WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T20:02:36Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 20:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Zarez'''-->~~{{dz}}		{{dz}}

	{{razgodak\|, }}		{{razgodak\|, }}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-17T02:34:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}

{{razgodak|, }}

'''Zarez''' ( <big>''','''</big> - [[grčki jezik|grč.]] κoµµa, ''komma'' = odsječak; hrvatska [[riječ]] ''zarez'' [[kalk]] je grčke riječi) razgodak je kojime se odjeljuju [[rečenica|rečenični]] dijelovi radi lakšeg razumijevanja, jasnoće ili preglednosti, pogotovo ako se radi o dužim rečenicama. Zarez dijeli i [[sintaksa|sintaktičke]] dijelove koji ne dolaze zajedno, mijenja značenje u rečenici ili dijeli rečenične dijelove u nizanju. Tri su osnovna pravila uporabe zareza: '''nizanje''', '''naknadno dodavanje''' i '''suprotnost'''.

== Povijest ==

U početku se rabila [[točka (pravopis)|točka]] na sredini retka ( '''·''' ), tzv. ''media distinctio'' kao stanka, što je, zajedno s brojnom drugom interpunkcijom i znakovima, uveo [[Stara Grčka|grčki]] [[gramatika|gramatičar]] [[Aristofan iz Bizanta]]. Od [[13. stoljeće|13.]] do [[17. stoljeće|17.]] stoljeća, rabila se kosa crta ( '''/''' ), tzv. ''virgula suspensiva'', pogotovo u djelima [[Aldus Manutius|Alda Manucija]], [[venecija]]nskog tiskara, u [[16. stoljeće|16.]] je stoljeću poprimila današnji oblik.

=Uporaba u jeziku=

== Nizanje ==

=== Nabrajanje ===

Ako istovrsni dijelovi dolaze jedan uz drugoga, usporedno, bez [[veznik]]a, odvajaju se zarezom:
* ''Psiče''',''' puše''',''' kune''',''' psuje''',''' grize''',''' plače''',''' jadikuje'' ([[August Šenoa]])
* ''Hlapić je bio malen kao lakat''',''' veseo kao ptica''',''' hrabar kao Kraljević Marko''',''' mudar kao knjiga''',''' a dobar kao sunce.'' ([[Ivana Brlić-Mažuranić]])
* ''Govorimo hrvatski''',''' skupina autora''',''' urednik Mihovil Dulčić''',''' Zagreb''',''' Naprijed''',''' 1997.''',''' {{ISBN|953-178-079-0}}''

* [[Antun Gustav Matoš]], „Mora”
: ''Topovi''',''' bombe''',''' džemije''',''' torpedi,
: ''Sistemi suhi''',''' kumiri od mjedi''','''
: ''Plemići lažni - carski svodnici,
: ''Mračnjaci tusti''',''' vragu srodnici

* [[Tin Ujević]], „Dažd”
: ''Toči kao iz kabla
: ''na livade''','''
: ''na voćnjake''','''
: ''na pašnjake;
: ''ali, nadasve''','''
: ''lupa na naša stakla''','''
: ''kuca na naša vrata''','''
: ''bije nam o krovove.

Pogledati: [[asindeton]], asindetonske se rečenice vežu bez [[veznik]]a, a povezuju zarezima.

=== Okomito nabrajanje ===

Ako se u nizanju dijelovi pišu jedan ispod drugog, odvajaju [[brojevi (vrste riječi)|brojevima]] (znamenkama i riječima) ili slovima, onda se ne odvajaju zarezom:

* ''Promjenjive vrste riječi:''
:: ''[[imenice]]''
:: ''[[pridjevi]]
:: ''[[zamjenice]]''
:: ''[[brojevi (vrste riječi)|brojevi]]''
:: ''[[glagoli]]''

* ''Načini u hrvatskom jeziku:''
:: a) ''[[Imperativ]]''
:: b) ''[[Kondicional prošli]]''
:: c) ''[[Kondicional sadašnji]]''
:: d) ''[[Optativ]]''

* ''Primarne boje:''
:: ''1. [[žuta]]''
:: ''2. [[crvena]]''
:: ''3. [[plava]]''

Ako u takvom nabrajanju dolaze rečenice koje počinju malim slovom, mogu se odjeljivati [[točka sa zarezom|točkom sa zarezom]]. Ako pak počinju velikim početnim slovom, rabe se odgovarajući rečenični znakovi koje rečenica zahtijeva.

