gradu ==

Pravoslavni svetac zaštitnik općine Zemun je Vaznesenje Gospodnje ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "[[Uzašašće|Uzašašće Gospodinovo]]") - Spasovdan (koji se slavi 40 dana poslije Uskrsa).

Kao dan općine slavi se [[5. studenog]], datum kada je [[Vojska Kraljevine Srbije|srpska vojska]] ušla u Zemun u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]].

Predsjednik općine Zemun je Branislav Prostran.<ref>[http://www.zemun.rs/cms/node/45]</ref>

U općini se nalazi više prigradskih naselja: [[Zemun Polje]], [[Batajnica]], [[Altina]], [[Mala Pruga]], [[13. Maj]], [[Nova Galenika]].

== Povijest ==
Nalazeći se na raskrižju važnih puteva, Zemun je doživio mnoge promjene. Različite zajednice živjele su u tom kraju i razvijale svoju kulturu. Mnoga plemena i narodi prolazili su, ratovali i, svjesno i nesvjesno, uništavali kulturnopovijesne spomenike. Međutim, uvijek je nešto ostajalo. Smjenjivanje različitih kultura, od neolitika, preko bakrenog do brončanog i do današnjeg doba, upućuje na složena zbivanja i značajne promjene u razvoju na tom tlu. *<ref name="Rukavina"> [http://www.matica.hr/HRRevija/revija2004_4_n.nsf/AllWebDocs/Zemun Matica hrvatska, Vlatko Rukavina, Hrvatska strana Zemuna], Hrvatska revija 4/2004.</ref>

Prvi naziv je bio Taurunum. Najstariji pisani tragovi o današnjem imenu grada datiraju iz XII. stoljeća. Nastao je od slavenske riječi "zemlin" i pretpostavlja se da je ime u vezi sa zemljanim gradom, odnosno sa zemunicama.

Za razdoblja turskih osvajanja po Europi, Zemun su nekoliko puta pljačkale i napadale turske snage.

Nakon višekratnih pokušaja, Zemun je pod [[Tursko Carstvo|tursku vlast]] pao [[8. srpnja]] [[1521.]], nakon što je [[Sulejman Veličanstveni]] napao grad sa zapada, prethodno zauzevši [[Srijemska Mitrovica|Mitrovicu]], [[Slankamen]] i [[Srijemski Karlovci|Karlovce]]. Grad je pao nakon žestoke [[Zemunska bitka 1521.|obrane grada]] koju su držale postrojbe od 500 [[šajkaši|šajkaša]] (sastavljene od Hrvata i Srba), predvođene Hrvatom [[Marko Skoblić|Markom Skoblićem]] (vidi [[:s:Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Ban Ivan Karlović|bitka za Zemun]]).

U ratu s Turcima 1683-99. i mirom u Srijemskim Karlovcima oslobođen je Srijem od Starog Slankamena na Dunavu do ušća Bosuta u Savu, a preostali dio Srijema pobjedom nad Turcima 1716. kod Petrovaradina. Odlaskom Turaka 1717. u Zemunu i Srijemu započeo je novi vijek. <ref name="Rukavina"/>

Obnovljena Srijemska županija (sjedište u Vukovaru) potpala je pod vlast Hrvatskog sabora i bana. Dio Srijema s Petrovaradinom, Zemunom i Mitrovicom ušao je u sastav Vojne krajine kao Petrovaradinsko vojno okružje. Obnovljena je i Srijemska biskupija, a 1773. ujedinjena je s biskupijom u Đakovu. <ref name="Rukavina"/>

[[Beogradski mir|Beogradskim mirom]] [[1739.]] područje dolazi pod Austriju, a Zemun postaje pogranični grad. Budući da se tim mirom austrijska vojska morala povući iz Beograda, beogradski katolici, mahom trgovci iz Bosne i [[Dubrovačka republika|Dubrovnika]] su se našli u nezahvalnu položaju, poput kršćanskih podanika u muslimanskoj državi koja je upravo izgubila teritorije od kršćanskog neprijatelja. Stoga su predvođeni franjevcima otišli u obližnji Zemun, da bi izbjegli moguću tursku osvetu. [[1745.]] se osniva [[Srijemska županija]], kojoj je Zemun glavni grad, a koja je upravno pripala [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]]. Smirenje stanja na granicama je slijedio priljev novih stanovnika i gospodarski napredak.<ref name="Rukavina"/> 1816. doselili su se iz Lazarfelda u Banatu njemački doseljenici u predio koji su poslije nazvali [[Franztal]].<ref name="Chronik">(nje.) [https://www.franztal.at/franztal/chronik/ Verein der Franztaler Ortsgemeinschaft] Chronik (pristupljeno 11. travnja 2019.)</ref>

Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. i ukidanja Vojne krajine, Srijem je 1881. u potpunosti pripojen Hrvatskoj. Hrvatski jezik postao je službeni jezik umjesto njemačkog, mađarskog i latinskog.

Dne [[8. lipnja]] [[1871.]] grad dobiva status slobodnog carskog grada. Razvitku pogoduje ukidanje Vojne Krajine i ulazak u sastav Hrvatske 1881. godine. <ref name="Doprinos"/> Izgradnjom pruge 1881-91. Srijem je od Zemuna preko Mitrovice i Vinkovaca povezan sa Zagrebom.<ref name="Rukavina"/> Povezivanjem željeznicom, onda iznimno značajnim pronositeljem razvitka, s oživjelom Mitrovicom, Vinkovcima i Zagrebom, gospodarski napredak ulazi i u ove krajeve. Hrvatski jezik [[1882.]] postaje službenim jezikom u gradu.<ref name="Doprinos">[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Hrvatski-doprinos-zemunskom-naslijedju.html Hrvatska riječ] Hrvatski doprinos zemunskom naslijeđu, 29. svibnja 2009.</ref> Godine [[1895.]] grad je izravno podređen Zemaljskoj vladi u Zagrebu. Tako je ostalo do Prvog svjetskog rata.

Dne [[5. srpnja]] [[1918.]] su postrojbe [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] ušle u grad kojeg su napustile austro-ugarske snage.
Nakon proboja solunske fronte 5. studenog 1918. srpska vojska ušla je u Zemun. Bio je to kraj dvostoljetne vladavine crno-žute monarhije u Zemunu. Srijemska županija i grad Zemun ušli su u Kraljevinu SHS. <ref name="Rukavina"/>

Kraj Prvoga svjetskog rata donio je bitne promjene u Zemunu, koji je izgubio status pograničnoga grada. Počela je nova etapa života i rada. Oduševljenje i nade iznevjerene su nakon atentata u Skupštini 1928. i Šestojanuarske diktature. Jedini prostor gdje su se Hrvati mogli dokazati s obzirom na znanje i obrazovanje, bilo je gospodarstvo. Nakon I. svjetskog rata otvaraju se nove tvornice i ustanove, većinom u vlasništvu hrvatskih gospodarstvenika ili dioničara. Tvornica čokolade (1921), tvornica ljepila (1923), Filipovićeva tvornica ugljične kiseline (1925), [[tvornica aeroplana i hidroaviona »Zmaj«]] (1927), tvornica zrakoplova »Ikarus« (osn. 1923, u Zemunu od 1927), nekoliko tvornica tekstila i trikotaže (Sava i Alda 1928), dvije tvornice kože (Derma i Delfina), tvornica strojnog remenja (Hofer i Peller), [[tvornica obuće Mira]]. Godine 1927. počeo je rad vojno-civilnog aerodroma pod [[Bežanijska kosa|Bežanijskom kosom]]. Dana 15. veljače 1928. godine, polijetanjem dvokrilca (»potez 29«) uspostavljena je prva domaća zračna linija Zemun - Zagreb. Uvođenjem dugih linija zračna luka ubrzo postaje centar domaćega zračnog prometa. Radovi su nastavljeni te su do 1931. podignuti [[hangar]]i i [[pristanišna zgrada]]. <ref name="Rukavina"/>

