Suradnik10 u (test) 01:22, 20. veljača 2026.

2026-02-20T01:22:42Z

←Starija inačica		Inačica od 20. veljača 2026. u 01:22
Redak 80:		Redak 80:

	[[Kategorija:Hrvatski književnici]]		[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
	[[Kategorija:~~Partizanski zločini~~ u Drugom svjetskom ratu i poraću]]		[[Kategorija:Žrtve partizanskih zločina u Drugom svjetskom ratu i poraću]]

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T19:58:30Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 19:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Zdenka Smrekar'''-->~~{{Infookvir književnik		{{Infookvir književnik
	\| Ime = Zdenka Smrekar		\| Ime = Zdenka Smrekar
	\| boja = #B0C4DE		\| boja = #B0C4DE

WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T08:06:49Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 08:06
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Zdenka Smrekar'''-->{{~~Književnik~~		<!--'''Zdenka Smrekar'''-->{{Infookvir književnik
	\| Ime = Zdenka Smrekar		\| Ime = Zdenka Smrekar
	\| boja = #B0C4DE		\| boja = #B0C4DE

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-29T12:52:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik
| Ime = Zdenka Smrekar
| boja = #B0C4DE
| slika =
| veličina =
| opis slike =
| puno ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[1886.]]<br />[[Zagreb]]
| smrt = [[1946.]]<br />
| zanimanje = [[književnica]], [[profesor]]ica
| nacionalnost =Hrvatica
| period pisanja =
| vrsta =
| teme =
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela = '''Grička bakica priča'''<br />'''Na duvanjskom polju'''
| nagrade =
| potpis =
| fusnote =
}}
'''Zdenka Smrekar''' ([[Zagreb]], [[1886.]] – [[1946.]]), [[hrvatska]] [[književnica]] i profesorica.

Uz [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivanu Brlić-Mažuranić]], [[Marija Jurić Zagorka|Mariju Jurić Zagorku]], [[Jagoda Truhelka|Jagodu Truhelku]], [[Zdenka Jušić-Seunik|Zdenku Jušić-Seunik]] i ostale jedna je od 18 osnivačica "Društva hrvatskih književnica".

Jugoslavenske komunističke vlasti smaknule su ju [[1946.]] godine.

== Životopis ==
Dr. Zdenka Smrekar rođena je u Zagrebu [[1886.]] godine, u obitelji podrijetlom iz [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]].

Godine [[1921.]] htjela je otputovati u inozemstvo, ali joj je na nalog Pokrajinske uprave u Zagrebu bila oduzeta putnica. Posjećivala je obitelj [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]] u Medlogu kraj Celja, pa su ju tada, za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] vlasti smatrale izrazitom protivnicom jugoslavenskog "narodnog i državnog jedinstva", čemu svjedoče i zapisi starojugoslavenske policije koja ju je pratila.<ref>[https://www.vecernji.hr/kultura/policija-knjizevnice-prati-jos-od-1918-803256 Policija književnice prati još od 1918.], pristupljeno 23. veljače 2018.</ref>

Bila je profesorica ženske gimazije, a početkom [[1935.]] počela je izdavati časopis za ženski svijet ''Naša žena''. List je osnovan, prema riječima glavne urednice, zbog dva razloga: ''jedno je da ženu Hrvaticu odgaja kao svjesnog člana porodice i domovine, a u drugu ruku da je prosvjećuje u svim onim pitanjima koja su od važnosti za život žene.''

Jedna je od 18 osnivačica "Društva hrvatskih književnica". Osnivačka skupština "Društva hrvatskih književnica" održana je [[20. studenoga]] [[1936.]] u Martićevoj ulici broj 10, u stanu Zdenke Jušić-Seunik, a molba za odobrenje Pravila toga društva upućena je Banskoj upravi Savske banovine 24. studenoga, a već 28. studenoga 1936. Bila je i članicom Društva glazbenih intelektualaca.

Za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] dr. Smrekar postaje odjelna predstojnica za žensko školstvo, a jugoslavenske komunističke vlasti ubile su ju [[1946.]] godine.<ref>[http://www.matica.hr/hr/347/drustvo-katarina-grofica-zrinski-21020/ Društvo Katarina grofica Zrinski],
pristupljeno 23. veljače 2018.</ref>
Jedna od najuglednijih intelektualki u Kraljevini SHS, kao i u NDH bila je dr. Zdenka Smrekar. Rođena je u Zagrebu 1884. godine, diplomirala je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, bila je ravnateljica Ženske realne gimnazije u Zagrebu, djelovala je kao književnica, pjesnikinja i urednica časopisa Ženski svijet, Žene danas i Naše žene.

Porijeklom je iz Hrvatskog zagorja. Održala je oko tisuću predavanja u Hrvatskoj i inozemstvu o ulozi žena, etici, sociologiji, te o hrvatskoj i francuskoj književnosti. Bila je između ostalog počasni član Družbe braće hrvatskoga zmaja i Hrvatske žene.

Zdenka Smrekar je 1941. godine bila imenovana predstojnicom za žensko školstvo u Ministarstvu bogoštovlja i nastave. Poslije obnaša funkciju atašea za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu u Beču.

Mučki je ubijena od strane komunističke diktatorske Titove vlasti 1946 godine..

Uz Ivanu Brlić-Mažuranić, Mariju Jurić Zagorku, Jagodu Truhelku, Zdenku Jušić-Seunik i ostale jedna je od 18 osnivačica “Društva hrvatskih književnica”.

Godine 1921., htjela je otputovati u inozemstvo, ali joj je na nalog Pokrajinske uprave u Zagrebu bila oduzeta putnica. Posjećivala je obitelj Slavka Kvaternika u Medlogu kraj Celja, pa su ju tada, za vrijeme Kraljevine Jugoslavije vlasti smatrale izrazitom protivnicom jugoslavenskog “narodnog i državnog jedinstva”, čemu svjedoče i zapisi starojugoslavenske policije koja ju je pratila.

Bila je profesorica ženske gimazije, a početkom 1935 god., počela je izdavati časopis za ženski svijet „Naša žena“. List je osnovan, prema riječima glavne urednice, zbog dva razloga: jedno je da ženu Hrvaticu odgaja kao svjesnog člana porodice i domovine, a u drugu ruku da je prosvjećuje u svim onim pitanjima koja su od važnosti za život žene.

Jedna je od 18 osnivačica “Društva hrvatskih književnica”. Osnivačka skupština “Društva hrvatskih književnica” održana je 20. studenoga 1936 god., u Martićevoj ulici broj 10, u stanu Zdenke Jušić-Seunik, a molba za odobrenje Pravila toga društva upućena je Banskoj upravi Savske banovine 24. studenoga, a već 28. studenoga 1936. Bila je i članicom Društva glazbenih intelektualaca.

Na zagrebačkoj Radio-postaji održavala su se tijekom 1936. predavanja pod nazivom ženski sat. Predavačica je bila dr. Zdenka Smrekar te je obrađivala svaku temu objektivno i na način da se svaka ozbiljna žena mora složiti s njenim nazorima. Dr. Z. Smrekar stalno je isticala ideju o suradnji muškarca i žene na izgradnji kulture. Prema njenim riječima ženu je trebalo stalno poticati da razvija svoje posebne sposobnosti. Predavanje Ulaz žene u javni život objavila je i Naša žena. Među ostalim Z. Smrekar je rekla da je žena počela ulaziti u javni život početkom 19. st. nakon Francuske revolucije, koja je poljuljala sve osnove društva i života novim evanđeljima bratstva, jednakosti i slobode. Dva su momenta po riječima dr. Smrekar snažno utjecala da je žena stala ostavljati tihi zaklon kućnog ognjišta i ulaziti u javni život. Prvo je ekonomski moment, a drugi razlog je potreba individualne slobode. Dok je prvi razlog – ekonomski, iskrsnuo među ženama gospodarski slabijima zbog nužde, dotle se drugi iskristalizirao među ženama ekonomski jakim kao potreba duha, intelekta, kao rezultat spoznaje da i u žene ima sposobnosti i vrlina koje mogu i te koliko da vrijede u javnome životu.

Dr. Z. Smrekar svoje predavanje je zaključila riječima ulaz žene u javni život ima samo svoj raison d`être, svoje logično i moralno opravdanje, ako žena time unosi nešto novo, bolje vrednije, nešto po čemu javni život postaje i ljepši i pravedniji i bolji da se živi. Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske dr. Smrekar postaje odjelna predstojnica za žensko školstvo.

O dr. Zdenki Smrekar (koja poslije, za NDH, postaje odjelna predstojnica za žensko školstvo) piše: “evidentirana je (…) da je 1922. imala da govori u Zrinjskom i Frankopanu u Karlovcu, ali joj tamošnji Jugosloveni nisu dozvolili. Za vrijeme rata, 1918. godine, držala je predavanje školskoj omladini o Zitinoj haljini.

Djela dr. Zdenke Smrekar:

Na duvanjskom polju

Grička bakica priča,

zbirka pripovijetki,

sabrano 7 pripovijetki: Zvono na Okić Gradu, Dvorac sreće, Sputani vitez, Adem-beg, Proročanstvo s Papuk gore, Zastava Klisa grada i Vitez Glavan, (1937.)

== Djela ==
*''Na duvanjskom polju'' ([[1924.]])
*''Grička bakica priča'', zbirka pripovijetki, sabrano 7 pripovijetki: ''Zvono na Okić Gradu'', ''Dvorac sreće'', ''Sputani vitez'', ''Adem-beg'', ''Proročanstvo s Papuk gore'', ''Zastava Klisa grada'' i ''Vitez Glavan'', ([[1937.]])

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću]]

Zdenka Smrekar - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 01:22, 20. veljača 2026.

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: infookvir književnik

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica