Zadarski astronomski kalendar - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

2025-05-27T03:34:45Z

Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 03:34
Redak 1:		Redak 1:
	{{stilska dorada}}		{{stilska dorada}}
	{{~~wikipedizirati~~}}		{{HIEpedizirati}}
	Brojni benediktinski samostani djelovali su u Hrvatskoj još od vremena kneza [[Trpimir]]a, između kojih posebnu važnost ima benediktinski samostan sv. Krševana u Zadru, osnovan 986. godine, u kojem je djelovao skriptorij, pa su tamo stvarani, sakupljani i prepisivani mnogi rukopisi. Za astronomiju je najzanimljiviji ''Zadarski astronomski kalendar'', nastao krajem XIII. stoljeća, 1291. ili 1293. godine, koji sadrži komputski račun (''computus''). Jedan dio teksta vjerojatno je nastao u Španjolskoj ili na Siciliji, o čemu svjedoče meridijanske visine Sunca i dnevne vrijednosti deklinacije koje ukazuju na zemljopisnu širinu od 37,5o. U zadarskom skriptoriju tekst je prepisan i dopunjen [[kalendar]]skim djelom od regionalnog značaja koji se odnosi na [[Zadar]] i svetkovinama tipičnima za Zadar (sv. Krševan, sv. Anastazije, sv. Zojlo). U tablicama na lijevoj strani dane su [[Mjesečeve mijene]] i šifre pomoću kojih se iz posebnih tablica može pronaći dan i sat nastupa pojedinih mijena te datumi u mjesecu, zlatni broj i ferijalna slova za računanje nedjelja u mjesecu i datuma [[Uskrs]]a, zbog čega je ''computus'' bio od izuzetne važnosti. Za određivanje [[horoskop]]a u zadarskom kalendaru je bio važan astrološki stih koji se nalazi na vrhu srednjega stupca, u kojem su imena svetkovina i naznaka u kojem se astrološkom znaku nalazi [[Sunce]]. Desni je stupac bio određen za deklinacije Sunca i njegov položaj u zodijačkom zviježđu, naznačen u stupnjevima i minutama od 0 do 30 te za trajanje svakoga dana u satima i minutama. Zanimljivo je i značajno da su brojevi u tekstu pisani arapskim brojkama i to po prvi puta korištenim u matematičkim i astronomskim računima na hrvatskom području. U to su vrijeme arapske brojke prodirale u zapadnoeuropsku matematiku, nalazeći, kao što je obično slučaj kada se dodirnu ustaljene norme, na otpor pa je trebalo vremena da potpuno istisnu rimske brojke u računanju, te je ''zadarski astronomski kalendar'' dokaz ranog prihvaćanja arapskih brojki u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Ovaj izuzetno vrijedni spis za hrvatsku kulturu i znanost nalazi se u Bodlejanskoj knjižnici u [[Oxford]]u. Naime, povijesni izvori govore da je monah Mihovil početkom XIV. stoljeća rukopis odnio u [[Avignon]]. Put ovoga rukopisa može se dalje slijediti do opatije Mons Tumba (Mont Saint-Michel), a potom je završio u Oxfordu.		Brojni benediktinski samostani djelovali su u Hrvatskoj još od vremena kneza [[Trpimir]]a, između kojih posebnu važnost ima benediktinski samostan sv. Krševana u Zadru, osnovan 986. godine, u kojem je djelovao skriptorij, pa su tamo stvarani, sakupljani i prepisivani mnogi rukopisi. Za astronomiju je najzanimljiviji ''Zadarski astronomski kalendar'', nastao krajem XIII. stoljeća, 1291. ili 1293. godine, koji sadrži komputski račun (''computus''). Jedan dio teksta vjerojatno je nastao u Španjolskoj ili na Siciliji, o čemu svjedoče meridijanske visine Sunca i dnevne vrijednosti deklinacije koje ukazuju na zemljopisnu širinu od 37,5o. U zadarskom skriptoriju tekst je prepisan i dopunjen [[kalendar]]skim djelom od regionalnog značaja koji se odnosi na [[Zadar]] i svetkovinama tipičnima za Zadar (sv. Krševan, sv. Anastazije, sv. Zojlo). U tablicama na lijevoj strani dane su [[Mjesečeve mijene]] i šifre pomoću kojih se iz posebnih tablica može pronaći dan i sat nastupa pojedinih mijena te datumi u mjesecu, zlatni broj i ferijalna slova za računanje nedjelja u mjesecu i datuma [[Uskrs]]a, zbog čega je ''computus'' bio od izuzetne važnosti. Za određivanje [[horoskop]]a u zadarskom kalendaru je bio važan astrološki stih koji se nalazi na vrhu srednjega stupca, u kojem su imena svetkovina i naznaka u kojem se astrološkom znaku nalazi [[Sunce]]. Desni je stupac bio određen za deklinacije Sunca i njegov položaj u zodijačkom zviježđu, naznačen u stupnjevima i minutama od 0 do 30 te za trajanje svakoga dana u satima i minutama. Zanimljivo je i značajno da su brojevi u tekstu pisani arapskim brojkama i to po prvi puta korištenim u matematičkim i astronomskim računima na hrvatskom području. U to su vrijeme arapske brojke prodirale u zapadnoeuropsku matematiku, nalazeći, kao što je obično slučaj kada se dodirnu ustaljene norme, na otpor pa je trebalo vremena da potpuno istisnu rimske brojke u računanju, te je ''zadarski astronomski kalendar'' dokaz ranog prihvaćanja arapskih brojki u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Ovaj izuzetno vrijedni spis za hrvatsku kulturu i znanost nalazi se u Bodlejanskoj knjižnici u [[Oxford]]u. Naime, povijesni izvori govore da je monah Mihovil početkom XIV. stoljeća rukopis odnio u [[Avignon]]. Put ovoga rukopisa može se dalje slijediti do opatije Mons Tumba (Mont Saint-Michel), a potom je završio u Oxfordu.

WikiSysop: bnz

2022-04-07T10:22:11Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2022. u 10:22
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Zadarski astronomski kalendar'''-->~~{{stilska dorada}}		{{stilska dorada}}
	{{wikipedizirati}}		{{wikipedizirati}}
	Brojni benediktinski samostani djelovali su u Hrvatskoj još od vremena kneza [[Trpimir]]a, između kojih posebnu važnost ima benediktinski samostan sv. Krševana u Zadru, osnovan 986. godine, u kojem je djelovao skriptorij, pa su tamo stvarani, sakupljani i prepisivani mnogi rukopisi. Za astronomiju je najzanimljiviji ''Zadarski astronomski kalendar'', nastao krajem XIII. stoljeća, 1291. ili 1293. godine, koji sadrži komputski račun (''computus''). Jedan dio teksta vjerojatno je nastao u Španjolskoj ili na Siciliji, o čemu svjedoče meridijanske visine Sunca i dnevne vrijednosti deklinacije koje ukazuju na zemljopisnu širinu od 37,5o. U zadarskom skriptoriju tekst je prepisan i dopunjen [[kalendar]]skim djelom od regionalnog značaja koji se odnosi na [[Zadar]] i svetkovinama tipičnima za Zadar (sv. Krševan, sv. Anastazije, sv. Zojlo). U tablicama na lijevoj strani dane su [[Mjesečeve mijene]] i šifre pomoću kojih se iz posebnih tablica može pronaći dan i sat nastupa pojedinih mijena te datumi u mjesecu, zlatni broj i ferijalna slova za računanje nedjelja u mjesecu i datuma [[Uskrs]]a, zbog čega je ''computus'' bio od izuzetne važnosti. Za određivanje [[horoskop]]a u zadarskom kalendaru je bio važan astrološki stih koji se nalazi na vrhu srednjega stupca, u kojem su imena svetkovina i naznaka u kojem se astrološkom znaku nalazi [[Sunce]]. Desni je stupac bio određen za deklinacije Sunca i njegov položaj u zodijačkom zviježđu, naznačen u stupnjevima i minutama od 0 do 30 te za trajanje svakoga dana u satima i minutama. Zanimljivo je i značajno da su brojevi u tekstu pisani arapskim brojkama i to po prvi puta korištenim u matematičkim i astronomskim računima na hrvatskom području. U to su vrijeme arapske brojke prodirale u zapadnoeuropsku matematiku, nalazeći, kao što je obično slučaj kada se dodirnu ustaljene norme, na otpor pa je trebalo vremena da potpuno istisnu rimske brojke u računanju, te je ''zadarski astronomski kalendar'' dokaz ranog prihvaćanja arapskih brojki u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Ovaj izuzetno vrijedni spis za hrvatsku kulturu i znanost nalazi se u Bodlejanskoj knjižnici u [[Oxford]]u. Naime, povijesni izvori govore da je monah Mihovil početkom XIV. stoljeća rukopis odnio u [[Avignon]]. Put ovoga rukopisa može se dalje slijediti do opatije Mons Tumba (Mont Saint-Michel), a potom je završio u Oxfordu.		Brojni benediktinski samostani djelovali su u Hrvatskoj još od vremena kneza [[Trpimir]]a, između kojih posebnu važnost ima benediktinski samostan sv. Krševana u Zadru, osnovan 986. godine, u kojem je djelovao skriptorij, pa su tamo stvarani, sakupljani i prepisivani mnogi rukopisi. Za astronomiju je najzanimljiviji ''Zadarski astronomski kalendar'', nastao krajem XIII. stoljeća, 1291. ili 1293. godine, koji sadrži komputski račun (''computus''). Jedan dio teksta vjerojatno je nastao u Španjolskoj ili na Siciliji, o čemu svjedoče meridijanske visine Sunca i dnevne vrijednosti deklinacije koje ukazuju na zemljopisnu širinu od 37,5o. U zadarskom skriptoriju tekst je prepisan i dopunjen [[kalendar]]skim djelom od regionalnog značaja koji se odnosi na [[Zadar]] i svetkovinama tipičnima za Zadar (sv. Krševan, sv. Anastazije, sv. Zojlo). U tablicama na lijevoj strani dane su [[Mjesečeve mijene]] i šifre pomoću kojih se iz posebnih tablica može pronaći dan i sat nastupa pojedinih mijena te datumi u mjesecu, zlatni broj i ferijalna slova za računanje nedjelja u mjesecu i datuma [[Uskrs]]a, zbog čega je ''computus'' bio od izuzetne važnosti. Za određivanje [[horoskop]]a u zadarskom kalendaru je bio važan astrološki stih koji se nalazi na vrhu srednjega stupca, u kojem su imena svetkovina i naznaka u kojem se astrološkom znaku nalazi [[Sunce]]. Desni je stupac bio određen za deklinacije Sunca i njegov položaj u zodijačkom zviježđu, naznačen u stupnjevima i minutama od 0 do 30 te za trajanje svakoga dana u satima i minutama. Zanimljivo je i značajno da su brojevi u tekstu pisani arapskim brojkama i to po prvi puta korištenim u matematičkim i astronomskim računima na hrvatskom području. U to su vrijeme arapske brojke prodirale u zapadnoeuropsku matematiku, nalazeći, kao što je obično slučaj kada se dodirnu ustaljene norme, na otpor pa je trebalo vremena da potpuno istisnu rimske brojke u računanju, te je ''zadarski astronomski kalendar'' dokaz ranog prihvaćanja arapskih brojki u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Ovaj izuzetno vrijedni spis za hrvatsku kulturu i znanost nalazi se u Bodlejanskoj knjižnici u [[Oxford]]u. Naime, povijesni izvori govore da je monah Mihovil početkom XIV. stoljeća rukopis odnio u [[Avignon]]. Put ovoga rukopisa može se dalje slijediti do opatije Mons Tumba (Mont Saint-Michel), a potom je završio u Oxfordu.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T06:03:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{stilska dorada}}
{{wikipedizirati}}
Brojni benediktinski samostani djelovali su u Hrvatskoj još od vremena kneza [[Trpimir]]a, između kojih posebnu važnost ima benediktinski samostan sv. Krševana u Zadru, osnovan 986. godine, u kojem je djelovao skriptorij, pa su tamo stvarani, sakupljani i prepisivani mnogi rukopisi. Za astronomiju je najzanimljiviji ''Zadarski astronomski kalendar'', nastao krajem XIII. stoljeća, 1291. ili 1293. godine, koji sadrži komputski račun (''computus''). Jedan dio teksta vjerojatno je nastao u Španjolskoj ili na Siciliji, o čemu svjedoče meridijanske visine Sunca i dnevne vrijednosti deklinacije koje ukazuju na zemljopisnu širinu od 37,5o. U zadarskom skriptoriju tekst je prepisan i dopunjen [[kalendar]]skim djelom od regionalnog značaja koji se odnosi na [[Zadar]] i svetkovinama tipičnima za Zadar (sv. Krševan, sv. Anastazije, sv. Zojlo). U tablicama na lijevoj strani dane su [[Mjesečeve mijene]] i šifre pomoću kojih se iz posebnih tablica može pronaći dan i sat nastupa pojedinih mijena te datumi u mjesecu, zlatni broj i ferijalna slova za računanje nedjelja u mjesecu i datuma [[Uskrs]]a, zbog čega je ''computus'' bio od izuzetne važnosti. Za određivanje [[horoskop]]a u zadarskom kalendaru je bio važan astrološki stih koji se nalazi na vrhu srednjega stupca, u kojem su imena svetkovina i naznaka u kojem se astrološkom znaku nalazi [[Sunce]]. Desni je stupac bio određen za deklinacije Sunca i njegov položaj u zodijačkom zviježđu, naznačen u stupnjevima i minutama od 0 do 30 te za trajanje svakoga dana u satima i minutama. Zanimljivo je i značajno da su brojevi u tekstu pisani arapskim brojkama i to po prvi puta korištenim u matematičkim i astronomskim računima na hrvatskom području. U to su vrijeme arapske brojke prodirale u zapadnoeuropsku matematiku, nalazeći, kao što je obično slučaj kada se dodirnu ustaljene norme, na otpor pa je trebalo vremena da potpuno istisnu rimske brojke u računanju, te je ''zadarski astronomski kalendar'' dokaz ranog prihvaćanja arapskih brojki u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Ovaj izuzetno vrijedni spis za hrvatsku kulturu i znanost nalazi se u Bodlejanskoj knjižnici u [[Oxford]]u. Naime, povijesni izvori govore da je monah Mihovil početkom XIV. stoljeća rukopis odnio u [[Avignon]]. Put ovoga rukopisa može se dalje slijediti do opatije Mons Tumba (Mont Saint-Michel), a potom je završio u Oxfordu.

Skriptoriji slični zadarskom djelovali su i na drugim hrvatskim područjima, posebice u okviru djelovanja samostanskih škola franjevačkog i dominikanskog reda. Najviše prirodoznanstvenih rukopisa iz srednjeg vijeka sačuvano je u dubrovačkom dominikanskom samostanu. U [[Zagreb]]u je također djelovao skriptorij, naročito plodan početkom XVI. stoljeća. Kada znademo da su svi misali, brevijari i psaltiri popraćeni kalendarom, a veoma je važno bilo točno određivanje uskrsne nedjelje, jasno je da je svuda korišten i komputski račun, što znači da su morali djelovati svećenici – [[astronom]]i i [[astrolozi]]. Pritom su posebnu pozornost astronomiji obraćali [[benediktinci]], [[franjevci]], [[isusovci]] i [[dominikanci]] i među njima se nalaze najznačajnija imena hrvatske astronomije.

[[Kategorija: Astronomija u Hrvatskoj]]
[[Kategorija: Zadar]]