U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca nekoliko su mu puta promijenili upravni položaj. od 1922. umjesto županije proglašena je Srijemska oblast. Stvaranjem banovina 1929. Srijem je podijeljen u dvije. Drinskoj (Sarajevo) su pripadali kotari Mitrovica, Šid, Vukovar, Vinkovci, Županja, a Dunavskoj (Novi Sad) Ilok, Ruma, Karlovci i Petrovaradin. A sam je Zemun pripojen Beogradu.
1934. ga se pripojilo Beogradu, ali je to ukinuto padom Jugoslavije i njegovim uključenjem Nezavisnoj Državi Hrvatskoj [[1941.]] Drugi pokušaj pripajanja Beogradu bio je poslije rata.<ref name="Rukavina"/> Nakon dvije godine Šid i Mitrovica pripojeni su Dunavskoj banovini. Sporazumom o novoj podjeli na banovine uoči Drugoga svjetskog rada, Ilok i Šid pripao je Hrvatskoj banovini, a ostali dio Srijema Dunavskoj. <ref name="Rukavina"/>

Od 1941. do 1945. Zemun je bio najistočniji grad [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], a bio je pod njemačkom kontrolom do 22. listopada 1944. godine, kad ga zauzimaju partizani. U podjeli Jugoslavije 1941.-44. Srijem je pripao Hrvatskoj. Nakon početka Drugoga svjetskog rata i zračnih napada na Beograd, njemačke jedinice su 12. travnja 1941. ušle u Zemun. Već 13. travnja osnovana je nova, posebna gradska uprava (predsjednik Hans Mozer) jer je Zemun ponovno odvojen od Beograda. Sve do 10. listopada 1941. u Zemunu i okolnim selima (do crte Slankamen-Boljevci) vlast su u tom »njemačkom privrednom području« imali domaći Nijemci, takozvani »folksdojčeri«, a zatim su je, kada su ti dijelovi Srijema ušli u sastav Nezavisne Države Hrvatske, dijelili s Hrvatima, međutim najvažnije položaje u tijelima uprave (gradonačelnici, kotarski predstavnici i dr.) zadržali su Nijemci, što će uvjetovati stalnu i prikrivenu borbu oko vlasti između folksdojčera-funkcionara i članova ustaškog pokreta. Stvaranjem druge Jugoslavije i razgraničenjem između Hrvatske i Srbije Srijem je podijeljen između Hrvatske i Vojvodine (u sastavu Republike Srbije). Na kraju 20. stoljeća iseljenjem jednog dijela starosjedilaca Hrvata, u Srijemu se ponovila 1944., kada su iseljeni srijemski Nijemci. <ref name="Rukavina"/>

Od ulaska partizana i sovjetske vojske 22. listopada 1944. do kraja rata, najveći broj funkcija vlasti vršila je vojska, odnosno Komanda mjesta s majorom Milanom Žeželjom na čelu. Sudsku i tužilačku funkciju vršila su također vojnosudska tijela. Komanda mjesta mobilizirala je ljude, motorna i zaprežna vozila za potrebe vojske, ali i obavljala druge poslove, u koje su pripadali otkrivanje i uhićenje pa i likvidacija »narodnih neprijatelja«. S koliko revnosti je to rađeno, najbolje svjedoče mnoge nevine žrtve pobijene u listopadu 1944, a zakopane pokraj Dunava u zemunskom keju kod »Hidrobaze« i na Kalvariji. Međutim, to je posebna tema koja zaslužuje poseban rad. <ref name="Rukavina"/>

Ubrzo je, usporedo s vojnom, organizirana i civilna vlast, a teritorijalno je Zemun kao samostalni grad pripojen novooformljenoj autonomnoj oblasti Vojvodini, gdje je zemljopisno i pripadao.<ref name="Rukavina"/>

Skupština Narodnooslobodilačkog odbora Zemun je na prvu godišnjicu »oslobođenja«, 22. listopada 1945. godine, održala svečanu sjednicu, na kojoj je, među ostalim, ali kao najvažnija, donesena i odluka o izdvajanju Zemuna iz sastava Vojvodine i pripajanja Beogradu. Istovjetnu odluku je toga dana donio i Pokrajinski narodnooslobodilački odbor Vojvodine, pa je tako Zemun, po drugi put u svojoj povijesti, ušao u sastav susjednog Beograda.<ref name="Rukavina"/>

