Waldemar Maksimilijan Nestor - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{bos oznaka}}' u '{{boš oznaka}}'

2025-05-28T01:23:25Z

Zamjena teksta - '{{bos oznaka}}' u '{{boš oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 01:23
Redak 7:		Redak 7:

	=== Smrt ===		=== Smrt ===
	Kao župnik Drvara bio je pozvan na blagdan sv. Ane u Kosovu kod Knina, [[26. srpnja]] [[1941.]] godine, predvoditi Misu i propovijed.<ref name="KT"/> Pozvao ga je župnik u Kninu. 25. srpnja Nestor se vlakom zaputio tamo zajedno s većom skupinom svojih župljana na hodočašće.<ref name="KT"/> Budući da je u međuvremenu od prvog poziva kninskog župnika planuo ustanak u Drvaru, kninski župnik i prijatelji savjetovali su župnika da ostane ondje sve dok se stvari ne smire. Nestor je ipak pošao, jer je 27. srpnja bila nedjelja i nije htio da mu župljani ostanu bez mise.<ref name="Orlovac"/> Nakon završenih svečanosti on je ranim jutarnjim vlakom, [[27. srpnja]] 1941. godine krenuo nazad a na povratku su srpski pobunjenici presreli njihov vlak, zarobili sve putnike katolike, izveli iz vlaka, svezali ih i odveli u mjesto Trubar blizu Drvara te ih sve, zajedno sa župnikom Nestorom, pobili kod jame Golubnjače i bacili u nju.<ref name="KT"/> Posmrtni ostatci žrtava iz masovne grobnice Golubnjača izvađeni su nakon [[Prekapanje grobova\|prekapanja groba]] i dopremljeni u Centar za identifikaciju Šejkovača kod Sanskoga Mosta [[2003.]] godine.<ref>[https://www.krupljani.ba/usk/istinu-o-ubistvu-svecenika-maksimilijana-otkrila-masovna-grobnica-golubnjaca-kod-drvara.html ''Istinu o ubistvu svećenika Maksimilijana otkrila masovna grobnica Golubnjača kod Drvara''], krupljani.ba, 12. studenoga 2013., pristupljeno 23. svibnja 2018. {{~~bos~~ oznaka}}</ref> Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine [[2014.]] godine potvrdilo je kako se među ostatcima žrtava iz masovne grobnice Golubnjača nalaze i posmrtni ostatci drvarskoga župnika Nestora.<ref>M.J., [http://www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/24-herceg-bosna/34592-drvar-ekshumirani-ostaci-ubijenog-zupnika-waldemara-maksimilijana-nestora ''Drvar: Ekshumirani ostaci ubijenog župnika Waldemara Maksimilijana Nestora''], hrsvijet.net, 19. studenoga 2014., pristupljeno 23. svibnja 2018.</ref>		Kao župnik Drvara bio je pozvan na blagdan sv. Ane u Kosovu kod Knina, [[26. srpnja]] [[1941.]] godine, predvoditi Misu i propovijed.<ref name="KT"/> Pozvao ga je župnik u Kninu. 25. srpnja Nestor se vlakom zaputio tamo zajedno s većom skupinom svojih župljana na hodočašće.<ref name="KT"/> Budući da je u međuvremenu od prvog poziva kninskog župnika planuo ustanak u Drvaru, kninski župnik i prijatelji savjetovali su župnika da ostane ondje sve dok se stvari ne smire. Nestor je ipak pošao, jer je 27. srpnja bila nedjelja i nije htio da mu župljani ostanu bez mise.<ref name="Orlovac"/> Nakon završenih svečanosti on je ranim jutarnjim vlakom, [[27. srpnja]] 1941. godine krenuo nazad a na povratku su srpski pobunjenici presreli njihov vlak, zarobili sve putnike katolike, izveli iz vlaka, svezali ih i odveli u mjesto Trubar blizu Drvara te ih sve, zajedno sa župnikom Nestorom, pobili kod jame Golubnjače i bacili u nju.<ref name="KT"/> Posmrtni ostatci žrtava iz masovne grobnice Golubnjača izvađeni su nakon [[Prekapanje grobova\|prekapanja groba]] i dopremljeni u Centar za identifikaciju Šejkovača kod Sanskoga Mosta [[2003.]] godine.<ref>[https://www.krupljani.ba/usk/istinu-o-ubistvu-svecenika-maksimilijana-otkrila-masovna-grobnica-golubnjaca-kod-drvara.html ''Istinu o ubistvu svećenika Maksimilijana otkrila masovna grobnica Golubnjača kod Drvara''], krupljani.ba, 12. studenoga 2013., pristupljeno 23. svibnja 2018. {{boš oznaka}}</ref> Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine [[2014.]] godine potvrdilo je kako se među ostatcima žrtava iz masovne grobnice Golubnjača nalaze i posmrtni ostatci drvarskoga župnika Nestora.<ref>M.J., [http://www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/24-herceg-bosna/34592-drvar-ekshumirani-ostaci-ubijenog-zupnika-waldemara-maksimilijana-nestora ''Drvar: Ekshumirani ostaci ubijenog župnika Waldemara Maksimilijana Nestora''], hrsvijet.net, 19. studenoga 2014., pristupljeno 23. svibnja 2018.</ref>

	Posmrtni ostatci župnika Waldemara Maksimilijana Nestora i 14 nevinih žrtava iz njegove župe, slavljenjem koncelebrirane Svete mise i obredom crkvenog ukopa, pokopani su na katoličkome groblju u Banjoj Luci, u srijedu [[19. studenoga]] 2014. godine.<ref>[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=50433 ''Nakon 73 godine sahranjene prve nevine žrtve "dana ustanka" u BiH i Hrvatskoj''], ktabkbih.net, 20. studenoga 2014., pristupljeno 23. svibnja 2018.</ref>		Posmrtni ostatci župnika Waldemara Maksimilijana Nestora i 14 nevinih žrtava iz njegove župe, slavljenjem koncelebrirane Svete mise i obredom crkvenog ukopa, pokopani su na katoličkome groblju u Banjoj Luci, u srijedu [[19. studenoga]] 2014. godine.<ref>[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=50433 ''Nakon 73 godine sahranjene prve nevine žrtve "dana ustanka" u BiH i Hrvatskoj''], ktabkbih.net, 20. studenoga 2014., pristupljeno 23. svibnja 2018.</ref>

Suradnik10: Preuzeto s hr.wikipedije, inačica prije neprijateljskog preuzimanja

2023-08-14T00:29:48Z

Preuzeto s hr.wikipedije, inačica prije neprijateljskog preuzimanja

Nova stranica

'''Waldemar Maksimilijan Nestor''' ([[Gross Strehlitz]], [[12. prosinca]] [[1888.]] - [[Trubar]] kod [[Drvar]]a, [[27. srpnja]] [[1941.]]), bio je rimokatolički svećenik. Prvi ubijeni rimokatolički svećenik u [[Drugi svjetski rat|Drugome svjetskom ratu]] na području bivše Jugoslavije.<ref name="KT">{{Citiranje www|naslov="Dan ustanka" - Ubojstvo župnika iz Drvara i Bosanskog Grahova|url=http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=1598|autor=[[Tomo Vukšić]]|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=[[Katolički tjednik]]|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=29. srpnja 2017.|arhivurl=http://web.archive.org/web/20160310123301/http://www.katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=1598|arhivnadnevak=10. ožujka 2016.|citat=}}</ref>

==Životopis==
Waldemar Maksimilijan Nestor rodio se [[1888.]] godine u Gross Strehlitzu, u [[Njemačka|Njemačkoj]] ([[Brody]], župa [[Krynki]], danas biskupija [[Radom]], [[Poljska]]), od roditelja Antona i Julije r. Hepner. Bio je drugi od četvero braće. Još dok su boravili u Šleskoj mati im je urmla.<ref name="Orlovac">[[Anto Orlovac]]: Hrvatski martirologij. Ubijeni vlč. Waldemar M. Nestor i hodočasnici pokopani poslije 73 godine, ''[[Hrvatsko slovo]]'', 5. prosinca 2014., str. 4.-5.</ref> Po narodnosti je [[Nijemci|Nijemac]].<ref name="KT"/> Školovanje je započeo u [[Petrograd]]u, gdje mu je otac radio kao carski šumar a kasnije se za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] uprave s roditeljima 1903. doselio u okolicu [[Banja Luka|Banje Luke]]. Školovanje je potom nastavio kod [[Trapisti|trapista]] u [[samostan]]u ''[[Trapistički samostan "Marija Zvijezda"|Marija Zvijezda]]'' u [[ Delibašino Selo|Delibašinu Selu]] kod Banje Luke.<ref name="KT"/> Uzeo je redovničko ime Maximilian, redovničke je zavjete položio 1911. godine i tu je završio studij.<ref name="Orlovac"/> Poslije završenih studija za svećenika je, kao član trapističkoga reda, zaređen [[2. veljače]] [[1917.]] godine, a zaredio ga je biskup fra [[Jozo Garić]];<ref name="Orlovac"/> Budući da je trajao rat, odmah je upućen u vojsku kao bolničar. Potom je obnašao službu [[učitelj]]a u samostanskoj osnovnoj školi, ravntelja sirotišta u trapistima i upravitelja dobara (kućni ekonom) svoga samostana kod Banje Luke gdje je ostao do [[1931.]] godine kad je zbog okolnosti kojima nije bio krivac, napustio red i prešao među svećenike [[Banjalučka biskupija|Banjolučke biskupije]].<ref name="KT"/> <ref name="Orlovac"/>

Sljedećih je pet godina, do 1936. godine, bio [[kapelan]] i župni vikar u [[Ljubunčić]]u, nakon čega je preuzeo župu Bosanski Petrovac - Drvar.<ref name="Orlovac"/><ref name="Vukšić">{{Citiranje www|naslov=Povijesni feljton: Stradanja crkvenih osoba u BiH za Drugog svjetskog rata i u poraću (1). Prvi ubijeni svećenik bačen u jamu Golubnjaču|url=http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=4435|autor=[[Tomo Vukšić]]|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=[[Glas Koncila]]|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=10. srpnja 2005.|preuzeto=29. srpnja 2017.|arhivurl=http://web.archive.org/web/20150924022602/http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=4435|arhivnadnevak=24. rujna 2015.|citat=}}</ref>

=== Smrt ===
Kao župnik Drvara bio je pozvan na blagdan sv. Ane u Kosovu kod Knina, [[26. srpnja]] [[1941.]] godine, predvoditi Misu i propovijed.<ref name="KT"/> Pozvao ga je župnik u Kninu. 25. srpnja Nestor se vlakom zaputio tamo zajedno s većom skupinom svojih župljana na hodočašće.<ref name="KT"/> Budući da je u međuvremenu od prvog poziva kninskog župnika planuo ustanak u Drvaru, kninski župnik i prijatelji savjetovali su župnika da ostane ondje sve dok se stvari ne smire. Nestor je ipak pošao, jer je 27. srpnja bila nedjelja i nije htio da mu župljani ostanu bez mise.<ref name="Orlovac"/> Nakon završenih svečanosti on je ranim jutarnjim vlakom, [[27. srpnja]] 1941. godine krenuo nazad a na povratku su srpski pobunjenici presreli njihov vlak, zarobili sve putnike katolike, izveli iz vlaka, svezali ih i odveli u mjesto Trubar blizu Drvara te ih sve, zajedno sa župnikom Nestorom, pobili kod jame Golubnjače i bacili u nju.<ref name="KT"/> Posmrtni ostatci žrtava iz masovne grobnice Golubnjača izvađeni su nakon [[Prekapanje grobova|prekapanja groba]] i dopremljeni u Centar za identifikaciju Šejkovača kod Sanskoga Mosta [[2003.]] godine.<ref>[https://www.krupljani.ba/usk/istinu-o-ubistvu-svecenika-maksimilijana-otkrila-masovna-grobnica-golubnjaca-kod-drvara.html ''Istinu o ubistvu svećenika Maksimilijana otkrila masovna grobnica Golubnjača kod Drvara''], krupljani.ba, 12. studenoga 2013., pristupljeno 23. svibnja 2018. {{bos oznaka}}</ref> Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine [[2014.]] godine potvrdilo je kako se među ostatcima žrtava iz masovne grobnice Golubnjača nalaze i posmrtni ostatci drvarskoga župnika Nestora.<ref>M.J., [http://www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/24-herceg-bosna/34592-drvar-ekshumirani-ostaci-ubijenog-zupnika-waldemara-maksimilijana-nestora ''Drvar: Ekshumirani ostaci ubijenog župnika Waldemara Maksimilijana Nestora''], hrsvijet.net, 19. studenoga 2014., pristupljeno 23. svibnja 2018.</ref>

