https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Wikipedija%3APravopisna_pitanja%2FArhiv_10Wikipedija:Pravopisna pitanja/Arhiv 10 - Povijest promjena2026-09-02T23:54:48ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Wikipedija:Pravopisna_pitanja/Arhiv_10&diff=35791&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-19T07:38:24Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Wikipedija:Pravopisna pitanja/Arhiv 10'''-->== Osmijeh ili osmjeh ==<br />
<br />
Što je ispravno osmijeh ili osmjeh?<br />
:Oboje može prema novu Babićevu pravopisu. Ali od davnina je ukorijenjen oblik - osmijeh, s dugim jatom, a tako je bilo i prije silovanja pravopisa, stoga - osmijeh. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 21:19, 16. studenog 2006. (CET)<br />
<br />
== Trezor ili riznica ==<br />
<br />
Mijenja li se u hr. trezor u riznicu, ili postoji razlika?<br />
:Postoji razlika. Trezor je izvorno grčka riječ > lat. pa se onda dalje širila. Trezor više ima značenje mjesta gdje se čuva izričito - novac, obveznice i neke vrlo vrijedne stvari poput zlata i sličnog, npr. državni trezor. Riznica je pak više apstraktnija, trezor je ujedno riznica, ali riznica nije trezor! Npr. Atrejeva je isključivo riznica (s kulturnoumjetničkim blagom i ostacima prošlosti), a ne trezor, zar ne? :-) Dakle, može oboje, ovisno o značenju. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 21:25, 16. studenog 2006. (CET)<br />
<br />
== Uposlenik ili zaposlenik ==<br />
<br />
Postoji li razlika između uposlenika i zaposlenika, kao i između glagola uposliti i zaposliti?<br />
Hvala<br />
:Ne, [[sinonim]]ni su. Danas je češća inačica ''zaposliti'' - ''zaposlenik'', dok ''uposlenik'' ostaje [[dijalekt]]alno i [[arhaizam|arhaično]] obilježen. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 09:49, 17. studenog 2006. (CET)<br />
<br />
== Banjaluka/Banja Luka ==<br />
<br />
Jeli ispravno Banja Luka, u genitivu jednine, govoriti Banja Luke ili Banje Luke.<br />
<br />
:Bravo za nedalikanje u pitanju, ali ''je li'' se piše odvojeno, premda je naglasna cjelina. ''Jeli'' su juhu. ;)<br />
<br />
:Ovo je zgodno pitanje koje mi je jednom jedan jezikoslovac odgovorio. Dakle, ako je ''Banja Luka'', genitiv je ''Banje Luke''. Ako je ''Banjaluka'', genitiv je ''Banjaluke''. Postoje oba načina pisanja, Hrvati pišu uglavnom odvojeno, a Srbi zajedno, no i od tog "pravila" postoje iznimke.<br />
<br />
:Sam naziv znači ''banova livada'' (luka je nekoć označavala livadu, a potom je došlo do semantičke promjene). Također, ako pišeš Banjaluka, stanovnik je ''Banj'''a'''lučanin'', a ako pišeš ''Banja Luka'', stanovnik je ''Banj'''o'''lučanin''. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 15:54, 17. studenog 2006. (CET)<br />
<br />
== Jedan put ili jedanput ==<br />
<br />
jedan put ili jedan put<br />
<br />
:Hehe, misliš ''jedan put'' ili ''jedanput''. ;) '''''Jedanput''''', to je složenica. Ali samo u značenju [[prilozi|prilog]]a - ''jedanput sam ga vidio.'' ''Jedan put'' može biti drugoga značenja: ''Vidio sam jedan put obrastao cvijećem...''<br />
<br />
:Usput, pazi - ''dvaput'', ali - ''dva puta'' (isto vrijedi i za ostale [[brojevi (vrste riječi)|brojeve]]).<br />
:* ''Dva puta gledao sam istu predstavu.''<br />
:* ''Dvaput sam gledao istu predstavu.''<br />
<br />
:Također, premda se izgovara [jeda'''m'''put] piše se ''jeda'''n'''put'', zbog pravila o [[jednačenje po mjestu tvorbe|jednačenju po mjestu tvorbe]] i njegovim iznimkama.<br />
--[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 15:49, 17. studenog 2006. (CET)<br />
<br />
== Podfamilija ili potfamilija ==<br />
<br />
Da li je pravilno ''podfamilija'' ili ''potfamilija''?<br />
<br />
:Je li pravilno, misliš? Po pravilima za [[jednačenje po zvučnosti]] trebalo bi - ''potfamilija'', ali nije li u hrvatskoj biološkoj nomenklaturi uobičajen naziv ''porodica'', a pritom i ''po'''t'''porodica? --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 19:06, 18. studenog 2006. (CET)<br />
<br />
== Kad ste vi došli/došla ==<br />
<br />
Je li ispravno, kada se nekoj osobi obraćamo sa ''VI'', reći :<br />
…kada te Vi došao/došla ili <br />
…kada ste VI došli<br />
:...Kada ste vi došli --[[Suradnik:Jolo Buki Original|Jolo Buki Original]] 12:28, 20. studenog 2006. (CET)<br />
:Isključivo množina, ostalo je debilno. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 17:59, 20. studenog 2006. (CET)<br />
<br />
== ''Griješka'' , ''grješka'' ili ''greška'' ==<br />
<br />
S obzirom na pravilo da se u svim oblicima sklonidbe jekavski dugi jat piše kao kratki, zašto često čujemo ''GRIJEŠKA'' ? <br />
Grijeh - grješka ili greška<br />
:Jekavski dugi jat piše se kao kratki? To s ovime nema veze. Nadalje, postoji pravilo o pokrivenome ''r'' - suglasnik+r, a zatim jat - zato je moguća dubleta ''gr'''e'''ška'' ili ''gr'''je'''ška'', premda, iskreno, potonje ne smatram dobrim rješenjem. Ali to je subjektivan dojam. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 18:02, 20. studenog 2006. (CET)<br />
<br />
== Veliko i malo slovo ==<br />
<br />
Da li se u ugovorima, u nastavku teksta riječ ugovor piše velikim ili malim slovom, obzirom da se točno zna o kojem je ugovoru riječ?<br />
:Malo, nema potrebe pisati velikim slovom. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 18:02, 20. studenog 2006. (CET)<br />
<br />
== Objekt ili objekat ==<br />
<br />
Što je ispravno reći<br />
Ovaj objekt je pod video nadzorom, ili<br />
ovaj objekat je pod video nadzorom<br />
<br />
:Nijedno. ;)<br />
:Ovaj je objekt pod videonadzorom. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 22:29, 20. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
:Zašto? Enklitika ''je'' teži položaju iza prve naglasne cjeline. Nadalje, objekt, a ne objekat, u jezičnoj je praksi nekoć bilo da se takvi suglasnički skupovi premošćuju samoglasnikom, ali se to danas izbjegava budući da je jezik živa tvar, a i skup nije toliko težak za izgovor. ''Video-'' je vezani leksički morfem što znači da se piše zajedno s ostalim riječima s kojima čini složenicu - primjerice - videouređaj, videooprema. Isto vrijedi i za još neke poput ''radio-, tele-, foto-, audio-, bio-'' i slični. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 22:31, 20. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
== U ili na Brodu ==<br />
<br />
Mjesna zajednica se zove Brod.<br />
Ja živim na Brodu, ili u Brodu?ili<br />
Škola se nalazi na Brodu, ili u Brodu?<br />
<br />
:'''U''' Brodu. Knjiga je '''na''' stolu, označava da je nešto postavljeno iznad nečega. Taj prijedlog, doduše, može imati i prenesena značenja - ''idem na posao'', ''idem na fakultet'', ali onda uglavnom označava neko zanimanje ili zanimaciju. Što se mjesta i naselja tiče - prijedlog '''''u''''' - u Zagrebu, u Požegi, u Brodu. Ali, recimo da postoji neki brodić u Brodu, mogao bi reći - idem na brod u Brodu. ;) --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 16:04, 22. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
== Brki ili Brci? ==<br />
<br />
Kako glasi lokativ u Brki, ili Brci?<br />
<br />
:[[Sibilarizacija]] se uglavnom ne provodi u [[toponim]]ima, ali ima iznimaka - u Liki/Lici itd. Ovdje - u Brki. No, ako jezični osjećaj i samih stanovnika prevladava sa sibilariziranom inačicom, može i ona. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 16:05, 22. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
== Markova/Markovog brata ==<br />
<br />
Je li ispravnan genitiv:<br />
npr. <br />
ženina stana ili ženinog stana<br />
Markova brata ili Markovog brata<br />
<br />
:Može oboje, premda se preporučuje, a i stilski je ljepše sklanjati kao neodređene pridjeve one posvojne na ''-ov'', ''-ev'', ''-in'', ''-ljev''. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 16:30, 23. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
== Kako uobličiti zapisnik? ==<br />
<br />
Često u zapisnicima ili izvodima iz zapisnika sa sjednice vidim da piše npr.: Ad.1 i sl. pa obrazloženje o čemu se raspravljalo. Šta je to Ad.1 i sl. i da li je ispravno. Kako je najljepše napisati kada pišemo da se raspravljalo o određenoj tački reda pod određenim brojem..?<br />
:''Ad'' na latinskome znači u ovome kontekstu ''na, u'', nešto poput da se raspravljalo o tome u prvoj točki. Ispravno je, kao i brojne druge latinske kratice, premda, uvijek se može uzeti neki hrvatski izraz. No, ovo je ipak politički metajezik, a oni voooole latinizme. ;) --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 16:38, 23. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
== Titule u potpisu ==<br />
<br />
Da li je ispravno kada u potpisu neke osobe koja je rukovoditelj, predsjednik (obično mislim na organe uprave)i sl. stoje obično znanstvene titule ili što je po struci?<br />
: Koliko je meni poznato kada je potpis u pitanju tada znanstvene titule dolaze iza imena i prezimena. Nisam 100 % siguran, ali čini mi se da je tako. Neka slobodno netko provjeri u gramatici. [[Suradnik:Mirko Leško|Slafko]] 15:16, 23. studeni 2006. (CET)<br />
:Ako niste sigurni - zašto pišete ovdje? Samo se stvara dodatna pomutnja. Kao prvo - u hrvatskome jeziku nema pitanja s ''da li'', tisućiti put to velim. Kao drugo, slobodno se navodi titula, ali treba se razlikovati titulu od zvanja. Naime, ako se piše ispred imena, onda je titula, a ako se piše iza imena, onda je zanimanje ili zvanje. Npr. ''Ivo Ivić, dipl. inž.'' ili ''Prof. Ivo Ivić'' --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 16:33, 23. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
== Promotivna sredstva ==<br />
<br />
Je li ispravno reći promo sredstva? Kao npr. Posebno su kreirana promo sredstva za ...<br />
Je li ispravno radiospot?<br />
:Bolje promotivna sredstva, ako već imamo pridjeve, zašto ih ne koristimo? Radiospot? Kako se može spot vrtjeti na radiju, nema logike. :) I videospot već je svojevrstan pleonazam jer spot, premda tuđica, označava videoisječak. Inače, video- i radio- pišu se zajedno s riječima koje dolaze. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 17:27, 27. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
== Info- ==<br />
<br />
Kako se pišu riječi koje imaju ispred info, npr. info set, info pult i sl.<br />
:Opet ne koristite pridjeve. Informacijski pult, informativni pult, itd. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 17:33, 27. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
== U povodu ili povodom? ==<br />
<br />
Koje je ispravnije upotrijebiti i ima li kakve razlike u ovome?<br />
:Može oboje, a razlika je samo - u padežima. :-))) --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 17:34, 27. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
== Koktel-prijem ==<br />
<br />
Je li ispravno: Svečanost je okončana koktel prijemom u ...<br />
:Ja bih to pisala kao polusloženicu, koktel-prijam. Ali, tu postoji toliko razilaženja u pravopisima tako da može ostati i tako, prvi se dio ne sklanja. Inače, pravilno je prijam, a ne prijem, no, mogu i preko ovoga prijeći. ;) --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 17:35, 27. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
== Press-clipping? ==<br />
<br />
Može li se upotrebljavati u našem jeziku pres-kliping?<br />
Kako zvuči: Organizovanje vođenja pres-kliping aktivnosti...<br />
:Molim vas, nemojte. :-) Press clipping? Znači, to je praćenje i skupljanje informacija, nije li logičnije tako reći, opisom? Ne znam koja je najbolja terminologija za to, ali, ako je baš nužno, onda neka ostane, ali navedite kurzivom, budući da su strane riječi. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 17:39, 27. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
Pri svega, to je organiziranje, nima ti u nas organizovanja. A te engleske riči bih nazvao običnim Ilustrissimusovim sindromom.<br><br />
Ne padajte pod utjecaj pametovanja od strane nepismenih i priučenih raznoraznih glasnogovornika i novinara. <br><br />
Oni se tako samo želidu prikazat pametnijima, ka' "oni znaju strane riječi, oni znaju jezike"... pa zatiru svoj. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 10:58, 5. prosinac 2006. (CET)<br />
<br />
:Ma katkad ispravim anglizme pa mi tvrde da je to terminologija struke, stoga - oprezna sam. :-) Ali mrzim ih, zaista, većinom su nepotrebni, baš kao što veliš - samo da pametnije zvuči. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 10:59, 5. prosinac 2006. (CET)<br />
<br />
== imidž kampanja? ==<br />
<br />
Može li biti imidž kampanja?<br />
:Joj. Kako se meni diže kosa na glavi od svih tih stylinga i imidža. A može, što da velim... Kampanja za imidž, možda bolje (kad nema pridjeva), da baš ne bude ovakva složenica. No, hajde... Imidž, imidž... Bljak. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 17:42, 27. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
== Pilot-projekt? ==<br />
<br />
Može li biti pilot projekt?<br />
:Aha, ali kao polusloženica, isključivo: pilot-projekt. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 17:43, 27. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
== Sat/čas, tren/čas ==<br />
<br />
Je li čas hrvatska riječ?<br />
Odnosno, je li ispravno reći čas umjesto tren ili časak umjesto trenutak.<br />
:Jest. Ali ne kao zamjena za sat. ;) --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 11:44, 28. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
Ako se ne varan, "''časak''" je bia jedan od starijih pokušaja za privod riči "minuta". Tako se u starijem tisku (ali još od vrimena stare Austrije) može naći taj izraz; tko se spominje "Velog mista", ima prizora kada profesor rabi "časak" za "minutu" (čitajući novine). [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 10:02, 5. prosinac 2006. (CET)<br />
<br />
== Zdravstvena zaštita? ==<br />
<br />
Je li ispravno reći zdravstvena zaštita i socijalna skrb?<br />
:Aha. Postoje sad nijanse oko skrbi i skrbništva te ostalih inačica, ali ušlo je u uporabu i ostalo svojevrsnim metajezikom. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]]<br />
<br />
== Nazočiti i pribivati ==<br />
<br />
Kad se upotrebljava nazočiti a kad pribivati?<br />
:Uglavnom su sinonimni, ali - ako je netko nazočan, ne mora biti i prisutan. :-)) Naime, prisutan ima još jedno značenje - ne fizički prisutan, nego duhom prisutan. Negdje netko može biti nazočan, ali ne i prisutan. Primjerice, netko sjedi na saborskoj sjednici (nazočan je), ali je mislima negdje sasvim drugdje (nije prisutan). Ali, oba glagola (ili pridjeva) mogu biti sinonimni ako ih se koristi bez konotacija. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 15:41, 29. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
== Poljogospodarstvo i vodogospodarstvo ==<br />
<br />
Je li ispravno ovo ili može drugačije?<br />
:Joj, koje složenice. A što mogu, pravilno su izvedene, premda im ne vidim praktičnu primjenu. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 15:42, 29. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
Naić ćeš u literaturi na "vodnogospodarske objekte, sustave" [http://www.google.hr/search?hl=hr&q=vodnogospodarski&meta= vodnogospodarski na Googleu]... Ovdi imaš dosta rezultata.<br />
<br>U dosta manjem broju nađenih stranica, naići ćeš i na "vodogospodarske" (bez "n")<br />
[http://www.google.hr/search?hl=hr&q=vodogospodarski&meta= vodogospodarski na Googleu], i to sve u službenim glasilima. <br><br />
Poljogospodarski, vidi na [http://www.google.hr/search?hl=hr&q=poljogospodarski&meta= poljogospodarski na Googleu] i [http://www.google.hr/search?hl=hr&q=poljogospodarstvo&meta= poljogospodarstvo na Googleu], postoje kao izraz u službenim glasilima i kao ključna rič u hr.radovima.[[Suradnik:Kubura|Kubura]] 11:45, 14. prosinac 2006. (CET)<br />
<br />
== Predstojnik ==<br />
<br />
Može li šef nekog odjela biti predstojnik, a koji nije na državnoj razini?<br />
:Da, predstojnik kao značenje ima ''voditelj odjela ili kakve ustanove''. Znači, ne mora biti u državnoj službi. Ja sam predstojnica pravopisnog odjela Wikipedije. :-)))) --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 15:43, 29. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
== Pravorijek i presuda ==<br />
<br />
Može li pravorijek uvijek biti i presuda, je li to isto, a dispozitiv?<br />
:Pravorijek može biti i neko rješenje ili odluka, ali se najčešće ponaša kao sinonim za presudu. Dispozitiv je '''izreka''' presude ili kakva rješenja, može biti sinonim za navedenu presudu ili pravorijek. Vrlo bogato pravno nazivlje, usudim se primijetiti. :-) --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 15:46, 29. studeni 2006. (CET)<br />
::Pravno gledano, presuda je uvijek '''sudska''' odluka (odluka državnog suda), dok je pravorijek odluka '''arbitražnog''' suda o biti spora (odluka izbranog suda). --[[Suradnik:Suradnik13|Suradnik13]] 19:19, 4. prosinac 2006. (CET)<br />
<br />
== Protok vremena ==<br />
<br />
Može li biti protok vremena?<br />
:Protok je cirkulacija, kruženje, primjerice - protok novca. A kruži li vrijeme? Apstraktno bi se moglo reći, povijest se ponavlja, ali fizikalno baš i ne. :-) Bolje je tijek ili tok vremena. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 16:02, 29. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
Protok = kruženje?? <br><br />
Čini mi se da bi protok triba označavat „tok kroz”, bez nuždneg povratka toka kroz istu točku u prostoru/vrimenu, kao u „prolazak”. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 09:10, 30. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
:Protok je, dragi moj Kuburo, prvo kruženje, a tek kojekakvim analogijama prolazak. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 15:32, 30. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
Svašta. <br><br />
Iskreno rečeno, meni je drago ako je tako, jer onda bismo mogli privodit na hrvatski inojezične izraze koji imaju u korinu predmetak (ili kako li se to već čuda zove) koji označava ponavljanje, odnosno kružno kretanje (kao re-, wieder-, ...). <br><br />
Samo, šta onda označava "prolazak kroz" i sl.(durch-... )? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 22:57, 30. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
==Koga se (po)štuje==<br />
<br />
Kada se koristi izraz Štovana/i a kada Poštovana/i?<br />
:Štuje se Boga (i ine božanske osobe), poštuje se ljude. Isključivo i samo '''''poštovani/poštovana'''''. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 15:32, 30. studeni 2006. (CET)<br />
:Usput, ovo je česta pogreška - samo da nastavim. Ne koristite izraze poput ''bilježim se sa štovanjem'' zbog navedenog razloga. Problem daje i prijedlog ''s(a)''. Naime, globalno je pravilo da se ''sa'' piše ispred ''s, š, z, ž'' (ima ih mnogo, zaista, ali ovo je općenito). Stoga, nije ''sa poštovanjem'', nego ''s poštovanjem''. A štovanje ostavimo religijskim i inim obredima, obraćanjima i ostalome. :) --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 15:54, 30. studeni 2006. (CET)<br />
<br />
== Obljetnica ==<br />
<br />
Može li se u nekoj brošuri navesti "120. obljetnica ekonomskog razvoja", ili 120-ta obljetnica... ili je ljepše na se napiše nekako drugačije, molim malo pojašnjenja o tom pitanju? Hvala<br />
<br />
:Neću pojasniti, ali ću - objasniti. ;) To je ''pojašnjavanje'' postalo pomodno, očito. Dakle, može se pisati kako god želite, 120. obljetnica, 120-a obljetnica, stodvadeseta obljetnica, sto i dvadeseta obljetnica. Premda, radije nemojte koristiti oblik ''120-ta obljetnica'', nema smisla koristiti glavni broj i nastavak, ako se to može zamijeniti - rednim brojem, odnosno jednostavno - točkom. Ja sam za inačicu ''120. obljetnica'', jer praktičnije je od izražavanja broja slovima, a i točnije od inovacija poput one koju ste drugu naveli. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 19:12, 4. prosinac 2006. (CET)<br />
<br />
== Petostruki ili peterostruki ==<br />
<br />
Što je ispravno petostruki ili peterostruki?<br />
:Ovo drugo. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 10:52, 5. prosinac 2006. (CET)<br />
:Razmislih malo, moglo bi i ovo prvo, tvorbeno. :-) --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 11:43, 9. prosinac 2006. (CET)<br />
<br />
== Hvatač ili hvataljka ==<br />
<br />
Je li hvatač ili hvataljka zrna (misli se na streljivo)?<br />
<br />
Hvatač obično označava osobu.<br><br />
Hvataljka obično označava predmet, kao hvataljke na stroju. <br><br />
Usput, piše se strjeljivo. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] 08:28, 6. prosinac 2006. (CET)<br />
<br />
:Hvatač i hvataljka - dobro ti Kubura veli. A ne piše se strjeljivo, moguće su obje inačice, pravilno je napisao/la. Ja preferiram bez pravila o pokrivenome ''r'' jer ga smatram pretjeranom hiperjekavizacijom. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 10:50, 6. prosinac 2006. (CET)<br />
<br />
== Nova Godina ==<br />
<br />
Kada se piše Nova godina a kada nova godina?<br />
<br />
:''Nova Godina'' nikad se ne piše.<br />
:Zatim, '''''N'''ova godina'', s velikim početnim ''N'' označava blagdan koji je 1. siječnja. Ako nekome čestitaš Novu godinu, čestitao si mu taj blagdan/praznik. Ako nekome zaželiš sretnu '''''n'''ovu godinu'', zapravo mu želiš sretnu cijelu narednu godinu, a ne samo taj jedan dan 1. siječnja. Stoga u čestitkama obično pišem - ''Sretna ti nova 2007. godina!'' jer želim iste želje za cijelu godinu, a ne samo čestitati jedan dan. Sve je stvar izbora i namjere. :) Sretna vam nova 2007., wikići, unaprijed. ;) --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 10:53, 6. prosinac 2006. (CET)<br />
<br />
== Predsjedavati ==<br />
<br />
Kaže li se Arbitražnom tribunalu ili Arbitražnim tribunalom je predsjedavao...<br />
:''Arbitražnim tribunalom predsjedavao je...'' Jedino tako, zbog enklitike, a i odgovarajućeg padeža. Netko upravlja '''nečim''', a ne '''nečemu'''. :) --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 17:57, 6. prosinac 2006. (CET)<br />
<br />
== Točka ==<br />
<br />
Kada u naslovima i podnaslovima dolaze riječi koje se odnose na razdoblje npr. 2000 - 2007, pišu li se točke iza godina ili ne, s obzirom da je naslov ili podnaslov<br />
<br />
:Može oboje, ali preporučuje se s točkama, budući da ovako postaju glavni brojevi. Ne volim jezična kompliciranja o nagomilavanju razgodaka, redni brojevi imaju svoju svrhu, a također i točke koje ih tako i označavaju. Ja bih to ''2000. - 2007.'' kako je i najprirodnije. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 17:58, 6. prosinac 2006. (CET)<br />
<br />
==Svijećnjak ili svjećnjak==<br />
<br />
je li ispravno svijećnjak ili svjećnjak?<br><br />
hvala <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:83.131.167.19|83.131.167.19]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:83.131.167.19|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/83.131.167.19|doprinosi]]) </small><br />
<br />
:Svijeća, svijećnjak, dakle, dugi jat. :) Hvala tebi na lijepo postavljenom pitanju bez dalikanja. ;) --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 11:42, 9. prosinac 2006. (CET)<br />
<br />
== ''Vjerojatno'' ili ''vjerovatno''; ''ponovo'' ili ''ponovno''; ''pješke'' ili ''pješice''? ==<br />
<br />
Moze li se reci i jedno i drugo?<br />
<br />
Hvala<br />
eli<br />
<br />
:'''Vjerojatno''', isključivo. Naime, to je posuđenica iz ruskog (''verojátnyj''), a nema veze s vjerovanjem. Naime, dolazi od riječi ''véra'' i ''jat'', a zapravo znači nešto što se uzme, znači, kao da nešto uzmeš na vjeru, uzmeš da je to tako (uzeti - ''jami'', ''*jęti''). Naši su susjedi pučkom etimologijom mislili da to dolazi od ''vjerovati'' pa su izveli ''verovatno'', a to nije točno.<br />
<br />
:Može oboje, ali logičnije je i u skladu s hrvatskom tvorbom '''ponovno'''. Ako je pridjev ''ponovan'', nema smisla da se u tvorbi priloga gubi ovo ''n''. Ne znam, postoji recimo ''dnevan'' (ne koristi se neodređen oblik, ali tako bi glasio od ''dnevni''), a prilog je ''dnev'''n'''o'' ili ''davan'' (''davni'') > dav'''n'''o.<br />
<br />
:A ići možeš i '''pješke''', i '''pješice''', i autom. :-) --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 00:14, 13. prosinac 2006. (CET)<br />
<br />
== Naglašavanje riječi ==<br />
<br />
Kako se naglašavaju dvosložne hrvatske riječi?<br />
:Naglasak ne može biti na drugome slogu jer je posljednji, a na prvome mogu stajati sva četiri naglaska. Preopširno ti je pitanje. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 11:58, 18. prosinac 2006. (CET)<br />
<br />
== Podzakonski akt ==<br />
<br />
Je li podzakonski akt ili potzakonski akt?<br />
<br />
: Podzakonski akt, naravno. --[[Suradnik:Flopy|Flopy]] 11:18, 19. prosinac 2006. (CET)<br />
: Po'''dz'''akonski, nema [[jednačenje po zvučnosti|jednačenja po zvučnosti]] zbog dodira dvaju zvučnih glasova. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 12:12, 19. prosinac 2006. (CET)<br />
<br />
== Uloga ==<br />
<br />
Ima li neko koordinirajuću ili koordinacijsku ulogu?<br />
:Ovo bi drugo bolje išlo, koordinacijska je uloga ona koja usklađuje neku djelatnost. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 12:14, 19. prosinac 2006. (CET)<br />
<br />
== Radno-pravni ==<br />
<br />
Piše li se radno-pravni odnosi kao složenica ili kao polusloženica?<br />
:Polusloženica, jednako je i radni i pravni odnos. Radnopravni značilo bi da je pravni podređen radnome. --[[Suradnik:Abyssus|Abyssus]] 12:12, 19. prosinac 2006. (CET)</div>WikiSysop