Iako je odluka o pripajanju Zemuna prijestolnici bila diktirana »odozgo« i nije bilo moguće izbjeći ju, mnogim Zemuncima ona je teško pala, pa je čak i na sjednici na kojoj je donesena nekoliko odbornika u svojim diskusijama izrazilo bojazan da će Zemun u sastavu Beograda biti zapostavljen, da će se od samostalnoga grada srozati na običan rajon Beograda i izgubiti samoupravu, da će zaostati u razvoju i sl. Sve to se vrlo brzo pokazalo točnim, ali novi naraštaji, osobito kolonista - došljaka, koji su preplavili Zemun, mislili su drugačije.<ref name="Rukavina"/>

Izborom Slobodana Miloševića i njegovim dovođenjem na političku scenu 1986. nakon Ušća i Gazimestana, iseljavanje Hrvata iz Zemuna dobiva zamah. Početkom rata 1991. i pohodom JNA sa srpskim dobrovoljcima na Vukovar, Osijek i druge krajeve Hrvatske međunacionalni odnosi padaju na najnižu razinu. Ne poštuju se ne samo zakonske nego ni temeljne ljudske norme ponašanja. Sve ono o čemu su mnogi ljudi s ovih prostora vjekovima maštali o suživotu i panslavizmu, za nekoliko se godina rasplinulo kao mjehur od sapunice.<ref name="Rukavina"/>

Više od 80 godina ne prestaje iseljavanje Hrvata iz Zemuna iz raznih razloga. God. 1921. Zemun je imao oko 20 000 žitelja - oko 70% bili su Hrvati. Danas Zemun ima više od 200 000 žitelja, a procjenjuje se da Hrvata ima samo oko 5%. Iseljavanju Hrvata je uz političke pritiske pogodovalo ciljano ekonomsko slabljenje, kulturno izoliranje i zapostavljanje. Nakon Drugoga svjetskog rata svi gospodarski i kulturni objekti koje su Hrvati stoljećima podizali u Zemunu oduzeti su i postali su "narodna svojina". primjer gradske Bolnice ili Bolnice sestara milosrdnica, koje su sestre podigle za građane Zemuna, a koja im je oduzeta. Zatim Katolički dom, u kojem su radila kulturno-umjetnička društva, npr. Tomislav. Zatim Hrvatski sokolski dom, Hrvatska štedionica, tvornice. Oduzimanjem tih i drugih institucija intenzivirano je iseljavanje Hrvata iz Zemuna, onemogućena egzistencija i njihov opstanak. Velikosrpski uspon 1980-ih i ratni pohodi 1990-ih bili su novo zlo. Mnogi su Hrvati ostali bez svojih kuća, stanova, posla, otpremnina, dionica, s minimalnim mirovinama. Danas Hrvati u Zemunu nemaju svojih škola, ustanova, svojih medijskih emisija, svojih predstavnika u lokalnoj i državnoj vlasti. Tek 2003. je registrirana Zajednica Hrvata Zemuna. Knjižnica i čitaonica, koja nosi naziv »Ilija Okrugić«, obnovljena je uz pomoć članstva, Vlade RH i župnika te svečano otvorena u lipnju 2004.<ref name="Rukavina"/>

Godine [[2003.]] od dijela općine Zemun osnovana je Općina [[Surčin]].

