WikiSysop: bnz

2022-04-07T12:09:57Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2022. u 12:09
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Zagrebački partizanski odred'''-->~~{{infookvir vojna postrojba		{{infookvir vojna postrojba
	\|naziv = Prvi zagrebački partizanski odred		\|naziv = Prvi zagrebački partizanski odred
	\|slika =		\|slika =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T18:43:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{infookvir vojna postrojba
|naziv = Prvi zagrebački partizanski odred
|slika =
|opis slike =
|osnovana datum = [[srpanj]] [[1941.]] (razbijen), [[18. rujna]] [[1943.]]
|ukinuta datum = [[1945.]]
|period = [[Drugi svjetski rat]]
|država = [[Nezavisna Država Hrvatska]]
|odanost = [[antifašizam]]
|grana =
|vrsta = [[pješaštvo]]
|uloga =
|specijalizacija =
|veličina = odred
|zapovjedna struktura =
|vojarna oznaka =
|sjedište =
|nadimak =
|zaštitnik =
|geslo = ''Smrt fašizmu, sloboda narodu!''
|boje =
|marš =
|maskota =
|obljetnica =
|oprema =
|oprema oznaka =
|bitke =
|bitke oznaka =
|odlikovanja =
|raspuštena = [[1945.]]
|zapovjednik1 =
|zapovjednik oznaka =
|trenutačni zapovjednik =
|trenutačni zapovjednik oznaka =
|zapovjednik2 =
|zapovjednik2 oznaka =
|ceremonijalni zapovjednik =
|ceremonijalni zapovjednik oznaka =
|istaknuti zapovjednici = Stevan Došen Ljuban Čolak Mato Škrljan Mato Ostović - Majstor Jovica Mandić Josip Podboj Franjo Hađina Zlatko Kvaternik Mićo Marić
|simbol raspoznavanja =
|simbol raspoznavanja oznaka =
|simbol raspoznavanja 2 =
|simbol raspoznavanja 2 oznaka =
|simbol raspoznavanja 3 =
|simbol raspoznavanja 3 oznaka =
|simbol raspoznavanja 4 =
|simbol raspoznavanja 4 oznaka =
|zrakoplov lovac =
|zrakoplov bombarder =
|zrakoplov ostali =
|zrakoplov borbeni =
|zrakoplov helikopter =
|zrakoplov presretač =
|zrakoplov izviđački =
|zrakoplov patrolni =
|zrakoplov školski =
|zrakoplov transportni =
}}

'''Prvi zagrebački partizanski odred''', osnovan je još početkom [[Srpanj|srpnja]] [[1941.]]<ref name="zgb">{{eng oznaka}} [http://www.vojska.net/eng/world-war-2/yugoslavia/detachment/partisan/croatia/zagreb/ Zagreb partisan detachment, s portala vojska.net], pristupljeno 6. rujna 2010.</ref> kod [[Sesvete|Sesveta]], ali je ubrzo razbijen. Ponovno je oformljen [[18. rujna]] [[1943.]]<ref name="zgb"/> i od tada je djelovao pod tim imenom sve do kraja rata [[1945.]] Odred je bio prva veća [[Partizani u Hrvatskoj|partizanska]] vojna postrojba u neposrednoj blizini [[Zagreb]]a.

