Zdravstvena zaštita - Povijest promjena

Suradnik01: /* Primarna zdravstvena zaštita */

2022-04-05T02:17:46Z

Primarna zdravstvena zaštita

←Starija inačica		Inačica od 5. travanj 2022. u 02:17
Redak 7:		Redak 7:
	== Primarna zdravstvena zaštita ==		== Primarna zdravstvena zaštita ==

	Primarna zdravstvena zaštita je prvi i najčešći oblik kontakta [[stanovništvo\|stanovništva]] sa zdravstvenom službom. To je ona zaštita koja se pruža na mjestu gdje [[čovjek\|ljudi]] žive, rade i gdje se školuju. Ta zaštita razumijeva sveobuhvatnu skrb za [[zdravlje]], provedbi preventivnih i kurativnih mjera, zdravstveni odgoj te suradnju sa svim organizacijama i ustanovama koje mogu pridonijeti boljem zdravlju stanovništva. Na ''Međunarodnoj konferenciji'' o primarnoj zdravstvenoj zaštiti, održanoj u [[Almati]] [[1978.]] godine, donesena je deklaracija o ciljevima [[zdravlje\|zdravlja]] koja je odredila primarni zdravstvenu zaštitu kao glavnu društvenu snagu pri postizanju tih ciljeva. Primarna zdravstvena zaštita temelji se na praktičnim, znanstveno opravdanim i društveno prihvatljivim metodama i tehnologiji. To je prvi stupanj dodira pojedinca, obitelji i društva s nacionalnim zdravstvenim sustavom. Ona proizlazi i razvija se iz [[ekonomija\|ekonomskih]], društveno-kulturnih i političkih uvjeta. Dio primarne zdravstvene zaštite koju provode medicinski stručnjaci naziva se '''primarna medicinska zaštita''' i često se pogrešno poistovjećuje s cjelokupnom primarnom zdravstvenom zaštitom. U primarnoj medicinskoj zaštiti zdravstveni djelatnici se neposrednim kontaktom sa [[stanovništvo]]m primjenjujući dispanzerske metode rada, brinu za [[zdravlje]] i liječe bolesne. u [[ordinacija\|ordinaciji]] i u njihovoj kući te brinu za zdravlje građana, bez obzira na njihovi dob i zdravstveno stanje. U užem smisli, primarna zdravstvena zaštita objedinjuje djelatnost opće/obiteljske [[medicina\|medicine]], djelatnost za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece, stomatološku djelatnost i djelatnost hitne medicinske pomoći. Zajednička osobina prvih triju djelatnosti je sveobuhvatnost zaštite, preventiva, kurativa i rehabilitacija, rad u zdravlju i bolesti, od začeća do terminalne skrbi. Djelatnost hitne medicinske pomoći posebna je grana [[medicina\|medicine]] koja se u ograničenom vremenu i na poseban način brine o bolesnicima oboljelima od hitnih akutnih bolesti i stanja i po život opasnih [[ozljeda]]. U širem smisli primarnu zdravstvenu zaštitu pružaju i timovi za zdravstvenu zaštitu žena, patronažna djelatnost, ustanove za zdravstvenu njegu u kući te preventivna školska medicina i [[epidemiologija]]. Njihovo je zajedničko obilježje da se samo djelomično brinu o svojim korisnicima, ali pri tom provode sveobuhvatnu zaštitu prema dispanzerskim metodama rada.		Primarna zdravstvena zaštita je prvi i najčešći oblik kontakta [[stanovništvo\|stanovništva]] sa zdravstvenom službom. To je ona zaštita koja se pruža na mjestu gdje [[čovjek\|ljudi]] žive, rade i gdje se školuju. Ta zaštita razumijeva sveobuhvatnu skrb za [[zdravlje]], provedbi preventivnih i kurativnih mjera, zdravstveni odgoj te suradnju sa svim organizacijama i ustanovama koje mogu pridonijeti boljem zdravlju stanovništva. Na ''Međunarodnoj konferenciji'' o primarnoj zdravstvenoj zaštiti, održanoj u [[Almati]] [[1978.]] godine, donesena je deklaracija o ciljevima [[zdravlje\|zdravlja]] koja je odredila primarni zdravstvenu zaštitu kao glavnu društvenu snagu pri postizanju tih ciljeva. Primarna zdravstvena zaštita temelji se na praktičnim, znanstveno opravdanim i društveno prihvatljivim metodama i tehnologiji. To je prvi stupanj dodira pojedinca, obitelji i društva s nacionalnim zdravstvenim sustavom. Ona proizlazi i razvija se iz [[ekonomija\|ekonomskih]], društveno-kulturnih i političkih uvjeta. Dio primarne zdravstvene zaštite koju provode medicinski stručnjaci naziva se '''primarna medicinska zaštita''' i često se pogrešno poistovjećuje s cjelokupnom primarnom zdravstvenom zaštitom. U primarnoj medicinskoj zaštiti zdravstveni djelatnici se neposrednim kontaktom sa [[stanovništvo]]m primjenjujući dispanzerske metode rada, brinu za [[zdravlje]] i liječe bolesne u [[ordinacija\|ordinaciji]] i u njihovoj kući te brinu za zdravlje građana, bez obzira na njihovi dob i zdravstveno stanje. U užem smisli, primarna zdravstvena zaštita objedinjuje djelatnost opće/obiteljske [[medicina\|medicine]], djelatnost za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece, stomatološku djelatnost i djelatnost hitne medicinske pomoći. Zajednička osobina prvih triju djelatnosti je sveobuhvatnost zaštite, preventiva, kurativa i rehabilitacija, rad u zdravlju i bolesti, od začeća do terminalne skrbi. Djelatnost hitne medicinske pomoći posebna je grana [[medicina\|medicine]] koja se u ograničenom vremenu i na poseban način brine o bolesnicima oboljelima od hitnih akutnih bolesti i stanja i po život opasnih [[ozljeda]]. U širem smisli primarnu zdravstvenu zaštitu pružaju i timovi za zdravstvenu zaštitu žena, patronažna djelatnost, ustanove za zdravstvenu njegu u kući te preventivna školska medicina i [[epidemiologija]]. Njihovo je zajedničko obilježje da se samo djelomično brinu o svojim korisnicima, ali pri tom provode sveobuhvatnu zaštitu prema dispanzerskim metodama rada.
	Primarna zdravstvena zaštita organizirana je u domovima zdravlja, ordinacijama u zakupu ili privatnim ordinacijama i ustanovama. Iznimku čine timovi za hitnu medicinsku pomoć te patronažni timovi koji su isključivo organizirani u domovima zdravlja te preventivna školska [[medicina]] i [[epidemiologija]] koje se provode isključivo pri zavodima za javno zdravstvo.		Primarna zdravstvena zaštita organizirana je u domovima zdravlja, ordinacijama u zakupu ili privatnim ordinacijama i ustanovama. Iznimku čine timovi za hitnu medicinsku pomoć te patronažni timovi koji su isključivo organizirani u domovima zdravlja te preventivna školska [[medicina]] i [[epidemiologija]] koje se provode isključivo pri zavodima za javno zdravstvo.