== Stanovništvo ==

* '''[[1921.]]:''' 18.528 (70% Hrvata)<ref name="Revija">[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2004_4_n.nsf/AllWebDocs/Zemun Hrvatska revija] Zemun</ref>
* '''[[1931.]]:''' 28.083
* '''[[1953.]]:''' 44.110
* '''[[1961.]]:''' 72.956 (blizu 10.000 odnosno 13% Hrvata)<ref name="Spanovic">[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/691/Hrvati-u-Zemunu:-Znamo-tko-su-nam-bili-preci,-slijedimo-njihov-put/ Hrvatska riječ] Dario Španović: Hrvati u Zemunu: Znamo tko su nam bili preci, slijedimo njihov put, broj 691, 14. rujna 2011. </ref>
* '''[[1971.]]:''' 95.142
* '''[[1981.]]:''' 116.826 (11.000 Hrvata i 55.000 Jugoslavena, od kojih veliki broj Hrvata) <ref name="Doprinos" />
* '''[[2002.]]:''' 116.486 (manje od 2000 Hrvata, odnosno 1,27%)<ref name="Spanovic"/>
* '''[[2004.]]:''' 200.000 (5% Hrvata)<ref name="Revija" /> (2000 Hrvata i oko 3000 za koje se procjenjuje da se izjašnjavaju kao Jugoslaveni)<ref name="Doprinos" />

Hrvati su nekad bili značajnom nacionalnom zajednicom u Zemunu. Svojevremeno je imao četiri hrvatska nogometna kluba (HŠK Građanski, HŠK Zemun, HŠK Dunav i HŠK Hajduk), brojna kulturno-umjetnička društva hrvatskog predznaka, Hrvatsku čitaonicu, organizaciju Hrvatski sokol, a od gospodarskih se isticala Hrvatska štedionica. Brojni su Hrvati ostavili tragove u Zemunu koji se ne daju izbrisati, a dokazom su hrvatske baštine u tom gradu. Ističu se [[Adam Filipović]], [[Franja Jenč]], [[Franja Katinčić]], [[Stjepan Katinčić]], [[Josip Kraus]] i ostali. Zgrade koje su u Zemunu sagradili Hrvati su bolnica Sestara milosrdnica, zgrada Električne centrale, Djevojačka osnovna škola, Opća javna bolnica, zgrada Vodne zajednice, Zemunska pošta, zgrada Željezničke škole te brojne druge.<ref name="Spanovic"/>

Iseljavanje Hrvata iz Zemuna je krenulo za vrijeme [[SFRJ|Jugoslavije]]. Pripajanjem Beogradu, proces se ubrzao. Dolaskom na vlast [[Slobodan Milošević| Slobodana Miloševića]], [[1986.]] godine, iseljavanja dobivaju novi zamah, a za srbijanske [[Domovinski rat|agresije]] na Hrvatsku, uvjeti za život su postali nepodnošljivi mjesnim Hrvatima.

U razdoblju od od [[26. listopada|26.]] do [[30. listopada]] [[1992.]] godine, rimokatoličku župu Zemun je napustilo 1200 osoba, mahom [[Hrvati|Hrvata]].<ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 Glas Koncila] Divan je kićeni Srijem</ref>

Kao kruna svega Zemun je postao poligonom za [[Srpska radikalna stranka|srbijanske radikale]], nakon njihove pobjede na mjesnim izborima [[1996.]] godine i osvajanja vlasti.<ref>{{sr icon}} [http://www.vreme.com/arhiva_html/517/10.html Zemun posle radikala: Ogledno dobro novih varvara] Preuzeto 8. svibnja 2011.</ref><ref name="vreme">{{sr icon}} [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=364165 Radikali na vlasti: Oni se nisu promenili] Preuzeto 8. svibnja 2011.</ref> [[Haaški sud|Haaški]] optuženik [[Vojislav Šešelj]] u to vrijeme bio je gradonačelnik Zemuna.<ref name="vreme" /><ref>{{sr icon}} [http://www.e-novine.com/index.php?news=17298 Kada će se okončati slučaj Barbalić: Bespuća radikalske zbilje] Preuzeto 8. svibnja 2011.</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://www.aimpress.ch/dyn/trae/archive/data/199707/70726-006-trae-beo.htm Serbia Facing Chauvinism Again, Awakening of rats] Preuzeto 8. svibnja 2011.</ref>