== Povijest jedinice ==
=== Prvi odred iz šume Divjača (lipanj - kolovoz 1941.) ===
Zagrebački partizanski odred osnovala je jedna mala skupina od svega 20-tak uvjerenih [[Komunizam|komunista]] i [[Antifašizam|antifašista]], koji su svi odreda bili [[Hrvati]], na imanju Slavka Gmanjića između Sesveta i [[Dubrava|Dubrave]]. Komandir odreda bio je Silvije Pelzl (metalski radnik - član jednog rajonskog komiteta partije), a politički [[komesar]] Antun Dobrila - Vivere - Pepo (srednjoškolac, [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|skojevac]]). Borci ovog prvog odreda bili su; [[Zvonimir Komarica]] (bjegunac iz zatvora Kerestinac), Andrija Čorković (učitelj), [[Petar Biškup Veno]] (soboslikar), Ivan Kuzmijak (zidar), Branko Špalj (student veterine), Đuro Mirković (soboslikar), Branko Švagalj (đak srednje tehničke škole), Joža Fistrić (soboslikarski šegrt), Zvonko Furst (đak srednje tehničke škole) i Marijan Grozaj (đak srednje tehničke škole), Joža ? (postolarski šegrt, skojevac) i Rudi ? (avijatičar, skojevac).{{fusg|1}}<ref name="zagreb">[http://sites.google.com/site/zagrebsebori/partizanskejedinice Partizanske jedinice, sa portala zagreb se bori], pristupljeno 6. rujna 2010.</ref> Cilj odreda je bio vršiti napade na manje neprijateljske vojne i policijske oružane postrojbe i diverzije na komunikacijama i drugim objektima koji su služili [[Ustaše|ustašama]] i [[Treći Reich|Nijemcima]]. No i prije nego što je odred uspio poduzeti bilo kakvu akciju, - njegovo kretanje i uvježbavanje u šumi Divljača, primjećeno je. Jednu desetinu odreda je opkolila i napala skupina [[Oružništvo (NDH)|oružnika]] [[19. kolovoza]] [[1941.]] - nakon okršaja od pola sata, jedan oružnik je poginuo (Mile Novaković) a jedan je ranjen, oružnici su se razbježali ali i borci odreda su se povukli iz šume, svatko na svoju stranu. Jedan dio vratio se u Zagreb, i ponovno prihvatio ilegale, - drugi su se prebacili u [[Žumberak]] i na [[Bilogora|Bilogoru]] u tamošnje partizane. Tadašnji veliki župan za Župu prigorje dr. Marko Lemešić raspisao je [[20. kolovoza]] [[1941.]] godine tjeralicu ''sa nagradom od 10.000 [[Kuna (NDH)|kuna]] za svaku glavu ove četničko-komunističke bande''.

Time je okončana prva faza Zagrebačkog partizanskog odreda.<ref name="zagreb"/>

=== Zagrebački partizanski odred (rujan 1943.) ===
Nakon tog neuspjelog pokušaja, okolica Zagreba ostala je prividno mirna sve do rujna [[1943.]], tada je Zagrebačka partijska organizacija odlučila na svojoj sjednici održanoj [[13. rujna]] [[1943.]] da se ponovno treba u neposrednoj okolici Zagreba ([[Prigorje]], [[Stubica]]) osnovati novi Zagrebački partizanski odred.

Na osnovu te odluke [[18. rujna]] [[1943.]] u selu [[Preseka]] osnovan je 2. [[Bojna|bataljon]], a 19. rujna i 1. bataljon (Zagorski bataljon) u selu [[Hrušćica]]. Prigorska partizanska četa bila je isprva izuzeta iz odreda, i djelovala je samostalno, no i ona je početkom listopada [[1943.]] pridružena Odredu i postala je njegov 3. bataljon.<ref name="zgb"/>

U trenutku osnutka Zagrebački partizanski odred imao je 272 boraca (od toga 6 žena), 159 pušaka, 8 puškomitraljeza i 7.950 metaka. Zapravo Odred je imao čak 500 boraca, ali je stvarni broj tajio kako ne bi morao dio svojih boraca dati nekim drugim jedinicama. (službeno su višim štabovima tvrdili da imaju samo 150 boraca).<ref name="zgb"/>

Drugi i Treći bataljon, svaki s oko 200 boraca, su [[15. prosinca]] [[1943.]] izuzeti iz Odreda i ušli u sastav novoutemeljene [[Brigada Matija Gubec|Brigade Matija Gubec]]. Odred je ponovno osnovao svoj 2. bataljon, polovicom siječnja [[1944.]], a 3. bataljon tek [[20. rujna]] [[1944.]] No već [[28. rujna]] [[1944.]], cijeli 2. bataljon pridružio se [[Prva Zagorska brigada|Prvoj Zagorskoj brigadi]], a 3. bataljon postao je tako 2. bataljon, na kraju se i on sa svojih 220 boraca, [[15. studenoga]] [[1944.]] pridružio Prvoj Zagorskoj brigadi.<ref name="zgb"/>

Tako je [[28. studenoga]] [[1944.]] Prvi zagrebački odred imao samo jedan bataljon sa 150 boraca, podijeljenih u tri čete (od po 40 boraca).

