Vrgada - Povijest promjena

Suradnik10: /* Gastronomija */

2025-08-29T04:41:39Z

Gastronomija

←Starija inačica		Inačica od 29. kolovoz 2025. u 04:41
Redak 35:		Redak 35:

	== Gastronomija ==		== Gastronomija ==
	U prošlosti je [[sušenje]] (osobito "pod kapotom") raznih vrsta riba i inih morskih organizama bilo jako rašireno. Osobito se je puno sušilo pasovinu. Skupa sa sušenjem bila je razvijena kuhinja s jelima od sušene ribe. Sušenu pasovinu (brojne ribe iz skupine pridnenih riba ili landrovine: morski pas, morska mačka, sklat i raža) se najčešće pripremalo kuhanjem, slično pripremi bakalara. Također se sušilo i ugora.<ref>[https://zadarskilist.novilist.hr/novosti/vrgadinska-hljandrovina-kao-specijalitet-i-suvenir/ '' Vrgadinska “hljandrovina” kao specijalitet i suvenir '']. Zadarski list. 26. kolovoza 2011. Pristupljeno 29. kolovoza 2025.</ref>		U prošlosti je [[sušenje]] (osobito "pod kapotom") raznih vrsta riba i inih morskih organizama bilo jako rašireno. Osobito se je puno sušilo pasovinu. Skupa sa sušenjem bila je razvijena kuhinja s jelima od sušene ribe. Sušenu pasovinu (brojne ribe iz skupine pridnenih riba ili [[landovina\|landrovine]]: morski pas, morska mačka, sklat i raža) se najčešće pripremalo kuhanjem, slično pripremi bakalara. Također se sušilo i ugora<ref>[https://zadarskilist.novilist.hr/novosti/vrgadinska-hljandrovina-kao-specijalitet-i-suvenir/ '' Vrgadinska “hljandrovina” kao specijalitet i suvenir '']. Zadarski list. 26. kolovoza 2011. Pristupljeno 29. kolovoza 2025.</ref> i mola. Kulinarski "prvak" sušene ribe bio je bijeli jadranski morski pas. Spada u landovinu, bio je hrana sirotinji ali nutricionistički vrlo vrijedna i prigodna za [[post]]ni obrok.<ref>Velimir Brkić: [https://zadarskitjednik.hr/zupanija-zadarska/moje-mjesto-moji-ljudi/pasi-sa-vrgandinske-bure-ne-klanjaju-se-ni-jednom-bakalaru-2502449 ''Pasi sa vrgandinske bure ne klanjaju se ni jednom bakalaru '']. Zadarski tjednik. 28. prosinca 2022. Pristupljeno 29. kolovoza 2025.</ref>

	== Kultura ==		== Kultura ==

Suradnik10 u (test) 00:47, 29. kolovoz 2025.

2025-08-29T00:47:09Z

←Starija inačica		Inačica od 29. kolovoz 2025. u 00:47
Redak 17:		Redak 17:
	'''Vrgada''' je otok u [[Jadransko more\|Jadranskom moru]], ispred [[Pakoštane\|Pakoštana]].		'''Vrgada''' je otok u [[Jadransko more\|Jadranskom moru]], ispred [[Pakoštane\|Pakoštana]].

	Spominje ga [[Konstantin Porfirogenet]] već u [[Srednji vijek\|srednjem vijeku]], jer je bio od važnosti kao nadgledna točka jadranskog pomorskog puta. I danas postoje ruševine srednjovjekovne utvrde. Taj predio nosi lokalno ime Gradina i nalazi se na istoimenom brdu ponad samog mjesta. Otok je smješten između Pakoštana na sjeveru, otoka [[Pašman]]a na sjeverozapadu, [[Kornati\|Kornata]] na jugozapadu i [[Murter]]a na jugoistoku.		== Povijest ==
			Spominje ga [[Konstantin Porfirogenet]] već u [[Srednji vijek\|srednjem vijeku]], jer je bio od važnosti kao nadgledna točka jadranskog pomorskog puta. I danas postoje ruševine srednjovjekovne utvrde. Taj predio nosi lokalno ime Gradina i nalazi se na istoimenom brdu ponad samog mjesta.

			== Zemljopis ==
			Otok je smješten između Pakoštana na sjeveru, otoka [[Pašman]]a na sjeverozapadu, [[Kornati\|Kornata]] na jugozapadu i [[Murter]]a na jugoistoku.

	Najviša točka na otoku je vrh Srabljinovac s visinom 115 [[Metara iznad Jadrana\|m. i. J.]]<ref name="peljar"/>		Najviša točka na otoku je vrh Srabljinovac s visinom 115 [[Metara iznad Jadrana\|m. i. J.]]<ref name="peljar"/>

			== Gospodarstvo ==
	Manji dio površine otoka i danas se [[Poljoprivreda\|poljoprivredno]] obrađuje. Nekadašnje [[Maslinarstvo\|maslinike]] i [[Vinova loza\|vinograde]] danas prekriva [[bor]]ova šuma i makija. Preostalo stalno nastanjeno, većinom starije stanovništvo održava ekstenzivnu poljoprivredu. Ona se svodi na uzgoj [[Ovca\|ovaca]], [[perad]]i, održavanje maslinika te uzgoj [[Povrće\|povrća]] za vlastite potrebe u predjelu zvanom Podvoda. Zanimljivost je da se i dalje uzgajaju neke starinske vrste povrća: [[Slanutak\|čičvarda]] (''Cicer arietinum''), [[blitva]] (''Beta vulgaris''), [[lisnati kelj]], [[jari grah]] itd. Otok obiluje biljnim vrstama koje nalazimo posvud u [[Sredozemlje\|Sredozemlju]] i po tome se ne razlikuje od mnoštva otoka u ovome jedinstvenome krajoliku.		Manji dio površine otoka i danas se [[Poljoprivreda\|poljoprivredno]] obrađuje. Nekadašnje [[Maslinarstvo\|maslinike]] i [[Vinova loza\|vinograde]] danas prekriva [[bor]]ova šuma i makija. Preostalo stalno nastanjeno, većinom starije stanovništvo održava ekstenzivnu poljoprivredu. Ona se svodi na uzgoj [[Ovca\|ovaca]], [[perad]]i, održavanje maslinika te uzgoj [[Povrće\|povrća]] za vlastite potrebe u predjelu zvanom Podvoda. Zanimljivost je da se i dalje uzgajaju neke starinske vrste povrća: [[Slanutak\|čičvarda]] (''Cicer arietinum''), [[blitva]] (''Beta vulgaris''), [[lisnati kelj]], [[jari grah]] itd. Otok obiluje biljnim vrstama koje nalazimo posvud u [[Sredozemlje\|Sredozemlju]] i po tome se ne razlikuje od mnoštva otoka u ovome jedinstvenome krajoliku.

	Na otoku raste i mnoštvo samoniklog jestivog ([[Smucanj\|smucnja]]), ljekovitog (''Origanum sp.'') te zaštićenog bilja, npr. razne podvrste ''Ophrys sp''. Stanovništvo se bavi [[ribarstvo]]m, [[pomorstvo]]m i, nekada, skupljanjem [[sol]]i. Moderna vremena promijenila su i načine privređivanja, pa se dio stanovništva koje ostaje na otoku bavi [[Turizam\|turizmom]].		Na otoku raste i mnoštvo samoniklog jestivog ([[Smucanj\|smucnja]]), ljekovitog (''Origanum sp.'') te zaštićenog bilja, npr. razne podvrste ''Ophrys sp''. Stanovništvo se bavi [[ribarstvo]]m, [[pomorstvo]]m i, nekada, skupljanjem [[sol]]i. Moderna vremena promijenila su i načine privređivanja, pa se dio stanovništva koje ostaje na otoku bavi [[Turizam\|turizmom]].

			Ribarstvo je bilo glavna gospodarska grana na Vrgadi. Imali su svoju ribarsku flotu, s bracerama i inim hrvatskim brodograđevnim izumima.<ref name=pasi>Velimir Brkić: [https://zadarskitjednik.hr/zupanija-zadarska/moje-mjesto-moji-ljudi/pasi-sa-vrgandinske-bure-ne-klanjaju-se-ni-jednom-bakalaru-2502449 ''Pasi sa vrgandinske bure ne klanjaju se ni jednom bakalaru '']. Zadarski tjednik. 28. prosinca 2022. Pristupljeno 29. kolovoza 2025.</ref>

	Radno sposobno stanovništvo većinom odlazi u susjedne gradove i događa se proces [[Depopulacija\|depopulacije]] i starenja stanovništva, svojstven svim sličnim mediteranskim prostorima. Ljudi se na otoke vraćaju kao umirovljenici ili sezonski, povremeno posjećuju rodbinu.		Radno sposobno stanovništvo većinom odlazi u susjedne gradove i događa se proces [[Depopulacija\|depopulacije]] i starenja stanovništva, svojstven svim sličnim mediteranskim prostorima. Ljudi se na otoke vraćaju kao umirovljenici ili sezonski, povremeno posjećuju rodbinu.

			== Gastronomija ==
			U prošlosti je [[sušenje]] (osobito "pod kapotom") raznih vrsta riba i inih morskih organizama bilo jako rašireno. Osobito se je puno sušilo pasovinu. Skupa sa sušenjem bila je razvijena kuhinja s jelima od sušene ribe. Sušenu pasovinu (brojne ribe iz skupine pridnenih riba ili landrovine: morski pas, morska mačka, sklat i raža) se najčešće pripremalo kuhanjem, slično pripremi bakalara. Također se sušilo i ugora.<ref>[https://zadarskilist.novilist.hr/novosti/vrgadinska-hljandrovina-kao-specijalitet-i-suvenir/ '' Vrgadinska “hljandrovina” kao specijalitet i suvenir '']. Zadarski list. 26. kolovoza 2011. Pristupljeno 29. kolovoza 2025.</ref>

			== Kultura ==
			Na groblju u uvali Pržini, zvanoj i Podcrikva, nalazi se crkva sv. Andrije, zaštitnik prvih vrgadinskih kršćana i ribara. Sve do 16. stoljeća bila je župnom crkvom. Sv. Andrija je Vrgadinima simbol okupljanja u molitvi za opstojnost života na otoku.<ref name=pasi/>

			[[Zoran Krpetić]] je osnovao vrgadinski ogranak Udruge Transplant Zagreb.<ref name=zivim>Nina Čiča: [https://zivim.jutarnji.hr/zivim/rastem/zivot-nakon-transplantacije-tek-sad-doista-zivim-a-dobio-sam-priliku-i-upoznati-svog-unuka-8628206 ''Život nakon transplantacije: 'Tek sad doista živim, a dobio sam priliku i upoznati svog unuka!' '']. Jutarnji list. 20. veljače 2018. Pristupljeno 29. kolovoza 2025.</ref>

			== Zanimljivosti ==
			Vrgadini i Ižani su prvi izmislili [[ludar]].<ref name=pasi/>

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==
	* [[Blaž Jurišić]], hrvatski [[jezikoslovac]], dijalektolog, pisac prvog hrvatskog dijalektološkog rječnika.		* [[Blaž Jurišić]], hrvatski [[jezikoslovac]], dijalektolog, pisac prvog hrvatskog dijalektološkog rječnika.
	* [[Denis Latin]], hrvatski tv novinar i urednik		* [[Zoran Krpetić]], hrvatski fotograf<ref>[https://zadarskilist.novilist.hr/novosti/vrgadinska-hljandrovina-kao-specijalitet-i-suvenir/ '' Vrgadinska “hljandrovina” kao specijalitet i suvenir '']. Zadarski list. 26. kolovoza 2011. Pristupljeno 29. kolovoza 2025.</ref>
			* [[Denis Latin]], hrvatski televizijski novinar i urednik

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

2025-04-08T02:47:38Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 02:47
Redak 38:		Redak 38:
	* [http://www.qsl.net/9a6dit/vrgada.htm O otoku Vrgada]		* [http://www.qsl.net/9a6dit/vrgada.htm O otoku Vrgada]

	{{~~Predložak:~~Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}		{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

	{{Mrva-otok}}		{{Mrva-otok}}
	[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]		[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]

WikiSysop: bnz

2022-04-13T01:08:26Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 01:08
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Vrgada'''-->~~{{dz\|[[Vrgada (Pakoštane)]]\|glavno naselje na ovom otoku, koje administrativno pripada općini [[Pakoštane]]}}		{{dz\|[[Vrgada (Pakoštane)]]\|glavno naselje na ovom otoku, koje administrativno pripada općini [[Pakoštane]]}}
	{{Infookvir otok		{{Infookvir otok
	\|Ime = Vrgada		\|Ime = Vrgada

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-30T03:10:16Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2021. u 03:10
Redak 35:		Redak 35:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat}}~~
	* [http://www.qsl.net/9a6dit/vrgada.htm O otoku Vrgada]		* [http://www.qsl.net/9a6dit/vrgada.htm O otoku Vrgada]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T07:21:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Vrgada (Pakoštane)]]|glavno naselje na ovom otoku, koje administrativno pripada općini [[Pakoštane]]}}
{{Infookvir otok
|Ime = Vrgada
|zemljovid =
|smještaj = [[Jadransko more]]
|otočje = murterska otočna skupina <ref name="peljar">[http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=111 Vrgada :: peljar.cvs.hr]</ref>
|koordinate = {{Coord|43.85128691|N|15.49859398|E|region:HR-13_type:isle_source:CGN|display=inline,title|format=dms}}
|država = {{ZD+X/H|HRV}}
|gl.naselje = [[Vrgada (Pakoštane)|Vrgada]]
|površina = 2,32<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref>
|obalna crta = 9,188<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/>
|stanovništvo = 249 <ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_3174.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref>
|slika = [[Datoteka:Vrgada Island - view of bay and church.jpg|250px]]
|opis slike = Vrgada — pogled na zaljev i crkvu
}}

'''Vrgada''' je otok u [[Jadransko more|Jadranskom moru]], ispred [[Pakoštane|Pakoštana]].

Spominje ga [[Konstantin Porfirogenet]] već u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], jer je bio od važnosti kao nadgledna točka jadranskog pomorskog puta. I danas postoje ruševine srednjovjekovne utvrde. Taj predio nosi lokalno ime Gradina i nalazi se na istoimenom brdu ponad samog mjesta. Otok je smješten između Pakoštana na sjeveru, otoka [[Pašman]]a na sjeverozapadu, [[Kornati|Kornata]] na jugozapadu i [[Murter]]a na jugoistoku.

Najviša točka na otoku je vrh Srabljinovac s visinom 115 [[Metara iznad Jadrana|m. i. J.]]<ref name="peljar"/>

Manji dio površine otoka i danas se [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] obrađuje. Nekadašnje [[Maslinarstvo|maslinike]] i [[Vinova loza|vinograde]] danas prekriva [[bor]]ova šuma i makija. Preostalo stalno nastanjeno, većinom starije stanovništvo održava ekstenzivnu poljoprivredu. Ona se svodi na uzgoj [[Ovca|ovaca]], [[perad]]i, održavanje maslinika te uzgoj [[Povrće|povrća]] za vlastite potrebe u predjelu zvanom Podvoda. Zanimljivost je da se i dalje uzgajaju neke starinske vrste povrća: [[Slanutak|čičvarda]] (''Cicer arietinum''), [[blitva]] (''Beta vulgaris''), [[lisnati kelj]], [[jari grah]] itd. Otok obiluje biljnim vrstama koje nalazimo posvud u [[Sredozemlje|Sredozemlju]] i po tome se ne razlikuje od mnoštva otoka u ovome jedinstvenome krajoliku.

Na otoku raste i mnoštvo samoniklog jestivog ([[Smucanj|smucnja]]), ljekovitog (''Origanum sp.'') te zaštićenog bilja, npr. razne podvrste ''Ophrys sp''. Stanovništvo se bavi [[ribarstvo]]m, [[pomorstvo]]m i, nekada, skupljanjem [[sol]]i. Moderna vremena promijenila su i načine privređivanja, pa se dio stanovništva koje ostaje na otoku bavi [[Turizam|turizmom]].

Radno sposobno stanovništvo većinom odlazi u susjedne gradove i događa se proces [[Depopulacija|depopulacije]] i starenja stanovništva, svojstven svim sličnim mediteranskim prostorima. Ljudi se na otoke vraćaju kao umirovljenici ili sezonski, povremeno posjećuju rodbinu.

== Poznate osobe ==
* [[Blaž Jurišić]], hrvatski [[jezikoslovac]], dijalektolog, pisac prvog hrvatskog dijalektološkog rječnika.
* [[Denis Latin]], hrvatski tv novinar i urednik

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
* [http://www.qsl.net/9a6dit/vrgada.htm O otoku Vrgada]

{{Predložak:Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

{{Mrva-otok}}
[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]