{| {{prettytable}} style="text-align:center;"
|- bgcolor="#efefef"
! colspan=5 style="border-right:0px;" | Popis stanovništva iz 2011. godine<ref>[http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/Public/ReportResultView.aspx?rptId=1210]</ref>
|- bgcolor="#efefef"
| '''Narod'''
| '''Broj'''
|-
| align=left|[[Srbi]] ||align=left| 147.810
|-
| align=left|[[Albanci]] ||align=right| 165
|-
| align=left|[[Bošnjaci]] ||align=right| 170
|-
| align=left|[[Bugari]] ||align=right| 81
|-
| align=left|[[Bunjevci]] ||align=right| 19
|-
| align=left|[[Vlasi]] ||align=right| 26
|-
| align=left|[[Goranci (narod)|Goranci]] ||align=right| 383
|-
| align=left|[[Jugoslaveni]] ||align=right| 995
|-
| align=left|[[Mađari]] ||align=right| 205
|-
| align=left|[[Makedonci]] ||align=right| 557
|-
| align=left|[[Muslimani (narod)|Muslimani]] ||align=right| 496
|-
| align=left|[[Nijemci]] ||align=right| 98
|-
| align=left|[[Romi]] ||align=right| 5559
|-
| align=left|[[Rumunji]] ||align=right| 64
|-
| align=left|[[Rusi]] ||align=right| 107
|-
| align=left|[[Rusini]] ||align=right| 38
|-
| align=left|[[Slovaci]]||align=right| 170
|-
| align=left|[[Slovenci]]||align=right| 156
|-
| align=left|[[Ukrajinci]]||align=right| 85
|-
| align=left|'''[[Hrvati]]'''||align=right| '''1411'''
|-
| align=left|[[Crnogorci]]||align=right| 748
|-
| align=left|ostali||align=right| 1544
|-
| align=left|neizjašnjeni||align=right| 4821
|-
| align=left|regionalna pripadnost||align=right| 209
|-
| align=left|Nepoznato||align=right| 2213
|}

== Šport ==

'''Prije 2. svj. rata''':
*nogomet
{| cellpadding=12
| valign=top |
*[[HŠK Građanski (Zemun)|HŠK Građanski]] (hrvatski klub)
*[[HŠK Zemun]] (hrvatski klub)
*[[HŠK Dunav (Zemun)|HŠK Dunav]] (hrvatski klub)
*[[HŠK Hajduk (Zemun)|HŠK Hajduk]] (hrvatski klub)
*[[DSV Victoria (Zemun)|DSV Victoria]] (klub Nijemaca)
*[[SK Liet (Zemun)|SK Liet]] (klub Nijemaca)
| valign=top |
*[[Šparta Zemun|Šparta]]
*[[ZAŠK]]
*[[Vitez Zemun|Vitez]]
|}
<br />
* [[FK Zemun]]
*hazena

== Hrvatske ustanove ==
Nekadašnje i današnje važnije ustanove u Zemunu, koje su ustanovili ili su bile u vlasništvu Hrvata.

*bolnica Sestara milosrdnica
*Katolički dom
*KUD "Tomislav"
*[[Zemunska hrvatska štedionica]] (od 1867.)
*[[Hrvatsko pjevačko društvo Odjek (Zemun)|Hrvatsko pjevačko društvo Odjek]]
*[[Hrvatsko obrtničko i trgovačko pjevačko društvo Rodoljub (Zemun)|Hrvatsko obrtničko i trgovačko pjevačko društvo Rodoljub]]
*Hrvatski sokol
*[[Hrvatsko pjevačko društvo Tomislav (Zemun)|Hrvatsko pjevačko društvo Tomislav]] (nastao iz Odjeka i Rodobljuba)
*knjižnica i čitaonica "Ilija Okrugić" (od 2004.)
*[[Zajednica Hrvata Zemuna "Ilija Okrugić"]] (od 2003.)
*[[Društvo hrvatske mladeži Zemuna]] (od 2007.)

== Ostale povijesne ustanove ==
Ustanovljene između 1882. i 1941.

*Chevra Kadischa – sveto društvo (Heiliger Verein)
*Ćurčijska zadruga grada Zemuna
*Deoničarsko društvo za električna, prometna i industrijska preduzeća u Zemunu
*Dobrovoljno vatrogasno društvo
*Društvo Srpski kasino u Zemunu
*Društvo Svetog Save za potpomaganje siromašnih učenika i učenica
*Evangelističko društvo za njegu siročadi Siloah
*Francusko društvo u Zemunu
*Gospodarsko društvo kao zadruga u Zemunu, marvogojstveni odsjek
*Gradjanska čitaonica
*Hrvatska čitaonica
*Hrvatski Sokol
*Hrvatsko obrtničko i trgovačko pjevačko društvo
*Hrvatsko pjevačko društvo »Odjek«
*Industrijsko i trgovačko deoničarsko društvo Drina
*Israelitische Frauenvereines in Semlin
*Lovačko društvo u Zemunu
*Mađarska čitaonica
*Njemačko gombalačko društvo
*Njemačko pjevačko društvo
*Radničko obrazovno društvo
*Slavenska zajednica u Zemunu
*Srpska ratarska gornjo-varoška crkvena pjevačka zadruga
*Srpska zanatlijska pevačka i prosvetna zadruga u Zemunu
*Srpska zemunska trgovačka omladina
*Srpski soko
*Streljačko društvo
*Učiteljsko društvo za grad Zemun
*Udruženje fijakerista
*Udruženje hrvatskih državnih umirovljenika te udova i siročadi
*Udruženje zemunskih zanatlija u Zemunu
*Vatrogasni i gasilački red
*Zadruga svratištara, gostioničara, krčmara i kavanara za kotar
*Zadruga za potpomaganje siromašnih i vrijednih učenika kr. realne gimnazije
*Zemunski akademski sport klub
*Zemunski akademski športski klub
*Zemunski atletski klub
*Zemunski klub Šparta
*Zemunski srednjoškolski klub Vitez

== Poznate osobe ==
Poznate osobe vezane uz Zemun, bilo time što su se rodile, ili živile i radile u Zemunu.
*[[Rudolfo Franjin Magjer]], hrv. pisac
*[[Dora Pfanova]], hrv. književnica
*[[Josip Kulundžić]], hrv. pisac i kaz. redatelj
*[[Petar Šimunić]], hrv. povjesničar
*[[Vilim Korajac]], hrv. novelist i satiričar
*[[Petar Papp]], hrv. slikar i autor prvih crtanih filmova u Hrvatskoj
*[[Nada Tončić]], hrv. sopranistica
*[[Franjo Fugger]], hrv. veterinar, voćar, kulturni radnik
*[[Nikola Fugger]], hrv. pravnik i političar
*[[Stjepan Barić]], hrv. političar i publicist, visoki državni dužnosnik
*[[Franjo Šram]], hrv. skladatelj, orguljaš, zborovođa, dirigent i srednjoškolski profesor, znanstveni i prosvjetni djelatnik
*[[Simeon Baltić]], srp. slikar iz Hrvatske
*[[Adam Filipović]]
*[[Aleksandar Badaj]]
*[[Mato Ivić]]
*[[Branko Živković]], starješina Sokolskog društva Zemun, ravnatelj gimnazije u Zemunu, umro 5. 5. 1937. godine

== Izvori ==
{{izvori}}
* [http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php HNV Republike Srbije] [[Mario Bara]]: Hrvati u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.

{{matica hrvatska}}
== Vanjske poveznice ==

{{commons}}
*{{sr icon}} [http://www.zemun.org.rs Zemun - službene stranice općine]
*{{sr icon}} [http://www.beograd.org.rs Grad Beograd]
*[https://web.archive.org/web/20070303091400/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2004_4_n.nsf/AllWebDocs/Zemun Hrvatska revija br. 4/2004.] Vlatko Rukavina: Hrvatska strana Zemuna
*[https://web.archive.org/web/20090722173607/http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Hrvatski-doprinos-zemunskom-naslijedju.html Hrvatska riječ] Dario Španović: Hrvatski doprinos zemunskom naslijeđu, 29. svibnja 2009.

{{Srpski gradovi i općine|Gradske općine Srbije}}

[[Kategorija:Zemun| ]]