=== Priložne oznake ===

Ako u rečenici dolazi više [[prilozi|priložnih]] oznaka raznovrsnih po značenju, one se ne odvajaju zarezom:
* ''Godišnji skup Hrvatskog filološkog društva održan je u Hebrangovoj 13 u 19 sati s predmetom rasprave o [[tuđice|tuđicama]] i [[posuđenice|posuđenicama]].''
* ''[[Miroslav Krleža]] rodio se u [[Zagreb]]u [[7. srpnja]] [[1893.]]''

Ako se uz nadnevak piše [[prijedlozi|prijedlog]] ''u'', zarez također ne dolazi:
* '''''U''' Zagrebu 10. srpnja.''
* ''Zagreb''',''' 10. srpnja,''

=== Vokativ ===

[[Vokativ]] se uvijek odvaja zarezom, osim ako nije odvojen [[uskličnik]]om.
* ''Molim te''',''' Bože moj!''
* ''Marina''',''' gdje si bila?''
* ''Ne znam što da ti kažem''',''' Filipe''',''' potpuno si u pravu.''

Ako se u oslovljavanju u pismima ne rabi uskličnik, zaziv se odvaja zarezom, a [[rečenica]] nastavlja malim slovom:
* ''Draga majko''','''''
: '''''p'''išem ti ovo pismo...''

* ''Dragi oče'''!'''''
: '''''H'''tio sam ti javiti da...''

=== Atributi i apozicije ===

Zarez dolazi i u nizanju [[atribut]]a:
* ''Prekrasna''',''' zamamna''',''' mirisna''',''' crvena ruža.''

No, ako atributi čine cjelinu i međusobno su zavisni, oni se ne odvajaju zarezom:
* ''Velika bijela psina''
* ''Šetali smo mirisnom cvjetnom livadom.''
* ''U zimsku bijelu noć...''

Ako se u ispred neke [[riječ]]i nalaze samo dva atributa koja su odvojena zarezom, govorimo o isticanju:
* ''Bio je to koban''',''' užasan dan.''

Za odvajanje atributa i [[apozicija]] koji dolaze nakon riječi na koje se odnose, pogledajte u dijelu o naknadnom dodavanju.

Ako se zbog [[abeceda|abecednog]] reda prvo navodi [[prezime]] pa onda [[ime]], oni se odvajaju zarezom:
* ''Matoš''',''' Antun Gustav''
* ''Ujević''',''' Tin''

=== Semantika ===

Ponekad se zarezom može potpuno promijeniti [[semantika|značenje]] rečenice. Poznato je [[Pitija|Pitijino]] proročanstvo koje mijenja značenje ovisno o tome gdje se stavi zarez:
* ''Ibis redibis numquam peribis in bello.'' ([[latinski jezik|lat.]])
* ''Ići ćeš vratiti se nećeš poginuti u ratu.'' (prijevod)

Ili pak primjer poput:
* ''Dok sam sjedio''',''' na krevetu ugledah pauka.''
* ''Dok sam sjedio na krevetu''',''' ugledah pauka.''

=== Sastavne rečenice ===

Zarez ne dolazi u sastavnim [[rečenica]]ma, ispred [[veznik]]a ''i, pa, te, ni, niti'' i u rastavnim rečenicama, ispred [[veznik]]a ''ili''
* ''Vidio sam psa '''i''' mačku '''te''' brojne druge životinje.''
* ''Promotrio nas je '''pa''' je potom počeo govoriti.''
* '''''Ni''' ružne riječi '''niti''' psovke ne mogu me pokolebati.''
* '''''Ili''' je bio tužan '''ili''' ljut, nikad ništa drugo.''

U takvim rečenicama zarezi mogu doći samo ako su veznici u službi '''intenzifikatora''':
* '''''I''' kuću''',''' '''i''' polje''',''' '''i''' livadu''',''' i more - sve su prodali!''
* '''''Ni''' za novac''',''' '''ni''' za bogatstvo''',''' '''ni''' za karijeru ne bih izdao svoju obitelj.''

Zarez se ne stavlja ni u [[veznik#Veznički parovi|vezničkom paru]] ''ne samo/nego'':
* '''''Ne samo''' da ne izvršava obaveze '''nego''' je još i bezobrazan.''

