WikiSysop: bnz

2022-04-13T00:11:45Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 00:11
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Vratilo'''-->~~[[datoteka:Cshaft.gif\|250px\|mini\|desno\| [[Koljenasto vratilo]] (crveno), [[Klip stroja\|klipovi]] (sivo) unutar svojih [[cilindar]]a (plavo), te [[zamašnjak]] (crno) kao dijelovi [[stapaj\|stapnog]] mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje.]]		[[datoteka:Cshaft.gif\|250px\|mini\|desno\| [[Koljenasto vratilo]] (crveno), [[Klip stroja\|klipovi]] (sivo) unutar svojih [[cilindar]]a (plavo), te [[zamašnjak]] (crno) kao dijelovi [[stapaj\|stapnog]] mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje.]]

	[[datoteka:Cardan-joint_spline-shaft_topview_transparent_animated.gif\|mini\|desno\|250px\|[[Kardanski prijenos\|Каrdansko vratilo]].]]		[[datoteka:Cardan-joint_spline-shaft_topview_transparent_animated.gif\|mini\|desno\|250px\|[[Kardanski prijenos\|Каrdansko vratilo]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-27T04:52:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Cshaft.gif|250px|mini|desno| [[Koljenasto vratilo]] (crveno), [[Klip stroja|klipovi]] (sivo) unutar svojih [[cilindar]]a (plavo), te [[zamašnjak]] (crno) kao dijelovi [[stapaj|stapnog]] mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje.]]

[[datoteka:Cardan-joint_spline-shaft_topview_transparent_animated.gif|mini|desno|250px|[[Kardanski prijenos|Каrdansko vratilo]].]]

[[datoteka:Flexible shaft motor.jpg|mini|desno|250px|[[Savitljivo vratilo]].]]

[[datoteka:Nockenwelle ani.gif|mini|desno|250px|[[Bregasto vratilo]] s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil).]]

[[datoteka:Vratilo 1.png|mini|desno|250px|Simetrično vratilo s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na [[savijanje]], ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna [[parabola]].]]

[[datoteka:Cardan Shaft.jpg|mini|desno|250px|Vratilo ili pogonska osovina s dva [[Kardanski prijenos|kardanska zgloba]] na krajevima i [[Žlijebljeni spoj|žlijebljenim spojem]] u sredini.]]

[[datoteka:Vratilo 2.png|mini|desno|250px|Oblici [[Rukavac (strojarstvo)|rukavaca]]: a) krajnji ravni rukavac, b) s ojačanjem na kraju, c) unutarnji, d) kuglasti, e) grebenasti.]]

[[datoteka:2008-04-23 Axle splines.jpg|mini|desno|250px|[[Žlijebljeni spoj]] na vratilu ili pogonskoj osovini.]]

[[datoteka:Vratilo 6.png|mini|desno|250px|Zaobljena mjesta promjene presjeka osovine i vratila: ''ρ'' – [[polumjer]] zaobljenja na vratilu, ''R'' – polumjer zaobljenja dijela koji se ugrađuje ili montira (''ρ'' < ''R'').]]

[[datoteka:Universal joints shaft.jpg|mini|desno|250px|Kamionsko vratilo ili pogonska osovina.]]

[[datoteka:0 Series Shinkansen Wheel-06.jpg|mini|desno|250px|Pogonska osovina ili vratilo vlaka [[Shinkansen]], a to je mreža vlakova velikih brzinâ u [[Japan]]u.]]

[[datoteka:Forks, Washington Shay Locomotive 1.JPG|mini|desno|250px|Pogonska osovina ili vratilo na [[Lokomotiva|lokomotivi]].]]

[[datoteka:Dsb-1.jpg|mini|desno|250px|Pogonska osovina ili vratilo bicikla.]]

[[datoteka:Multi spindle lathe 2.JPG|mini|desno|250px|Tokarilica s više vratila.]]

'''Vratilo''' je [[strojni dio]] koji prenosi [[Vrtnja|rotacijsko gibanje]] i [[zakretni moment]], to jest [[snaga|snagu]]. Služi i kao [[Prijenosni omjer|prijenosni element]] ili dio prijenosnoga sustava između pogonskog i pogonjenoga stroja. Ima oblik vitkoga [[valjak|cilindričnog]] tijela, u uzdužnom je smjeru najčešće različitih [[promjer]]a, što ovisi o predviđenim [[naprezanje|naprezanjima]], ali i o potrebi da se na mjestima promjene presjeka omogući pričvršćivanje [[Strojni dio|dijelova]] koji preuzimaju, ili na vratilo prenose [[okretni moment]] ([[zupčanik|zupčanici]], [[Tarni prijenos|tarenice]], [[Remenski prijenos|remenice]] i drugo). Istodobno je opterećeno na [[savijanje]] i [[uvijanje]] ([[torzija]]). Vrlo je slično [[osovina|osovini]], koja, međutim, ne prenosi okretni moment i napregnuta je samo na savijanje. Vratila se izvode kao puna ili cjevasta, a za manje snage te za posebne namjene i savitljiva (na primjer na mjerilima brzine [[vozila]], specijalnim nastavcima brzohodnih ručnih [[alat]]a). Posebno su prilagođene izvedbe neka vratila radnih i pogonskih [[stroj]]eva, na primjer [[koljenasto vratilo]] u [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motorima s unutarnjim izgaranjem]], zglobno ili [[Kardanski prijenos|kardansko vratilo]] za spajanje dijelova kojima se [[os]]i rotacija ne poklapaju, nažlijebljeno vratilo, koje na sebi nosi na primjer uzdužno pomične [[zupčanik]]e ili remenice s pomoću kojih se mijenja omjer prijenosa, poluvratilo za prijenos momenta na pogonske kotače vozila, [[bregasto vratilo]] ([[grebenasto vratilo]]) s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje [[ventil]]a (na primjer u [[Četverotaktni motor|četverotaktnim motorima]] s unutarnjim izgaranjem pri rednom razmještaju cilindara), uključivanje [[Sklopka|sklopki]] i slično. <ref> '''vratilo''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65427] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