Suradnik01: s hr.wikipedije, članak Zdravstvena zaštita

2022-04-05T02:17:08Z

s hr.wikipedije, članak Zdravstvena zaštita

Nova stranica

[[Datoteka:Star of life2.svg|thumb|Plava zvijezda života]]

'''Zdravstvena zaštita''' je sustav državnih, skupnih i individualnih mjera za unapređenje, čuvanje i vraćanje [[zdravlje|zdravlja]]. Cilj je zdravstvene zaštite promocija, odnosno unapređenje zdravlja, prevencija, odnosno sprječavanje [[bolest]]i, pravodobno otkrivanje bolesti, učinkovito liječenje i [[rehabilitacija]]. Zdravstvena je zaštita organizirana na tri razine, pa je riječ o '''primarnoj''', '''sekundarnoj''' i '''tercijarnoj''' zdravstvenoj zaštiti.

Zdravstvenu zaštitu po vrsti dijelimo na [[konzilijarna zdravstvena zaštita|konzilijarnu zdravstvenu zaštitu]], [[bolničko liječenje]], [[specijalistička zdravstvena zaštita|specijalističku zdravstvenu zaštitu]] i [[ambulantno liječenje]].<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/432054.pdf Narodne novine] (pristupljeno 1. svibnja 2020.)</ref>

== Primarna zdravstvena zaštita ==

Primarna zdravstvena zaštita je prvi i najčešći oblik kontakta [[stanovništvo|stanovništva]] sa zdravstvenom službom. To je ona zaštita koja se pruža na mjestu gdje [[čovjek|ljudi]] žive, rade i gdje se školuju. Ta zaštita razumijeva sveobuhvatnu skrb za [[zdravlje]], provedbi preventivnih i kurativnih mjera, zdravstveni odgoj te suradnju sa svim organizacijama i ustanovama koje mogu pridonijeti boljem zdravlju stanovništva. Na ''Međunarodnoj konferenciji'' o primarnoj zdravstvenoj zaštiti, održanoj u [[Almati]] [[1978.]] godine, donesena je deklaracija o ciljevima [[zdravlje|zdravlja]] koja je odredila primarni zdravstvenu zaštitu kao glavnu društvenu snagu pri postizanju tih ciljeva. Primarna zdravstvena zaštita temelji se na praktičnim, znanstveno opravdanim i društveno prihvatljivim metodama i tehnologiji. To je prvi stupanj dodira pojedinca, obitelji i društva s nacionalnim zdravstvenim sustavom. Ona proizlazi i razvija se iz [[ekonomija|ekonomskih]], društveno-kulturnih i političkih uvjeta. Dio primarne zdravstvene zaštite koju provode medicinski stručnjaci naziva se '''primarna medicinska zaštita''' i često se pogrešno poistovjećuje s cjelokupnom primarnom zdravstvenom zaštitom. U primarnoj medicinskoj zaštiti zdravstveni djelatnici se neposrednim kontaktom sa [[stanovništvo]]m primjenjujući dispanzerske metode rada, brinu za [[zdravlje]] i liječe bolesne. u [[ordinacija|ordinaciji]] i u njihovoj kući te brinu za zdravlje građana, bez obzira na njihovi dob i zdravstveno stanje. U užem smisli, primarna zdravstvena zaštita objedinjuje djelatnost opće/obiteljske [[medicina|medicine]], djelatnost za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece, stomatološku djelatnost i djelatnost hitne medicinske pomoći. Zajednička osobina prvih triju djelatnosti je sveobuhvatnost zaštite, preventiva, kurativa i rehabilitacija, rad u zdravlju i bolesti, od začeća do terminalne skrbi. Djelatnost hitne medicinske pomoći posebna je grana [[medicina|medicine]] koja se u ograničenom vremenu i na poseban način brine o bolesnicima oboljelima od hitnih akutnih bolesti i stanja i po život opasnih [[ozljeda]]. U širem smisli primarnu zdravstvenu zaštitu pružaju i timovi za zdravstvenu zaštitu žena, patronažna djelatnost, ustanove za zdravstvenu njegu u kući te preventivna školska medicina i [[epidemiologija]]. Njihovo je zajedničko obilježje da se samo djelomično brinu o svojim korisnicima, ali pri tom provode sveobuhvatnu zaštitu prema dispanzerskim metodama rada.
Primarna zdravstvena zaštita organizirana je u domovima zdravlja, ordinacijama u zakupu ili privatnim ordinacijama i ustanovama. Iznimku čine timovi za hitnu medicinsku pomoć te patronažni timovi koji su isključivo organizirani u domovima zdravlja te preventivna školska [[medicina]] i [[epidemiologija]] koje se provode isključivo pri zavodima za javno zdravstvo.

== Sekundarna zdravstvena zaštita ==

Za razliku od djelatnosti primarne zdravstvene zaštite koja svoji aktivnost usmjerava na zaštitu i unaprijeđenje [[zdravlje|zdravlja]] te ambulantno i kućno liječenje [[bolest]]i i stanja, '''sekundarna zdravstvena zaštita''' organizacijski je redovito povezana u cjelinu sa stacionarnom zdravstvenom zaštitom i usmjerena je samo na [[dijagnostika|dijagnostiku]] i liječenje. Liječnici specijalisti raznih specijalnosti samostalno obavljaju poslove više razine zdravstvene zaštite. Na zahtjev liječnika primarne zdravstvene zaštite, oni obavljaju tražene specijalističko-konzilijarne preglede:

* preuzimaju u privremeni ciljani tretman bolesnika, ili provode traženi dijagnostički, terapijski ili rehabilitacijski zahvat

* obavljaju diferenciranije dijagnostičke postupke

* djeluju kao konzultanti liječnicima primarne zdravstvene zaštite

* posreduju u komunikaciji između djelatnosti primarne zdravstvene zaštite i stacionarne zdravstvene zaštite

Najčešće liječnik primarne zdravstvene zaštite upućuje bolesnika na specijalističko-konzilijarni pregled nakon obrade, a na uputnicu upisuje razlog upućivanja, odnosno kakvi konzilijarno mišljenje ili zahvat traži. Kolzilijarni [[liječnik]] daje mišljenje i nalaz nakon provedenoga dijagnostičkog postupka, mišljenje o terapijskom ili rehabilitacijskom postupku te mišljenje o prognozi [[bolest]]i i stanja. Bolnička zdravstvena zaštita znači stalni ili povremeni boravak bolesnika u [[bolnica|bolnici]] tijekom obavljanja dijagnostičkih i terapijskih zahvata i postupaka koji se ne mogu obaviti ambulantnom suradnjom primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite.

== Tercijarna zdravstvena zaštita ==

'''Tercijarna zdravstvena zaštita''' služi za obavljanje visokodiferenciranih (i skupljih) pretraga i terapijskih zahvata. Najčešće rješava najkompleksnije probleme [[bolest]]i i bolesnika s teškim i rijetkim bolestima, koji nemaju mogućnost dobivanja pomoći na općinskoj ili županijskoj razini. Tercijarna zdravstvena zaštita pruža se u [[klinika]]ma, kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima te državnim zdravstvenim zavodima (za javno zdravstve, za transfuzijsku medicinu, za zaštitu od zračenja, za toksikologiju, za medicinu rada itd.)

== Vidi još ==

[[Dom zdravlja]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Zdravstvena zaštita| ]]