=== Zavisne rečenice ===

Zarezom se odvajaju zaključne [[rečenica|rečenice]]:
* ''Priznao je da je to učinio''',''' '''stoga''' su ga zatvorili.''
* ''Rekao mi je istinu''',''' '''dakle''' ipak nije lagao.''

Zavisne se rečenice uobičajeno ne odvajaju zarezom:
* ''Došao je da bi nas obavijestio.''

Ali, ako se nižu, zarez dolazi:
* ''Nije znao gdje putovati''',''' koga pitati''',''' kome se obratiti.''

Ako zavisna i glavna rečenica stoje u [[inverzija (jezik)|inverziji]], odvajaju se zarezom:
* ''Da nisi došao''',''' tko zna što bi se dogodilo.''
* ''Tko rano rani''',''' dvije sreće grabi.''

== Naknadno dodavanje ==

 
Ako neki dio [[rečenica|rečenice]] nije uže povezan s ostalim dijelovima te je '''umetnut''' u tu rečenicu, onda se on odvaja zarezom:
* ''Bio je to''',''' bar tako vele''',''' najgori dan.''
* ''Sve što se može izreći''',''' rekao je [[Ludwig Wittgenstein]]''',''' može se izreći jasno.''

Ako glavna rečenica može biti bez zavisne, smije se odvojiti zarezom kao da je naknadno dodana (manja joj je važnost od glavne):
* ''Jednog lijepog jutra''',''' kad su svi još spavali''',''' probudi me čudan glas.''

=== Objašnjenje ===

Rečenični dijelovi koji se rabe kao naknadno objašnjenje odvajaju se zarezom.
* ''Sve je to bilo mutno''',''' '''tj.''' igranje prljavog posla.''
* ''Morali smo to učiniti''',''' '''to jest''' zaprijetili su nam svima.''
* ''Bio je to moćan savez''',''' '''tzv.''' Antanta.''
* ''[[Otto von Bismarck]] bio je njemački državnik''',''' '''takozvani''' željezni kancelar.''

U takvim slučajevima [[neodređene zamjenice|neodređena zamjenica]] ''sve'' sažima prethodno nabrajanje te se odjeljuje zarezom ili [[crtica (pravopis)|crticom]]:
* ''Kuću''',''' dvorište''',''' voćnjak''',''' vrt''',''' '''sve''' su nam to uzeli!''
* ''Ljubav''',''' sreću''',''' radost''',''' mir '''- sve''' to više nemam.''

=== Modifikatori ===

Riječi koje su samostalne cjeline i sintaktički ne pripadaju [[rečenica|rečenici]], odvajaju se zarezom. To su [[Čestice (vrsta riječi)#Samostalne čestice|modifikatori]] poput: ''vjerojatno, doista, zaista, stvarno, uistinu, sigurno, zasigurno, nažalost, eventualno, uglavnom, nesumnjivo, možda...''
* ''On je''',''' međutim''',''' ipak to učinio.''
* ''Ne znam''',''' zaista''',''' sve je moguće.''

=== Atributi i apozicije ===

Ako [[atribut]], odnosno [[apozicija]] dolazi nakon imenske [[riječ]]i na koju se odnosi, odvaja se zarezom:
* ''Bila je to Marina''',''' prekrasna djevojka.''
* ''Gledajući tu jabuku''',''' crvenu i mirisnu voćku, osjetio sam glad.''

Ako apozicija sama stoji iza [[imenice]] ili nekog [[ime]]na, ne odvaja se zarezom:
* ''Jelačić ban, Petar apostol, sveti Donat mučenik''

=== Enklitike ===

Nakon umetnutoga dijela odvojenog zarezom, ne može doći [[enklitika]]:
* ''<s>Crvena mirisna ruža''',''' priča mi baka''',''' je cvala ispod prozora.</s>''
* ''Crvena je mirisna ruža''',''' priča mi baka''',''' cvala ispod prozora.''
* ''Crvena mirisna ruža''',''' priča mi baka''',''' cvala je ispod prozora.''

=== Semantika ===

Promotrimo razliku u [[semantika|značenju]] sljedećih [[rečenica]] i njihovu odvajanju zarezom:
* ''Moj brat''',''' koji živi u Zagrebu''',''' jučer me posjetio.'' (usput je dodano da živi u Zagrebu)
* ''Moj brat koji živi u Zagrebu jučer me posjetio.'' (točno onaj brat koji živi u [[Zagreb]]u, a ne onaj, primjerice, iz [[Split]]a)

== Suprotnost ==

Suprotne [[rečenica|rečenice]] s [[veznici]]ma ''a, ali, nego, no, već'' odjeljuju se zarezom:
* ''Nije bio dobar''',''' '''nego''' je stalno činio štetu!''
* ''Ja bih to učinio''',''' '''ali''' mi ne žele dopustiti.''
* ''Bio sam temperamentan i živčan''',''' '''a''' ona je mirno gledala u daljinu.''

Ako se veznik ''nego'' dovezuje na [[Pridjevi#Stupnjevi pridjeva|komparativ]] ili neki komparativni izraz, zarez se ne stavlja:
* ''Bolje vrabac u ruci nego golub na grani.''

Ili ako je riječ o proširenju opisa, bez obzira na to što se pojavljuju suprotni veznici:
* ''Velik a plašljiv. Sitan ali dinamitan.''

Isključne [[rečenica|rečenice]] suprotne su po svome smislu te se odvajaju zarezom:
* ''Svi su došli''',''' '''samo''' je on odlučio ostati kod kuće.''
* ''Svi su potrčali''',''' '''osim''' Marka koji je stajao na mjestu.''

No, ako se isključnim [[veznici]]ma vežu samo [[riječ]]i, a ne rečenični dijelovi, zarez se ne stavlja:
* ''Ne treba mi ništa '''osim''' ljubavi.''

=Uporaba izvan jezika=

Zarez se u nekim [[jezik|jezicima]] rabi kao [[decimalni brojevi|decimalni]] separator. Zajedno s [[točka (pravopis)|točkom]], u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] rabe se za odvajanje velikih [[broj]]eva (odlomak ispod).

Isti oblik kao i zarez imaju [[navodnici]], samo što se razlikuje njihov položaj u retku. Također isti oblik, ali drukčiji položaj ima [[izostavnik]] (apostrof) koji se od zareza razlikuje po tome što je iznad razine teksta, a zarez je ispod.

=== Zarez kao desetinski znak ===
U rečenici ''Snijeg visine 0,5 m (pola metra)'', ispred desetinskog zareza i iza njega ne dolazi razmak. Ne valja umjesto desetinskog zareza upotrebljavati točku. Zarezom se odjeljuju i milijuni, a tisuće točkom, sve bez razmaka među njima: ''Hrvatska prema popisu 2001. ima 4,437.460 stanovnika.'' Kako taj način nije pregledan, a pogotovo ako brojka prelazi milijune, bolje je takve brojeve pisati bjelinama umjesto zareza i točke: 4 437 460.<ref>Stjepan Babić, Milan Moguš: Hrvatski pravopis usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2010., str. 117., {{ISBN|978-953-0-40034-4}}
</ref>
* 8000 (osam tisuća - bez točke ili bjeline)
* 30 000; 30.000 (trideset tisuća)
* 500 000; 500.000 (petsto tisuća)
* 9 000 000; 9,000.000 (devet milijuna)
* 4 000 000 000; 4.000,000.000 (četiri milijarde) <ref>Pravopis hrvatskoga jezika, Vladimir Anić, Josip Silić, Novi Liber i Školska knjiga, Zagreb 2001. godine, {{ISBN|953-6045-17-6}} (Novi Liber), - {{ISBN|953-0-40019-5}} (Školska knjiga)
</ref>

=== Decimalni zarez ===
Prema hrvatskoj normi HRN ISO 31-0:1996, Veličine i jedinice - 0. dio: Opća načela (ISO 31-0:1992) utvrđen je decimalni zarez kao decimalni znak za uporabu u Republici Hrvatskoj. Ta je norma istovjetna međunarodnoj normi ISO 31-0:1992 koja također utvrđuje uporabu decimalnog zareza i koja je dogovor na najvišoj međunarodnoj razini o načinu pisanja decimalnog znaka (npr. 1,234 - jedno cijelo, dvjesto trideset i četiri).<ref>[[Igor Čatić]], [[Hrvatski zavod za norme]] (HNZ), Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Hrvatsko filološko društvo u Zagrebu, god. 57., br. 2., 41.-80., Zagreb, travanj 2010., str. 68.</ref>

== Bilješke ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Interpunkcija]]

Zarez - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica