Walter Gropius - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

2025-09-15T01:52:31Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 15. rujan 2025. u 01:52
Redak 20:		Redak 20:
	Walterov otac također je bio arhitekt, te je on pošao očevim stopama studirati arhitekturu, najprije u [[München]]u ([[1903.]]), a potom u [[Berlin]]u ([[1905.]] – [[1907.]]). Od [[1908.]] do [[1910.]] god. radi u uredu arhitekta [[Peter Behrens\|Petera Behrensa]], nakon čega je otvorio osobni projektni ured u Berlinu, u kojemu je zajedno s njim, sve do [[1925.]] god., radio i arhitekt [[Adolf Meyer]].		Walterov otac također je bio arhitekt, te je on pošao očevim stopama studirati arhitekturu, najprije u [[München]]u ([[1903.]]), a potom u [[Berlin]]u ([[1905.]] – [[1907.]]). Od [[1908.]] do [[1910.]] god. radi u uredu arhitekta [[Peter Behrens\|Petera Behrensa]], nakon čega je otvorio osobni projektni ured u Berlinu, u kojemu je zajedno s njim, sve do [[1925.]] god., radio i arhitekt [[Adolf Meyer]].
	[[Datoteka:Alma_1918_gropius_manon.png\|thumb\|lijevo\|<center>Walter i Alma Gropius s kćerkom Manon]]		[[Datoteka:Alma_1918_gropius_manon.png\|thumb\|lijevo\|<center>Walter i Alma Gropius s kćerkom Manon]]
	Tijekom vojnog roka u [[Prvi svjetski rat\|Prvom svjetskom ratu]] (zaslužio je čin [[bojnik]]a i skoro je poginuo<ref name="beeb">{{~~Citiranje web~~ \| url = http://www.bbc.co.uk/bbcfour/audiointerviews/profilepages/gropiusw1.shtml \| publisher = British Broadcasting Corporation \| accessdate = 02. 08. 2006.\|title= Walter Adolph Gropius 1883 - 1969}}</ref>). God. [[1915.]], oženio je udovicu [[Gustav Mahler\|Gustava Mahlera]] [[Alma Mahler Schindler\|Almu Mahler]], s kojom je imao dvoje djece; Manon, koja je u 18. godini umrla od [[Dječja paraliza\|dječje paralize]] ([[1935.]]). Drugo dijete, Carl Martin, rodio se teško bolestan i umro je s deset mjeseci, nakon čega je propao njihov brak ([[1920.]])<ref>[http://www.elapsus.it/home1/index.php/musica/generi-musicali/426-la-lunga-vita-di-alma-mahler-musa-del-secolo La lunga vita di Alma Mahler, “musa del secolo”] {{tal oznaka}}</ref>.		Tijekom vojnog roka u [[Prvi svjetski rat\|Prvom svjetskom ratu]] (zaslužio je čin [[bojnik]]a i skoro je poginuo<ref name="beeb">{{citiranje weba\| url = http://www.bbc.co.uk/bbcfour/audiointerviews/profilepages/gropiusw1.shtml \| publisher = British Broadcasting Corporation \| accessdate = 02. 08. 2006.\|title= Walter Adolph Gropius 1883 - 1969}}</ref>). God. [[1915.]], oženio je udovicu [[Gustav Mahler\|Gustava Mahlera]] [[Alma Mahler Schindler\|Almu Mahler]], s kojom je imao dvoje djece; Manon, koja je u 18. godini umrla od [[Dječja paraliza\|dječje paralize]] ([[1935.]]). Drugo dijete, Carl Martin, rodio se teško bolestan i umro je s deset mjeseci, nakon čega je propao njihov brak ([[1920.]])<ref>[http://www.elapsus.it/home1/index.php/musica/generi-musicali/426-la-lunga-vita-di-alma-mahler-musa-del-secolo La lunga vita di Alma Mahler, “musa del secolo”] {{tal oznaka}}</ref>.

	Nakon rastave Gropius je [[1923.]] god. oženio Ilsu Frank (umrla 1983.), s kojom je u braku ostao do kraja života. Nisu imali djece, ali su usvojili i odgojili Beatu Gropius, poznatu kao Ati.		Nakon rastave Gropius je [[1923.]] god. oženio Ilsu Frank (umrla 1983.), s kojom je u braku ostao do kraja života. Nisu imali djece, ali su usvojili i odgojili Beatu Gropius, poznatu kao Ati.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{it}}' u '{{tal oznaka}}'

2025-05-30T22:07:37Z

Zamjena teksta - '{{it}}' u '{{tal oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 22:07
Redak 20:		Redak 20:
	Walterov otac također je bio arhitekt, te je on pošao očevim stopama studirati arhitekturu, najprije u [[München]]u ([[1903.]]), a potom u [[Berlin]]u ([[1905.]] – [[1907.]]). Od [[1908.]] do [[1910.]] god. radi u uredu arhitekta [[Peter Behrens\|Petera Behrensa]], nakon čega je otvorio osobni projektni ured u Berlinu, u kojemu je zajedno s njim, sve do [[1925.]] god., radio i arhitekt [[Adolf Meyer]].		Walterov otac također je bio arhitekt, te je on pošao očevim stopama studirati arhitekturu, najprije u [[München]]u ([[1903.]]), a potom u [[Berlin]]u ([[1905.]] – [[1907.]]). Od [[1908.]] do [[1910.]] god. radi u uredu arhitekta [[Peter Behrens\|Petera Behrensa]], nakon čega je otvorio osobni projektni ured u Berlinu, u kojemu je zajedno s njim, sve do [[1925.]] god., radio i arhitekt [[Adolf Meyer]].
	[[Datoteka:Alma_1918_gropius_manon.png\|thumb\|lijevo\|<center>Walter i Alma Gropius s kćerkom Manon]]		[[Datoteka:Alma_1918_gropius_manon.png\|thumb\|lijevo\|<center>Walter i Alma Gropius s kćerkom Manon]]
	Tijekom vojnog roka u [[Prvi svjetski rat\|Prvom svjetskom ratu]] (zaslužio je čin [[bojnik]]a i skoro je poginuo<ref name="beeb">{{Citiranje web \| url = http://www.bbc.co.uk/bbcfour/audiointerviews/profilepages/gropiusw1.shtml \| publisher = British Broadcasting Corporation \| accessdate = 02. 08. 2006.\|title= Walter Adolph Gropius 1883 - 1969}}</ref>). God. [[1915.]], oženio je udovicu [[Gustav Mahler\|Gustava Mahlera]] [[Alma Mahler Schindler\|Almu Mahler]], s kojom je imao dvoje djece; Manon, koja je u 18. godini umrla od [[Dječja paraliza\|dječje paralize]] ([[1935.]]). Drugo dijete, Carl Martin, rodio se teško bolestan i umro je s deset mjeseci, nakon čega je propao njihov brak ([[1920.]])<ref>[http://www.elapsus.it/home1/index.php/musica/generi-musicali/426-la-lunga-vita-di-alma-mahler-musa-del-secolo La lunga vita di Alma Mahler, “musa del secolo”] {{it}}</ref>.		Tijekom vojnog roka u [[Prvi svjetski rat\|Prvom svjetskom ratu]] (zaslužio je čin [[bojnik]]a i skoro je poginuo<ref name="beeb">{{Citiranje web \| url = http://www.bbc.co.uk/bbcfour/audiointerviews/profilepages/gropiusw1.shtml \| publisher = British Broadcasting Corporation \| accessdate = 02. 08. 2006.\|title= Walter Adolph Gropius 1883 - 1969}}</ref>). God. [[1915.]], oženio je udovicu [[Gustav Mahler\|Gustava Mahlera]] [[Alma Mahler Schindler\|Almu Mahler]], s kojom je imao dvoje djece; Manon, koja je u 18. godini umrla od [[Dječja paraliza\|dječje paralize]] ([[1935.]]). Drugo dijete, Carl Martin, rodio se teško bolestan i umro je s deset mjeseci, nakon čega je propao njihov brak ([[1920.]])<ref>[http://www.elapsus.it/home1/index.php/musica/generi-musicali/426-la-lunga-vita-di-alma-mahler-musa-del-secolo La lunga vita di Alma Mahler, “musa del secolo”] {{tal oznaka}}</ref>.

	Nakon rastave Gropius je [[1923.]] god. oženio Ilsu Frank (umrla 1983.), s kojom je u braku ostao do kraja života. Nisu imali djece, ali su usvojili i odgojili Beatu Gropius, poznatu kao Ati.		Nakon rastave Gropius je [[1923.]] god. oženio Ilsu Frank (umrla 1983.), s kojom je u braku ostao do kraja života. Nisu imali djece, ali su usvojili i odgojili Beatu Gropius, poznatu kao Ati.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

2025-04-28T22:53:23Z

Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2025. u 22:53
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Walter Gropius'''-->{{~~Likovni~~ umjetnik		<!--'''Walter Gropius'''-->{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime =Walter Gropius		\|ime =Walter Gropius
	\|period =[[modernizam]] ([[Bauhaus]])<br>[[Internacionalni stil]]		\|period =[[modernizam]] ([[Bauhaus]])<br>[[Internacionalni stil]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T12:17:49Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 12:17
Redak 20:		Redak 20:
	Walterov otac također je bio arhitekt, te je on pošao očevim stopama studirati arhitekturu, najprije u [[München]]u ([[1903.]]), a potom u [[Berlin]]u ([[1905.]] – [[1907.]]). Od [[1908.]] do [[1910.]] god. radi u uredu arhitekta [[Peter Behrens\|Petera Behrensa]], nakon čega je otvorio osobni projektni ured u Berlinu, u kojemu je zajedno s njim, sve do [[1925.]] god., radio i arhitekt [[Adolf Meyer]].		Walterov otac također je bio arhitekt, te je on pošao očevim stopama studirati arhitekturu, najprije u [[München]]u ([[1903.]]), a potom u [[Berlin]]u ([[1905.]] – [[1907.]]). Od [[1908.]] do [[1910.]] god. radi u uredu arhitekta [[Peter Behrens\|Petera Behrensa]], nakon čega je otvorio osobni projektni ured u Berlinu, u kojemu je zajedno s njim, sve do [[1925.]] god., radio i arhitekt [[Adolf Meyer]].
	[[Datoteka:Alma_1918_gropius_manon.png\|thumb\|lijevo\|<center>Walter i Alma Gropius s kćerkom Manon]]		[[Datoteka:Alma_1918_gropius_manon.png\|thumb\|lijevo\|<center>Walter i Alma Gropius s kćerkom Manon]]
	Tijekom vojnog roka u [[Prvi svjetski rat\|Prvom svjetskom ratu]] (zaslužio je čin [[bojnik]]a i skoro je poginuo<ref name="beeb">{{~~cite~~ web \| url = http://www.bbc.co.uk/bbcfour/audiointerviews/profilepages/gropiusw1.shtml \| publisher = British Broadcasting Corporation \| accessdate = 02. 08. 2006.\|title= Walter Adolph Gropius 1883 - 1969}}</ref>). God. [[1915.]], oženio je udovicu [[Gustav Mahler\|Gustava Mahlera]] [[Alma Mahler Schindler\|Almu Mahler]], s kojom je imao dvoje djece; Manon, koja je u 18. godini umrla od [[Dječja paraliza\|dječje paralize]] ([[1935.]]). Drugo dijete, Carl Martin, rodio se teško bolestan i umro je s deset mjeseci, nakon čega je propao njihov brak ([[1920.]])<ref>[http://www.elapsus.it/home1/index.php/musica/generi-musicali/426-la-lunga-vita-di-alma-mahler-musa-del-secolo La lunga vita di Alma Mahler, “musa del secolo”] {{it}}</ref>.		Tijekom vojnog roka u [[Prvi svjetski rat\|Prvom svjetskom ratu]] (zaslužio je čin [[bojnik]]a i skoro je poginuo<ref name="beeb">{{Citiranje web \| url = http://www.bbc.co.uk/bbcfour/audiointerviews/profilepages/gropiusw1.shtml \| publisher = British Broadcasting Corporation \| accessdate = 02. 08. 2006.\|title= Walter Adolph Gropius 1883 - 1969}}</ref>). God. [[1915.]], oženio je udovicu [[Gustav Mahler\|Gustava Mahlera]] [[Alma Mahler Schindler\|Almu Mahler]], s kojom je imao dvoje djece; Manon, koja je u 18. godini umrla od [[Dječja paraliza\|dječje paralize]] ([[1935.]]). Drugo dijete, Carl Martin, rodio se teško bolestan i umro je s deset mjeseci, nakon čega je propao njihov brak ([[1920.]])<ref>[http://www.elapsus.it/home1/index.php/musica/generi-musicali/426-la-lunga-vita-di-alma-mahler-musa-del-secolo La lunga vita di Alma Mahler, “musa del secolo”] {{it}}</ref>.

	Nakon rastave Gropius je [[1923.]] god. oženio Ilsu Frank (umrla 1983.), s kojom je u braku ostao do kraja života. Nisu imali djece, ali su usvojili i odgojili Beatu Gropius, poznatu kao Ati.		Nakon rastave Gropius je [[1923.]] god. oženio Ilsu Frank (umrla 1983.), s kojom je u braku ostao do kraja života. Nisu imali djece, ali su usvojili i odgojili Beatu Gropius, poznatu kao Ati.

WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T02:49:03Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 4. studeni 2021. u 02:49
Redak 65:		Redak 65:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T23:45:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Likovni umjetnik
|ime =Walter Gropius
|period =[[modernizam]] ([[Bauhaus]]) [[Internacionalni stil]]
|slika =Walter Gropius Foto 1920.jpg
|veličina =
|opis =
|rođenje =[[18. svibnja]] [[1883.]] [[Berlin]], [[Njemačka]]
|smrt =[[5. srpnja]] [[1969.]] [[Boston]], [[Massachusetts]], [[SAD]]
|nacionalnost = [[Nijemci|njemačko]]/[[Amerikanci|američko]]
|vrsta =[[arhitektura]]
|praksa =[[Peter Behrens]] (1908. – 1910.) The Architects' Collaborative (1945.– 1969.)
|utjecao =
|utjecali =
|djela =[[Tvornica Fagus]] [[Bauhaus]] [[Kuća Gropius]] Američko veleposlanstvo u Ateni
|potpis =
}}
'''Walter Gropius''' ([[Berlin]], [[18. svibnja]] [[1883.]] - [[Boston]], [[5. srpnja]] [[1969.]]), [[Nijemci|njemački]] [[arhitekt]] i teoretičar [[arhitektura|arhitekture]]; osnivač prve škole [[dizajn]]a, [[Bauhaus]]a. Uz [[Ludwig Mies van der Rohe|Ludwiga Mies van der Rohea]] i [[Le Corbusier]]a, Gropius je bio najznačajniji arhitekt 20. stoljeća, pionir [[arhitektura 20. stoljeća|moderne arhitekture]].
[[Datoteka:Fagus_Gropius_Hauptgebaeude_200705_wiki_front.jpg|thumb|lijevo|<center>[[Tvornica Fagus]] u Alfeldu (1911.-13.) postala je znamenitost razvoja moderne arhitekture i industrijskog [[dizajn]]a 20. stoljeća. Zbog toga je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2012. god.]]
== Životopis==
Walterov otac također je bio arhitekt, te je on pošao očevim stopama studirati arhitekturu, najprije u [[München]]u ([[1903.]]), a potom u [[Berlin]]u ([[1905.]] – [[1907.]]). Od [[1908.]] do [[1910.]] god. radi u uredu arhitekta [[Peter Behrens|Petera Behrensa]], nakon čega je otvorio osobni projektni ured u Berlinu, u kojemu je zajedno s njim, sve do [[1925.]] god., radio i arhitekt [[Adolf Meyer]].
[[Datoteka:Alma_1918_gropius_manon.png|thumb|lijevo|<center>Walter i Alma Gropius s kćerkom Manon]]
Tijekom vojnog roka u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] (zaslužio je čin [[bojnik]]a i skoro je poginuo<ref name="beeb">{{cite web | url = http://www.bbc.co.uk/bbcfour/audiointerviews/profilepages/gropiusw1.shtml | publisher = British Broadcasting Corporation | accessdate = 02. 08. 2006.|title= Walter Adolph Gropius 1883 - 1969}}</ref>). God. [[1915.]], oženio je udovicu [[Gustav Mahler|Gustava Mahlera]] [[Alma Mahler Schindler|Almu Mahler]], s kojom je imao dvoje djece; Manon, koja je u 18. godini umrla od [[Dječja paraliza|dječje paralize]] ([[1935.]]). Drugo dijete, Carl Martin, rodio se teško bolestan i umro je s deset mjeseci, nakon čega je propao njihov brak ([[1920.]])<ref>[http://www.elapsus.it/home1/index.php/musica/generi-musicali/426-la-lunga-vita-di-alma-mahler-musa-del-secolo La lunga vita di Alma Mahler, “musa del secolo”] {{it}}</ref>.

Nakon rastave Gropius je [[1923.]] god. oženio Ilsu Frank (umrla 1983.), s kojom je u braku ostao do kraja života. Nisu imali djece, ali su usvojili i odgojili Beatu Gropius, poznatu kao Ati.

Prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] projektirao je [[tvornica|tvornice]] i stambena naselja, koja se odlikuju funkcionalnočću i primjenom novih građevnih materijala. U [[Weimar]]u je [[1919.]] osnovao '''''[[Bauhaus]]''''', visoku školu za [[arhitektura|arhitekturu]] i oblikovanje. U svom [[atelijer]]u u [[Berlin]]u od [[1928.]] godine projektirao je mnoge stambene zgrade, radnička naselja, javne zgrade, a ta su djela obilježena strogom jednostavnošću.
[[datoteka:Bauhaus.JPG|mini|lijevo|<center>Sjedište [[Bauhaus]]a u Dessau (1925.-32.)]]
[[datoteka:Walter_Gropius_photo_Gropius_house_Lincoln_MA.jpg|mini|lijevo|<center>Kuća Gropius, [[Lincoln, Massachusetts]] (1937.)]]
[[datoteka:Bauhaus-Dessau_Meisterhaeuser1.JPG|mini|<center>Radionice Bauhausa u Dessau]]
[[datoteka:Hansa4tel_5a.jpg|mini|<center>Interbau, [[Berlin]]ski kvart Hansa (1957.)]]
[[Datoteka:Gropiusstadt_closeup.jpg|mini|<center>[[Berlin]]ski kvart Gropiusstadt (1960.)]]
Nakon dolaska [[nacisti|nacista]] na vlast i zabrane daljnjeg rada Bauhausa, emigirira [[1934.]] godine u [[London]], a [[1937.]] u [[SAD]], gdje predaje na [[Sveučilište Harvard|Harvard]]u i u Chicagu osniva ''[[New Bauhaus]]''. Gropius je 1944. god. dobio američko državljanstvo, nakon čega je 1945. god. s kolegama u Cambridgu osnovao projektnu tvrtku ''The Architects' Collaborative'' ili TAC. Za njegova života to je bio jedan od najcjenjenih projektih ureda na svijetu, a ubrzo nakon njegove smrti je bankrotirao 1995. god. Projektirao je veleposlanstvo [[SAD]]-a u [[Atena (grad)|Ateni]], neboder [[Pan Am]]a u [[New York]]u i izradio plan za rekonstrukciju starog središta [[Boston]]a.

==Djela==

'''Književna djela:'''

* „Nova arhitektura i Bauhaus”, 1935.
* „Sinteza u arhitekturi”, 1956.
* „Obnova naših naselja”
* „Apolon u demokraciji”

=== Izbor najvažnijih radova===
* 1910.-1911. [[Tvornica Fagus|Tvornica obuće Fagus]], [[Alfeld (Leine)|Alfeld]], [[Njemačka]]
* 1914. Uredi i tvornička postrojenja na izložbi [[Deutscher Werkbund]]a, u [[Köln]]u, Njemačka
* 1921. Kuća Sommerfeld, [[Berlin]], [[Njemačka]]
* 1922. natječajni rad za [[Chicago|čikaški]] Tribune Tower
* 1925.-32. Školske zgrade i radionice za [[Bauhaus]] u [[Dessau]], Njemačka
* 1936. Village College, Impington, [[Cambridge]], [[Engleska]]
* 1937. Gropius House, [[Lincoln, Massachusetts]], [[SAD|Amerika]]
* 1942.-44. Aluminum City Terrace, [[New Kensington]], [[Pennsylvania]], SAD
* 1949-50. Zgrade arhitektonskog fakulteta na [[Sveučilište Harvard|Harvardu]], [[Cambridge, Massachusetts]], SAD (TAC)<ref>[http://www.greatbuildings.com/buildings/Harvard_Graduate_Center.html Harvard Graduate Center] - Great Buildings Online</ref>
* 1945.-59. Bolnica Michael Reese, [[Chicago]], [[Illinois]], SAD
* 1957.-60. Bagdadsko sveučilište, [[Bagdad]], Irak
* 1963.-66. Federalna zgrada John F. Kennedy, [[Boston]], [[Massachusetts]], SAD
* 1948. Srednja škola Peter Thacher, SAD
* 1958.-63. Pan Am Building, [[New York]], SAD, zajedno sa Pietrom Belluschijem i projektnom kućom Emery Roth & Sons
* 1957. Interbau, stambeni blok , Kvart Hansa, [[Berlin]], Njemačka (zajedno sa TAC-om i Wils Ebertom)
* 1960. Hram Oheb Shalom, [[Baltimore (Maryland)|Baltimore]], [[Maryland]], SAD
* 1960. Gropiusstadt, kompleks, [[Berlin]], Njemačka
* 1961. Srednja škola Wayland [[Wayland, Massachusetts]], SAD
* 1959.-1961. Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u [[Atena|Ateni]], [[Grčka]] (TAC i arhitekt konzultant Pericles Sakellarios)
* 1968. Staklena katedrala, [[Amberg]], Njemačka
* 1967.-69. Tower East, [[Shaker Heights, Ohio]], SAD

==Izvori==
{{commonscat}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.rosenthalusa.com/1288d872/GROPIUS_Walter.htm Gropius] na rosenthalusa.com {{eng oznaka}}
* [http://www.tate.org.uk/collections/glossary/definition.jsp?entryId=40 Bauhaus] na The Tate Collection {{eng oznaka}}

{{GLAVNIRASPORED:Gropius, Walter}}
[[Kategorija:Njemački arhitekti]]
[[Kategorija:Moderni arhitekti]]
[[Kategorija:Bauhaus]]