=== Borbe Zagrebačkog partizanskog odreda ===
Aktivnost Zagrebačkog partizanskog odreda isprva se svodila na postavljanje zasjeda, i diverzija na sjeveroistočnim prilazima Zagreba, naročito često napadali su komunikaciju Zagreb - [[Zelina]]. Od [[3. studenoga|3.]] do [[16. studenoga]] [[1943.]] porušeno je oko 100 m željezničke pruge, na sektoru [[Dugo Selo]] - [[Sesvetski Kraljevec|Kraljevec]], oko 1000 m na sektoru Dugo Selo - [[Prečec]] i oko 600 m na sektoru Dugo Selo - [[Vrbovec]].<ref name="zbornik">Zbornik ''Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi'' (Zagrebački odred), Uredio Vlado Stopar, Epoha Zagreb 1959., str. 174.-175.</ref> Odred je tijesno surađivao sa susjednim [[Prvi zagorski partizanski odred|Prvim zagorskim partizanskim odredom]] s kojim je dijelio teritorij [[Medvednica|Zagrebačke gore]] i borce. Zagorski bataljon (1. bataljon) odreda - zapravo se cijelo vrijeme borio u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom Zagorju]] u kotarima Stubica i Zelina.<ref name="zbornik"/> Odred je [[8. studenoga]] [[1943.]] napao [[Komin (Sveti Ivan Zelina)|Komin]], ali je ustaška posada odbila napad. Nakon toga odred je porušio tri mosta na cesti Zagreb-[[Varaždin]], i porušio rudnik Poljanica kod [[Zlatar]]a.<ref name="zbornik"/>

U studenome [[1944.]] jedna četa Zagrebačkog odreda postavila je zasjedu na cesti [[Donja Stubica|Stubica]] - Zagreb kod sela [[Ivanec Bistranski|Ivanca]], blizu [[Podsused - Vrapče|Podsuseda]]. U zasjedu su ušla 3 kamiona [[Ustaška vojnica|ustaša]] iz pravca [[Donja Stubica|Donje Stubice]]. Nakon kratke borbe ustaše su se razbježali i povukli u pravcu [[Zaprešić]]a, a kamioni zaplijenjeni.<ref name="slobodna">[http://www.slobodnajugoslavija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=69:u-zagorju-neprijatelj-nema-mira&catid=16:bitke-nor-a&Itemid=30 U Zagorju neprijatelj nema mira, sa portala slobodna jugoslavija.org], pristupljeno 7. rujna 2010.</ref>

U prosincu [[1944.]] kod [[Krušljevo Selo|Krušljevog sela]] ([[Oroslavje]]) jedan vod Zagrebačkog odreda postavio je zasjedu na kolonu neprijatelja, tom prilikom ubijen je jedan [[Wehrmacht|njemački]] [[general]], a jedan [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranski]] [[general]] je ranjen.<ref name="slobodna"/>

Krajem [[1943.]] partizanski pokret u sjeverozapadnoj Hrvatskoj se već uveliko razmahao i ojačao tako da je [[19. siječnja]] [[1944.]] osnovan je [[Deseti zagrebački korpus NOVJ-a|Deseti zagrebački korpus NOVH-a]], pod zapovjedništvom Vlade Matetića ([[komesar]] [[Ivan Šibl]]). U sastav tog [[korpus]]a ušao je i Zagrebački partizanski odred, korpus je pri osnutku imao oko 6 tisuća naoružanih boraca. Do kraja rata taj broj se popeo na preko deset tisuća boraca.

Partizani su uspjeli kontrolirati velik dio teritorija zagrebačke okolice. U razdoblju od [[1943.]] do [[1944.]] povremeno su uspjevali zauzeti i držati pod svojom kontrolom više [[kotar]]skih i općinskih središta; [[Koprivnica]], [[Čazma]], [[Zlatar]], [[Ivanec]], [[Ludbreg]], [[Novi Marof]], [[Đurđevac]], [[Varaždinske Toplice]] i druga manja mjesta.

=== Zapovjedna struktura Zagrebačkog partizanskog odreda ===
''Komandiri Odreda:''
* Stevan Došen (18. rujna 1943. - 10. prosinca 1943.)
* Ljuban Čolak (10. prosinca 1943. - 7. ožujka 1944.)
* Mato Škrljan (7. ožujka 1944. - 20. svibnja 1944.)
* Mato Ostović - Majstor (20. svibnja 1944. - 15. lipnja 1944.)
* Jovica Mandić (15. lipnja 1944. - 22. rujna 1944.)
* Josip Podboj (22. rujna 1944. - 13. listopada 1944.)
* Franjo Hađina (14. listopada 1944. - 25. prosinca 1944.)
* Zlatko Kvaternik (25. prosinca 1944. - 19. siječnja 1945.)
* Mićo Marić (19. siječnja 1945. - 9. svibnja 1945.)

Pomoćnici komandira Odreda:
* Mijo Cvetković - Šmajser (18. rujna 1943. - 10. prosinca 1943.)
* Stjepan Bobinec - Šumski (25. studenoga 1943. - 1. veljače 1944.)
* Josip Podboj (1. veljače 1944. - 10 ožujka 1944.)
* Mato Ostović - Majstor (10. ožujka 1944. - 1. svibnja 1944.)
* Josip Podboj (20. svibnja 1944. - 22. rujna 1944.)

''Politički komesari Odreda:''
* Milan Kuren - Gubec (18. rujna 1943. - 31. ožujka 1944.)
* Stjepan Šelendić (31. ožujka 1944. - 20. studenoga 1943.)
* Vjekoslav Pavlinić (20. studenog 1944. - 20. siječnja 1945.)
* Josip Knezević (1. siječnja 1945. - 20. siječnja 1945.)
''Pomoćnici političkih komesara Odreda: ''
* Mirko Herak - Gorski (18. rujna 1943. - 20. prosinca 1943.)
* Vjekoslav Pavlinić (15. prosinca 1943. - 20. studenoga 1943.)

''Komandir za informiranje:''
* Josip Benc - Moser (18. rujna 1943. - 30. listopada 1943.)
* Milan Horvat (30. listopada 1943. - 15. prosinca 1943.)

''Obavještajac Odreda:''
* Živko Grgurić - Čedo (18. rujna 1943. - 15. prosinca 1943.)

''Intendant Odreda:''
* Vilko Šafar (18. rujna 1943. - 15. svibnja 1944.)

''Liječnik Odreda:''
* [[Jakov Sirotković]] (18. rujna 1943. - 1. kolovoza 1944.)

''Komandir štaba Odreda:''
* Zdravko Fantov (18. rujna 1943. - 10. prosinca 1944.)

''Sekretar SKOJ-a Odreda:''
* Gašpar Jurina (1. studenoga 1943. - 1. svibnja 1944.)

== Vidi još ==
* [[Prvi zagorski partizanski odred]]
* [[popis postrojba Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Hrvatske]]

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}{{citat2|Po Anti Dobrili-Pepo "krajem lipnja ili početkom srpnja 1941. u šumi Divjača kraj Sesveta formiran je jedan od prvih partizanskih odreda u sjevernoj Hrvatskoj, poznat pod imenom Prvi zagrebački partizanski odred Silvestar Pelci". U osobnom pismu kojeg sam 6. veljače 1988. dobio od Ante Dobrile stoji da je "Zagrebački odred formiran 15. lipnja 1941.", ali ne daje nekih konkretnih povijesnih dokaza za takvo stajalište, nego iznosi svoja sjećanja. Poznato je da je Zagrebački NOP odred osnovan tek 13. veljače 1943. na Zagrebačkoj gori.}}<ref name="Anić">[[Nikola Anić]], ''Antifašistička Hrvatska: Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske 1941.-1945.'', Multigraf marketing-Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-7254-00-3}}, str. 34.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* ''Zagrebački partizanski odred'', Spektar, Zagreb, 1972.
* Ahmetović, Lutvo. ''Zagreb u ustanku i revoluciji'', Zagreb, 1966.
* Zbornik ''Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi'', Uredio Vlado Stopar, Epoha Zagreb, 1959.

[[Kategorija:Povijest Zagreba]]
[[Kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]]

Zagrebački partizanski odred - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica