Vrhbosanska nadbiskupija - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T04:59:05Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 04:59
Redak 45:		Redak 45:
	U Sarajevu se nalaze i tri bogoslovije: [[Vrhbosansko bogoslovno sjemenište\|dijecezanska]], [[franjevačka teologija Sarajevo\|franjevačka]] i Sjemenište Redemptoris Mater u [[Vogošća\|Vogošći]] s dva teološka učilišta: [[Katolički bogoslovni fakultet\|Katoličkim bogoslovnim fakultetom]] i Franjevačkom teologijom. Na području nadbiskupije djeluju i dva dječačka sjemeništa: biskupijsko u Travniku i franjevačko u [[Visoko]]m. Nadbiskupija ima i pet Katoličkih školskih centara, koji djeluju pod nazivom Sustav katoličkih škola za Europu, u Sarajevu, [[Travnik]]u, [[Zenica\|Zenici]], [[Tuzla\|Tuzli]] i [[Žepče\|Žepču]] u kojima se školuju učenici svih nacionalnih i vjerskih pripadnosti. U [[Konjic]]u je morao biti zatvoren zbog malog broja djece.<ref name="BL"/> Katolički školski centri nastoje pružiti kvalitetno znanje i odgoj mladim ljudima koji će moći izrasti kako u dobre tako isto u dobre vjernike. Ove škole su otvorene za svu djecu raznih naroda i konfesija.		U Sarajevu se nalaze i tri bogoslovije: [[Vrhbosansko bogoslovno sjemenište\|dijecezanska]], [[franjevačka teologija Sarajevo\|franjevačka]] i Sjemenište Redemptoris Mater u [[Vogošća\|Vogošći]] s dva teološka učilišta: [[Katolički bogoslovni fakultet\|Katoličkim bogoslovnim fakultetom]] i Franjevačkom teologijom. Na području nadbiskupije djeluju i dva dječačka sjemeništa: biskupijsko u Travniku i franjevačko u [[Visoko]]m. Nadbiskupija ima i pet Katoličkih školskih centara, koji djeluju pod nazivom Sustav katoličkih škola za Europu, u Sarajevu, [[Travnik]]u, [[Zenica\|Zenici]], [[Tuzla\|Tuzli]] i [[Žepče\|Žepču]] u kojima se školuju učenici svih nacionalnih i vjerskih pripadnosti. U [[Konjic]]u je morao biti zatvoren zbog malog broja djece.<ref name="BL"/> Katolički školski centri nastoje pružiti kvalitetno znanje i odgoj mladim ljudima koji će moći izrasti kako u dobre tako isto u dobre vjernike. Ove škole su otvorene za svu djecu raznih naroda i konfesija.

	Prije rata, točnije 1990. god. oživljen je i rad Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije kojemu je komunistička vlast zabranila djelovanje 1946. godine. Po uzoru na Caritas, Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom rata u gradu Sarajevu franjevci osnivaju humanitarno–karitativnu organizaciju "Kruh sv. Ante" (1992.). Izdavaštvo u ovoj nadbiskupiji čine jedan tjednik, jedan mjesečnik i nekolicina časopisa.<ref>{{~~Citiranje web~~\|url=http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/test1/povijest-nadbiskupije//\|title= Vrhbosanska nadbiskupija\|publisher=vrhbosanska-nadbiskupija.org\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>		Prije rata, točnije 1990. god. oživljen je i rad Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije kojemu je komunistička vlast zabranila djelovanje 1946. godine. Po uzoru na Caritas, Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom rata u gradu Sarajevu franjevci osnivaju humanitarno–karitativnu organizaciju "Kruh sv. Ante" (1992.). Izdavaštvo u ovoj nadbiskupiji čine jedan tjednik, jedan mjesečnik i nekolicina časopisa.<ref>{{citiranje weba\|url=http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/test1/povijest-nadbiskupije//\|title= Vrhbosanska nadbiskupija\|publisher=vrhbosanska-nadbiskupija.org\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>

	U pastoralnom radu nadbiskupije osim biskupijskog klera djeluje i više redovničkih zajednica: najbrojniji su franjevci Bosne Srebrene, a nekoliko župa i ustanova vode [[isusovci]], [[salezijanci]] i [[dominikanci]]. Osim spomenutih redovničkih zajednica u Vrhbosanskoj nadbiskupiji imaju svoje samostane i kuće sestre: Franjevke Marijine misionarke, Franjevke Isusa Nazarećanina, [[Karmelićanke Božanskog Srca Isusova\|karmelićanke]], Kćeri Božje ljubavi, Kćeri Marijine, Kćeri milosrđa, Klanjateljice krvi Kristove, [[klarise\|klarise]], Školske sestre franjevke Hercegovačke provincije i Uršulinke.		U pastoralnom radu nadbiskupije osim biskupijskog klera djeluje i više redovničkih zajednica: najbrojniji su franjevci Bosne Srebrene, a nekoliko župa i ustanova vode [[isusovci]], [[salezijanci]] i [[dominikanci]]. Osim spomenutih redovničkih zajednica u Vrhbosanskoj nadbiskupiji imaju svoje samostane i kuće sestre: Franjevke Marijine misionarke, Franjevke Isusa Nazarećanina, [[Karmelićanke Božanskog Srca Isusova\|karmelićanke]], Kćeri Božje ljubavi, Kćeri Marijine, Kćeri milosrđa, Klanjateljice krvi Kristove, [[klarise\|klarise]], Školske sestre franjevke Hercegovačke provincije i Uršulinke.

	Nadbiskupija je dala nekoliko mučenika vjere: [[Drinske mučenice]], slugu Božjeg [[Petar Barbarić\|Petra Barbarića]], a za [[Josip Stadler\|Josipa Stadlera]] je nedavno otvorena [[kauza]].<ref name="BL">[http://www.biskupija-banjaluka.org/povijest.htm Banjolučka biskupija] Današnje stanje Katoličke crkve u BiH </ref><ref>{{~~Citiranje web~~\|url=http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/test1/povijest-nadbiskupije//\|title= Vrhbosanska nadbiskupija\|publisher=vrhbosanska-nadbiskupija.org\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>		Nadbiskupija je dala nekoliko mučenika vjere: [[Drinske mučenice]], slugu Božjeg [[Petar Barbarić\|Petra Barbarića]], a za [[Josip Stadler\|Josipa Stadlera]] je nedavno otvorena [[kauza]].<ref name="BL">[http://www.biskupija-banjaluka.org/povijest.htm Banjolučka biskupija] Današnje stanje Katoličke crkve u BiH </ref><ref>{{citiranje weba\|url=http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/test1/povijest-nadbiskupije//\|title= Vrhbosanska nadbiskupija\|publisher=vrhbosanska-nadbiskupija.org\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>

	== Grb nadbiskupije ==		== Grb nadbiskupije ==
Redak 102:		Redak 102:
	\|}		\|}

	Prostor Vrhbosanske nadbiskupije danas se prostire u dva entiteta, [[Federacija BiH\|Federaciju BiH]], gdje većinom žive [[Bošnjaci]]–muslimani (oko 80%) i [[Hrvati Bosne i Hercegovine\|Hrvati]]–katolici (oko 20%) i [[Republika Srpska\|Republike Srpske]] s većinskim [[Srbi Bosne i Hercegovine\|srpskim]] narodom. Sjeverni i istočni dio nadbiskupije nalazi se u Republici Srpskoj, a u tom djelu se nalaze 34 župe nadbiskupije gdje do danas nisu oživjele porušene i prognane župe. Središnji, zapadni i južni dio nadbiskupije pripada Federaciji BiH na čijem teritoriju se nalazi 112 župa, a u [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine\|Brčko distriktu BiH]] 8 župa.<ref>{{~~Citiranje web~~\|url=http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/test1/povijest-nadbiskupije//\|title= Vrhbosanska nadbiskupija\|publisher=vrhbosanska-nadbiskupija.org\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>		Prostor Vrhbosanske nadbiskupije danas se prostire u dva entiteta, [[Federacija BiH\|Federaciju BiH]], gdje većinom žive [[Bošnjaci]]–muslimani (oko 80%) i [[Hrvati Bosne i Hercegovine\|Hrvati]]–katolici (oko 20%) i [[Republika Srpska\|Republike Srpske]] s većinskim [[Srbi Bosne i Hercegovine\|srpskim]] narodom. Sjeverni i istočni dio nadbiskupije nalazi se u Republici Srpskoj, a u tom djelu se nalaze 34 župe nadbiskupije gdje do danas nisu oživjele porušene i prognane župe. Središnji, zapadni i južni dio nadbiskupije pripada Federaciji BiH na čijem teritoriju se nalazi 112 župa, a u [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine\|Brčko distriktu BiH]] 8 župa.<ref>{{citiranje weba\|url=http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/test1/povijest-nadbiskupije//\|title= Vrhbosanska nadbiskupija\|publisher=vrhbosanska-nadbiskupija.org\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>

	== Šport ==		== Šport ==

WikiSysop: bnz

2022-04-13T01:20:26Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 01:20
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Vrhbosanska nadbiskupija'''-->~~{{Infookvir biskupija		{{Infookvir biskupija
	\|ime = Vrhbosanska nadbiskupija<br>''Archidioecesis Vrhbosnensis o Seraiensis''		\|ime = Vrhbosanska nadbiskupija<br>''Archidioecesis Vrhbosnensis o Seraiensis''
	\|slika = Grb vrhbosanske nadbiskupije.svg		\|slika = Grb vrhbosanske nadbiskupije.svg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T12:11:49Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 12:11
Redak 45:		Redak 45:
	U Sarajevu se nalaze i tri bogoslovije: [[Vrhbosansko bogoslovno sjemenište\|dijecezanska]], [[franjevačka teologija Sarajevo\|franjevačka]] i Sjemenište Redemptoris Mater u [[Vogošća\|Vogošći]] s dva teološka učilišta: [[Katolički bogoslovni fakultet\|Katoličkim bogoslovnim fakultetom]] i Franjevačkom teologijom. Na području nadbiskupije djeluju i dva dječačka sjemeništa: biskupijsko u Travniku i franjevačko u [[Visoko]]m. Nadbiskupija ima i pet Katoličkih školskih centara, koji djeluju pod nazivom Sustav katoličkih škola za Europu, u Sarajevu, [[Travnik]]u, [[Zenica\|Zenici]], [[Tuzla\|Tuzli]] i [[Žepče\|Žepču]] u kojima se školuju učenici svih nacionalnih i vjerskih pripadnosti. U [[Konjic]]u je morao biti zatvoren zbog malog broja djece.<ref name="BL"/> Katolički školski centri nastoje pružiti kvalitetno znanje i odgoj mladim ljudima koji će moći izrasti kako u dobre tako isto u dobre vjernike. Ove škole su otvorene za svu djecu raznih naroda i konfesija.		U Sarajevu se nalaze i tri bogoslovije: [[Vrhbosansko bogoslovno sjemenište\|dijecezanska]], [[franjevačka teologija Sarajevo\|franjevačka]] i Sjemenište Redemptoris Mater u [[Vogošća\|Vogošći]] s dva teološka učilišta: [[Katolički bogoslovni fakultet\|Katoličkim bogoslovnim fakultetom]] i Franjevačkom teologijom. Na području nadbiskupije djeluju i dva dječačka sjemeništa: biskupijsko u Travniku i franjevačko u [[Visoko]]m. Nadbiskupija ima i pet Katoličkih školskih centara, koji djeluju pod nazivom Sustav katoličkih škola za Europu, u Sarajevu, [[Travnik]]u, [[Zenica\|Zenici]], [[Tuzla\|Tuzli]] i [[Žepče\|Žepču]] u kojima se školuju učenici svih nacionalnih i vjerskih pripadnosti. U [[Konjic]]u je morao biti zatvoren zbog malog broja djece.<ref name="BL"/> Katolički školski centri nastoje pružiti kvalitetno znanje i odgoj mladim ljudima koji će moći izrasti kako u dobre tako isto u dobre vjernike. Ove škole su otvorene za svu djecu raznih naroda i konfesija.

	Prije rata, točnije 1990. god. oživljen je i rad Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije kojemu je komunistička vlast zabranila djelovanje 1946. godine. Po uzoru na Caritas, Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom rata u gradu Sarajevu franjevci osnivaju humanitarno–karitativnu organizaciju "Kruh sv. Ante" (1992.). Izdavaštvo u ovoj nadbiskupiji čine jedan tjednik, jedan mjesečnik i nekolicina časopisa.<ref>{{~~cite~~ web\|url=http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/test1/povijest-nadbiskupije//\|title= Vrhbosanska nadbiskupija\|publisher=vrhbosanska-nadbiskupija.org\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>		Prije rata, točnije 1990. god. oživljen je i rad Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije kojemu je komunistička vlast zabranila djelovanje 1946. godine. Po uzoru na Caritas, Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom rata u gradu Sarajevu franjevci osnivaju humanitarno–karitativnu organizaciju "Kruh sv. Ante" (1992.). Izdavaštvo u ovoj nadbiskupiji čine jedan tjednik, jedan mjesečnik i nekolicina časopisa.<ref>{{Citiranje web\|url=http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/test1/povijest-nadbiskupije//\|title= Vrhbosanska nadbiskupija\|publisher=vrhbosanska-nadbiskupija.org\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>

	U pastoralnom radu nadbiskupije osim biskupijskog klera djeluje i više redovničkih zajednica: najbrojniji su franjevci Bosne Srebrene, a nekoliko župa i ustanova vode [[isusovci]], [[salezijanci]] i [[dominikanci]]. Osim spomenutih redovničkih zajednica u Vrhbosanskoj nadbiskupiji imaju svoje samostane i kuće sestre: Franjevke Marijine misionarke, Franjevke Isusa Nazarećanina, [[Karmelićanke Božanskog Srca Isusova\|karmelićanke]], Kćeri Božje ljubavi, Kćeri Marijine, Kćeri milosrđa, Klanjateljice krvi Kristove, [[klarise\|klarise]], Školske sestre franjevke Hercegovačke provincije i Uršulinke.		U pastoralnom radu nadbiskupije osim biskupijskog klera djeluje i više redovničkih zajednica: najbrojniji su franjevci Bosne Srebrene, a nekoliko župa i ustanova vode [[isusovci]], [[salezijanci]] i [[dominikanci]]. Osim spomenutih redovničkih zajednica u Vrhbosanskoj nadbiskupiji imaju svoje samostane i kuće sestre: Franjevke Marijine misionarke, Franjevke Isusa Nazarećanina, [[Karmelićanke Božanskog Srca Isusova\|karmelićanke]], Kćeri Božje ljubavi, Kćeri Marijine, Kćeri milosrđa, Klanjateljice krvi Kristove, [[klarise\|klarise]], Školske sestre franjevke Hercegovačke provincije i Uršulinke.

	Nadbiskupija je dala nekoliko mučenika vjere: [[Drinske mučenice]], slugu Božjeg [[Petar Barbarić\|Petra Barbarića]], a za [[Josip Stadler\|Josipa Stadlera]] je nedavno otvorena [[kauza]].<ref name="BL">[http://www.biskupija-banjaluka.org/povijest.htm Banjolučka biskupija] Današnje stanje Katoličke crkve u BiH </ref><ref>{{~~cite~~ web\|url=http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/test1/povijest-nadbiskupije//\|title= Vrhbosanska nadbiskupija\|publisher=vrhbosanska-nadbiskupija.org\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>		Nadbiskupija je dala nekoliko mučenika vjere: [[Drinske mučenice]], slugu Božjeg [[Petar Barbarić\|Petra Barbarića]], a za [[Josip Stadler\|Josipa Stadlera]] je nedavno otvorena [[kauza]].<ref name="BL">[http://www.biskupija-banjaluka.org/povijest.htm Banjolučka biskupija] Današnje stanje Katoličke crkve u BiH </ref><ref>{{Citiranje web\|url=http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/test1/povijest-nadbiskupije//\|title= Vrhbosanska nadbiskupija\|publisher=vrhbosanska-nadbiskupija.org\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>

	== Grb nadbiskupije ==		== Grb nadbiskupije ==
Redak 102:		Redak 102:
	\|}		\|}

	Prostor Vrhbosanske nadbiskupije danas se prostire u dva entiteta, [[Federacija BiH\|Federaciju BiH]], gdje većinom žive [[Bošnjaci]]–muslimani (oko 80%) i [[Hrvati Bosne i Hercegovine\|Hrvati]]–katolici (oko 20%) i [[Republika Srpska\|Republike Srpske]] s većinskim [[Srbi Bosne i Hercegovine\|srpskim]] narodom. Sjeverni i istočni dio nadbiskupije nalazi se u Republici Srpskoj, a u tom djelu se nalaze 34 župe nadbiskupije gdje do danas nisu oživjele porušene i prognane župe. Središnji, zapadni i južni dio nadbiskupije pripada Federaciji BiH na čijem teritoriju se nalazi 112 župa, a u [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine\|Brčko distriktu BiH]] 8 župa.<ref>{{~~cite~~ web\|url=http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/test1/povijest-nadbiskupije//\|title= Vrhbosanska nadbiskupija\|publisher=vrhbosanska-nadbiskupija.org\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>		Prostor Vrhbosanske nadbiskupije danas se prostire u dva entiteta, [[Federacija BiH\|Federaciju BiH]], gdje većinom žive [[Bošnjaci]]–muslimani (oko 80%) i [[Hrvati Bosne i Hercegovine\|Hrvati]]–katolici (oko 20%) i [[Republika Srpska\|Republike Srpske]] s većinskim [[Srbi Bosne i Hercegovine\|srpskim]] narodom. Sjeverni i istočni dio nadbiskupije nalazi se u Republici Srpskoj, a u tom djelu se nalaze 34 župe nadbiskupije gdje do danas nisu oživjele porušene i prognane župe. Središnji, zapadni i južni dio nadbiskupije pripada Federaciji BiH na čijem teritoriju se nalazi 112 župa, a u [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine\|Brčko distriktu BiH]] 8 župa.<ref>{{Citiranje web\|url=http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/test1/povijest-nadbiskupije//\|title= Vrhbosanska nadbiskupija\|publisher=vrhbosanska-nadbiskupija.org\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>

	== Šport ==		== Šport ==

WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T02:37:43Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 4. studeni 2021. u 02:37
Redak 111:		Redak 111:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Roman Catholic Archdiocese of Vrhbosna}}~~
	* [http://www.vrhbosanska-nadbiskupija.org/ Stranice Vrhbosanske nadbiskupije]		* [http://www.vrhbosanska-nadbiskupija.org/ Stranice Vrhbosanske nadbiskupije]
	* [[Hrvatska riječ (Sarajevo)\|Hrvatska riječ]]: [http://www.hrvatska-rijec.com/2012/10/na-bobovcu-odrzan-11-molitveni-dan-za-domovinu/ Na Bobovcu održan 11. Molitveni dan za Domovinu], autor hrijec, 21. listopada 2012.		* [[Hrvatska riječ (Sarajevo)\|Hrvatska riječ]]: [http://www.hrvatska-rijec.com/2012/10/na-bobovcu-odrzan-11-molitveni-dan-za-domovinu/ Na Bobovcu održan 11. Molitveni dan za Domovinu], autor hrijec, 21. listopada 2012.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T23:55:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir biskupija
|ime = Vrhbosanska nadbiskupija ''Archidioecesis Vrhbosnensis o Seraiensis''
|slika = Grb vrhbosanske nadbiskupije.svg
|opis = [[Vrhbosanska_nadbiskupija#Grb_nadbiskupije|Grb Vrhbosanske nadbiskupije]]
|država = [[Bosna i Hercegovina]]
|metropolija = Vrhbosanska
|površina = 22.401
|populacija = 129.189 (2020. g.)<ref>[https://www.bkbih.ba/upload/image/O_nama/Statistike/statistika_2015_2020.pdf Katolici u BiH od 2015. do 2020.] Pristupljeno 2. lipnja 2021.</ref>
|župe = 154
|crkve =
|obred = Latinski
|nadnevak uspostave =
|nadnevak uzdignuća = [[5. srpnja]] [[1881.]]
|promjena statusa =
|podjedinice =
|katedrala = [[Katedrala Srca Isusova]]
|konkatedrala =
|papa = [[Franjo]]
|nadbiskup = [[Vinko Puljić]]
|biskup =
|generalni vikar = [[Luka Tunjić]]
|službene stranice = [http://www.vrhbosanska-nadbiskupija.org/ Vrhbosanska nadbiskupija]
|stanje od = [[31. prosinca]] [[2017.]]
}}

'''Vrhbosanska nadbiskupija''' ili '''Sarajevska nadbiskupija''' je teritorijalno najveća upravna jedinica [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Obuhvaća središnji i sjeveroistočni dio [[Bosna|Bosne]]. Ujedno je i [[Metropolija|metropolija]] kojoj su podložne biskupije [[Banjolučka biskupija|Banjolučka]], [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjska]], [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanska]], a kao sufraganske su joj dodijeljene [[Skopska biskupija]] i [[Apostolski egzarhat za Makedoniju]].

Ime nosi po sjedištu srednjovjekovne biskupije u mjestu [[Vrhbosna|Vrhbosni]], nedaleko od današnjeg Sarajeva. Sjedište Nadbiskupije je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, [[Sarajevo|Sarajevu]] u kojemu je [[katedrala Srca Isusova u Sarajevu|katedrala]] iz [[1889.]] godine izgrađena u ranogotičkom stilu po projektu [[Josip Vancaš|Josipa pl. Vancaša]] i [[Vrhbosansko bogoslovno sjemenište]]. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je također sjedište [[Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine|Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine]] i [[Vojni ordinarijat u Bosni i Hercegovini|Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini]].

== Povijest ==
[[Slika:JesusesHearthCathedral.jpg|thumb|lijevo|220px|[[Katedrala Srca Isusova|Sarajevska katedrala]]]]
[[Bosanska biskupija]] osnovana je između 1060. i 1075. godine Jedan ju crkveni izvor spominje dva puta; prvi put u sastavu [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitske metropolije]], a drugi put [[Dubrovačka biskupija|Dubrovačka metropolije]]; neko vrijeme nalazila se unutar [[Barska nadbiskupija|Barske metropolije]], a pretenzije na nju pokazivao je i kaločki metropolit.

U XII. i na početkom XIII. stoljeća bosanski biskupi služili su se u bogoslužju starocrkvenoslavenskim jezikom; nakon 1230. za biskupe dolaze stranci, uvode
[[latinski jezik]] u bogoslužje. Temeljem optužbi o pojavi krivovjerja u Bosni, papa Inocet III. poslao je u Bosnu svojega legata Ivana de Casamarisa, kojemu su [[Bogumili|bosanski krstajni]] 1203. potpisali izjavu pravovjerja na Bilinom polju.

Godine 1291. u Bosnu su došli franjevci, podigli mnoge samostane, 1340. osnovali kustodiju, potom i vikariju. Iscrpljena političkim i vjerskim podjelama 1463. godine, Bosna dolazi pod [[Osmansko Carstvo|osmansku]] vlast. Biskupijom su upravljali apostolski vikari, najčešće franjevci.

Godine 1881. bulom "Iz ove slave" (Ex hac augusta) pape [[Leon XIII.|Leona XIII.]], apostolske vikare zamijenila je redovna hijerarhija, a biskupija je uzdignuta u nadbiskupiju. Za prvog nadbiskupa bio je imenovan [[Josip Stadler]], koji je položio temelje novoga razvoja Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini.

Zaštitnik Vrhbosanske nadbiskupije i naslov prvostolnice je Presveto Srce Isusovo, a suzaštitnici su Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije i sv. Josip.

Sarajevo je ne samo sjedište nadbiskupije i metropolije, nego i sjedište provincija i mnogih redovničkih zajednica, muških i ženskih: [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|franjevačke provincije Bosne Srebrene]], [[sestre Služavke Maloga Isusa|Služavki Maloga Isusa]], jedine ženske družbe osnovane u Bosni i Hercegovini, koju je osnovao Josip Stadler, [[Sestre milosrdnice|Sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskog]] te [[Družba Školskih sestara franjevki Krista Kralja|Školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije]].
[[Slika:Sarajevo – Cyril and Methodius Church 1.jpg|thumb|250px|[[Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu]]]]
U Sarajevu se nalaze i tri bogoslovije: [[Vrhbosansko bogoslovno sjemenište|dijecezanska]], [[franjevačka teologija Sarajevo|franjevačka]] i Sjemenište Redemptoris Mater u [[Vogošća|Vogošći]] s dva teološka učilišta: [[Katolički bogoslovni fakultet|Katoličkim bogoslovnim fakultetom]] i Franjevačkom teologijom. Na području nadbiskupije djeluju i dva dječačka sjemeništa: biskupijsko u Travniku i franjevačko u [[Visoko]]m. Nadbiskupija ima i pet Katoličkih školskih centara, koji djeluju pod nazivom Sustav katoličkih škola za Europu, u Sarajevu, [[Travnik]]u, [[Zenica|Zenici]], [[Tuzla|Tuzli]] i [[Žepče|Žepču]] u kojima se školuju učenici svih nacionalnih i vjerskih pripadnosti. U [[Konjic]]u je morao biti zatvoren zbog malog broja djece.<ref name="BL"/> Katolički školski centri nastoje pružiti kvalitetno znanje i odgoj mladim ljudima koji će moći izrasti kako u dobre tako isto u dobre vjernike. Ove škole su otvorene za svu djecu raznih naroda i konfesija.

Prije rata, točnije 1990. god. oživljen je i rad Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije kojemu je komunistička vlast zabranila djelovanje 1946. godine. Po uzoru na Caritas, Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom rata u gradu Sarajevu franjevci osnivaju humanitarno–karitativnu organizaciju "Kruh sv. Ante" (1992.). Izdavaštvo u ovoj nadbiskupiji čine jedan tjednik, jedan mjesečnik i nekolicina časopisa.<ref>{{cite web|url=http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/test1/povijest-nadbiskupije//|title= Vrhbosanska nadbiskupija|publisher=vrhbosanska-nadbiskupija.org|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>

U pastoralnom radu nadbiskupije osim biskupijskog klera djeluje i više redovničkih zajednica: najbrojniji su franjevci Bosne Srebrene, a nekoliko župa i ustanova vode [[isusovci]], [[salezijanci]] i [[dominikanci]]. Osim spomenutih redovničkih zajednica u Vrhbosanskoj nadbiskupiji imaju svoje samostane i kuće sestre: Franjevke Marijine misionarke, Franjevke Isusa Nazarećanina, [[Karmelićanke Božanskog Srca Isusova|karmelićanke]], Kćeri Božje ljubavi, Kćeri Marijine, Kćeri milosrđa, Klanjateljice krvi Kristove, [[klarise|klarise]], Školske sestre franjevke Hercegovačke provincije i Uršulinke.

Nadbiskupija je dala nekoliko mučenika vjere: [[Drinske mučenice]], slugu Božjeg [[Petar Barbarić|Petra Barbarića]], a za [[Josip Stadler|Josipa Stadlera]] je nedavno otvorena [[kauza]].<ref name="BL">[http://www.biskupija-banjaluka.org/povijest.htm Banjolučka biskupija] Današnje stanje Katoličke crkve u BiH </ref><ref>{{cite web|url=http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/test1/povijest-nadbiskupije//|title= Vrhbosanska nadbiskupija|publisher=vrhbosanska-nadbiskupija.org|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>

== Grb nadbiskupije ==
Grb Vrhbosanske nadbiskupije u svom središnjem dijelu prikazuje [[oltar]]ni kamen koji se nalazio u srednjovjekovnoj katedrali sv. Petra u Vrhbosni. Ispod njega je oznaka godine 1244. Te godine je posvećena katedrala u Vrhbosni, a po njoj je papa [[Leon XIII.]] nazvao novouspostavljenu biskupiju, u svojoj buli ''EX hac augusta''. U vrhu grba je [[križ]] s dvostrukom vodoravnom prečkom, oznaka nadbiskupskog sjedišta. U donjem dijelu grba je vinjeta s natpisom na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]] ''In corde Jesu'' (U [[Srce Isusovo|Srcu Isusovu]]), inače i geslom prvog vrhbosanskog nadbiskupa [[Josip Stadler|Josipa Stadlera]]. Grb je dijelom uokviren i [[Hrvatski pleter|hrvatskim tropletom]].

Službenim simbolom nadbiskupije grb je postao dekretom 748/2006 kardinala Vinka Puljića, a prigodom 125. obljetnice obnove redovne crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini i uspostave Vrhbosanske nadbiskupije, 23. srpnja 2006.<ref>[http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/nadbiskupija/grb-nadbiskupije Grb Vrhbosanske nadbiskupije] Pristupljeno 24. rujna 2014.</ref>

== Ordinariji Vrhbosanske nadbiskupije ==
{{legend2|plum|nadbiskup|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend2|#D8BFD8|pomoćni biskup|border=1px solid #AAAAAA}}

{| class="wikitable"
|-
!style=background:#ababab;| Slika
!style=background:#ababab; width="120px"| Ime i prezime
!style=background:#ababab; width="350px"| U službi
|- bgcolor=plum
| [[Datoteka:Josip Štadler.jpg|100px]] || [[Josip Stadler]] || 1881 - 1918
|- bgcolor=#D8BFD8
| [[Datoteka:Anton Bonaventura Jeglič (3).jpg|100px]] || [[Anton Bonaventura Jeglič]] || 1897. - 1898.
|- bgcolor=plum
| [[Datoteka:Ivan Evanđelista Šarić.jpg|100px]] || [[Ivan Evanđelista Šarić|Ivan Šarić]]|| 1922. - 1960.
|- bgcolor=plum
| [[Datoteka:Marko Alaupović.jpg|100px]] || [[Marko Alaupović]]|| zbog odsutnosti nadbiskupa upravlja Nadbiskupijom 1945. - 1960., nadbiskup 1960. - 1970.
|- bgcolor=plum
| [[Datoteka:Smiljan cekada.jpg|100px]] || [[Smiljan Franjo Čekada]] [[Franjevci|O.F.M.]] || 1970. - 1976.
|- bgcolor=#D8BFD8
| [[Datoteka:Janlanovic Tomislav.jpg|100px]]|| [[Tomislav Jablanović]] || 1971. - 1986.
|- bgcolor=plum
| [[Datoteka:Marko jozinovic.jpeg|100px]] || [[Marko Jozinović]] || 1977. - 1990.
|- bgcolor=plum
| [[Datoteka:Vinko Puljić.JPG|100px]] || [[Vinko Puljić]] || 1991. - ''trenutačno''
|- bgcolor=#D8BFD8
| [[Datoteka:Bishop Pero Sudar of Vrhbosna.jpg|100px]]|| [[Pero Sudar]] || 1993. - 2019.
|}

== Uprava ==
[[Slika:Dekanati Vrhbosanske nadbiskupije.svg|minijatura|desno|200px|Dekanati Vrhbosanske nadbiskupije]]
Vrhbosanska nadbiskupija sastoji se od 4 arhiđakonata, 13 dekanata i 154 župa:<ref>[http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/ustrojstvo/dekanati/ Vrhbosanska nadbiskupija] Ustrojstvo > Dekanati (pristupljeno 11. listopada 2017.)</ref><ref>[http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/nadbiskupija/povijest/polozaj-i-opis Položaj i opis nadbiskupije] Pristupljeno 5. lipnja 2013.</ref> U 13 dekanata živi 195.522 katolika prema podacima iz siječnja 2012. Površina Vrhbosanske nadbiskupije je 22.401 km². Na sjeveru graniči s [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko–osječkom nadbiskupijom]], na istoku s [[Beogradska nadbiskupija|Beogradskom nadbiskupijom]], na jugu s Mostarsko–duvanjskom biskupijom i na zapadu s Banjolučkom biskupijom.

{|
|
* [[Fojnički arhiđakonat]]:
** [[Kreševski dekanat|Kreševski]], [[Ramski dekanat|Ramski]], [[Sarajevski dekanat|Sarajevski]] i [[Sutješki dekanat]] (na zemljovidu oznake 4, 2, 1 i 5)
* Gučogorski arhiđakonat:
** [[Bugojanski dekanat|Bugojanski ]], [[Travnički dekanat|Travnički ]], i [[Žepački dekanat]] (na zemljovidu oznake 3, 6 i 7)
* [[Plehanski arhiđakonat]]:
** [[Derventski dekanat|Derventski]], [[Tuzlanski dekanat|Tuzlanski]] i [[Usorski dekanat]] (na zemljovidu oznake 11, 8 i 10)
* [[Toliški arhiđakonat]]:
** [[Brčanski dekanat|Brčanski]], [[Doborski dekanat|Doborski]] i [[Šamački dekanat]] (na zemljovidu oznake 9, 12 i 13)
* Brojem 14 je označena [[župa]] [[Dragalovci]] koja pripada [[Banjolučka biskupija|Banjolučkoj biskupiji]]
|}

Prostor Vrhbosanske nadbiskupije danas se prostire u dva entiteta, [[Federacija BiH|Federaciju BiH]], gdje većinom žive [[Bošnjaci]]–muslimani (oko 80%) i [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]]–katolici (oko 20%) i [[Republika Srpska|Republike Srpske]] s većinskim [[Srbi Bosne i Hercegovine|srpskim]] narodom. Sjeverni i istočni dio nadbiskupije nalazi se u Republici Srpskoj, a u tom djelu se nalaze 34 župe nadbiskupije gdje do danas nisu oživjele porušene i prognane župe. Središnji, zapadni i južni dio nadbiskupije pripada Federaciji BiH na čijem teritoriju se nalazi 112 župa, a u [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine|Brčko distriktu BiH]] 8 župa.<ref>{{cite web|url=http://vrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/test1/povijest-nadbiskupije//|title= Vrhbosanska nadbiskupija|publisher=vrhbosanska-nadbiskupija.org|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>

== Šport ==
* [[Katolička malonogometna liga Vrhbosanske nadbiskupije Ivan Pavao II.]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Roman Catholic Archdiocese of Vrhbosna}}
* [http://www.vrhbosanska-nadbiskupija.org/ Stranice Vrhbosanske nadbiskupije]
* [[Hrvatska riječ (Sarajevo)|Hrvatska riječ]]: [http://www.hrvatska-rijec.com/2012/10/na-bobovcu-odrzan-11-molitveni-dan-za-domovinu/ Na Bobovcu održan 11. Molitveni dan za Domovinu], autor hrijec, 21. listopada 2012.

{{Biskupije u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Vrhbosanska nadbiskupija| ]]