Posmrtni ostatci župnika Waldemara Maksimilijana Nestora i 14 nevinih žrtava iz njegove župe, slavljenjem koncelebrirane Svete mise i obredom crkvenog ukopa, pokopani su na katoličkome groblju u Banjoj Luci, u srijedu [[19. studenoga]] 2014. godine.<ref>[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=50433 ''Nakon 73 godine sahranjene prve nevine žrtve "dana ustanka" u BiH i Hrvatskoj''], ktabkbih.net, 20. studenoga 2014., pristupljeno 23. svibnja 2018.</ref>

== Beatifikacije ==
U organizaciji Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatski martirologij održan je u Zagrebu 25. i 26. travnja 2012. Međunarodni znanstveni skup „Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine“. Na njemu je vojni biskup mons. [[Tomo Vukšić]] održao predavanje o stradanjima crkvenih osoba iz BiH u kojemu je, između ostalog, iznio podatke, zapažanja i prijedloge pod vidom traženja mogućih svetaca među njima. S obzirom na dostupnost podataka, predložio je da se razmisli beatifikaciji ovih osoba:"'' fra [[Stjepan Barišić|Stjepana Barišića]], župnika u Podhumu, člana „Bosne Srebrne“, koji je prije pogubljenja tražio da mu bude dopušteno izmoliti brevijar, što je i učinjeno, te je nakon toga ubijen; don [[Ante Zrno|Antu Zrna]], župnika u Viru, svećenik Mostarske biskupije, koji je prema svjedočenju očevidaca, u dubrovačkom zatvoru prije pogubljenja bio smiren i samo se Bogu molio; fra [[Valentin Zovko|Valentina Zovka]] i fra [[Andrija Topić|Andriju Topića]], župnika i kapelana na Kočerinu, članova Hercegovačke provincije, koji su se prije pogubljenja, prema iskazu svjedoka, jedan pred drugim ispovjedili; don [[Jakov Barišić|Jakova Barišića]], župnika u Gradačcu, svećenika Sarajevske nadbiskupije, od kojega je traženo da se odrekne vlastite vjere i pripadnosti svom narodu što je on odbio te je bio ubijen na vrlo okrutan način, kao i don [[Ivica Čondrić|Ivicu Čondrića]], kateheta i kapelana u Sarajevu, također svećenika Sarajevske nadbiskupije, kojemu je bilo ponuđeno da napusti svećeničku službu a zauzvrat bi bio oslobođen, što je on odbio te bio osuđen na smrt i strijeljan; don Maksimilijana Nestora, župnika u Drvaru, i don [[Anto Dujlović|Antu Dujlovića]], župnika u Gumjeri, svećenici Banjalučke biskupije, koji su se svjesno izložili smrtnoj opasnosti radi duhovnoga dobra vjernika i bili ubijeni, kao i don [[Krešimir Barišić|Krešimira Barišića]], župnika u Krnjeuši, svećenika iste biskupije, koji je, bez obzira na opasnost, ostao s vjernicima, bio uhvaćen, izmasakriran i živ ubačen u zapaljenu crkvu.“''"<ref name="KTA">(kta):[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=32842 U potrazi za svecima među žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća u Bosni i Hercegovini], KTA BK BiH, 26. travnja 2012.</ref>

[[21. prosinca]] [[2014.]] godine Sveta Stolica pokrenula je proces beatifikacije četvorice svećenika Banjolučke biskupije koji su ubijeni početkom i tijekom Drugoga svjetskog rata, župnika u Gumjeri kod Prnjavora [[Antun Dujlović|Antuna Dujlovića]], župnika u Drvaru Waldemara Maksimilijana Nestora, župnika u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca [[Krešimir Barišić|Krešimira Barišića]] i župnika u Bosanskom Grahovu [[Juraj Gospodnetić|Jurja Gospodnetića]].<ref>[http://vijesti.hrt.hr/266524/pokrenuta-beatifikacija-cetvorice-svecenika-iz-bih Pokrenuta beatifikacija četvorice svećenika iz BiH], HRT, 21. prosinca 2014., pristupljeno 21. kolovoza 2015.</ref><ref>IKA: [http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=172127 74. obljetnica smrti grahovskog župnika don Jurja Gospodnetića], IKA, IKA V - 172127/8 , 8. kolovoza 2015.</ref>

== Unutarnje poveznice ==
* [[Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941.]]
* [[Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941.]]
* [[Stradanje crkvenih osoba u ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Juraj Gospodnetić]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatski svetci i blaženici}}

{{GLAVNIRASPORED:Nestor, Waldemar Maksimilijan}}
[[Kategorija:Rimokatolička Crkva u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Mučenici]]
[[Kategorija:Sluge Božji]]