Vratilo je [[strojni dio]] kojim se prenosi zakretni [[moment]] i [[snaga|snagu]], a može biti opterećeno i na [[savijanje]]; za razliku od [[osovina|osovine]] kojom se ne prenosi [[zakretni moment]] i koja je opterećena samo na [[savijanje]]. Dok osovina može i mirovati (tada ostali strojni elementi na njoj rotiraju), vratilo se uvijek okreće jer prenosi zakretni moment. Vratila su, za razliku od osovina, u pravilu okretni ili rotirajući elementi. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref> Vratilo se, dakle, proračunava u prvom redu na [[uvijanje]] (torziju) pa po potrebi i na [[savijanje]]; za razliku od osovine koja se proračunava samo na savijanje.

Vratila moraju imati određene geometrijske diskontinuitete kako bi se mogla pričvstiti na drugi strojni dio kojim odvode/prenose zakretni moment - to su najčešće [[Pero (strojni dio)|utori za pero]] ([[Klin (strojni dio)|klin]]), ali se redovito koriste i [[stezni spoj|stezni spojevi]]. Dotične promjene u promjeru vratila, gledano u uzdužnom (aksijalnom) presjeku, izazivaju koncentracije [[naprezanje|naprezanja]], pa je jako bitno dobro konstruirati dotične prijelaze i naslone na vratilu (na primjer za [[ležaj|ležaje]], [[zupčanik|zupčanike]], [[remenski prijenos|remenice]]). Najčešće se koriste (velika) zaobljenja i [[stožac|stožci]], kako bi se što blaže skrenuo tok zakretnog momenta i time smanjila koncentracija naprezanja.

Vratila mogu biti ravna ili koljenasta (uobičajeni naziv je [[koljenasto vratilo]] ili [[radilica]]). Ravna vratila mogu biti valjkasta ili posebno profilirana ([[četverokut]]ni presjek, [[Žlijebljeni spoj|žljebljena]] vratila, poligonska vratila i sl.). Posebnu kategoriju čine zglobna, teleskopska i savitljiva vratila. Vratila, odnosno kombinacija vratila za prijenos okretnih momenata na veće udaljenosti, naziva se transmisija. Za prijenos snage sa brodskog motora na brodski vijak služi [[osovinski vod]] (ne brodsko vratilo!), koji pored momenta uvijanja, prenosi i znatnu aksijalnu [[sila|silu]] – poriv [[Brodski vijak|brodskog vijka]].

Radi smanjenja [[težina|težine]], osovine i vratila mogu biti šuplji, s uzdužnim provrtom, što poskupljuje izradu. Pri tome je korist od smanjenja težine veća nego šteta od smanjenja [[čvrstoća|čvrstoće]] i [[krutost]]i. Na primjer vratilo s promjerom provrta 0,5 ∙ ''d'' je lakše 25 %, a momenti otpora se smanjuju samo oko 5 %.

Za prijenos snage između pokretnih pogonskih i radnih agregata upotrebljava se i [[Savitljivo vratilo|savitljiva vratila]] (za pogon [[Brojilo|brojila]], mjerila brzine vozila i [[brzina vrtnje|brzine vrtnje]], [[bušilica]] i drugih [[alat]]a). Sastoje se od višeslojne žičane jezgre, koja se vodi u savitljivoj metalnoj cijevi.

[[Opterećenje|Opterećenja]] osovina na [[savijanje]] potječu od njihove vlastite [[težina|težine]], težine drugih strojnih dijelova koji su na njima ugrađeni, djelovanja vanjskih [[sila]], a kod vratila još i od djelovanja obodnih sila koje stvaraju momente uvijanja i istovremeno pritišću vratilo. Prema njihovoj geometrijskoj središnjici vratila se dijele na ravna i koljenasta. [[Koljenasto vratilo|Koljenasta vratila]] su vrlo važni dijelovi [[parni stroj|parnih strojeva]], [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora s unutrašnjim izgaranjem]], [[kompresor]]a i tako dalje. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Elementi strojeva (strojni dijelovi)'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

[[datoteka:Vratilo 4.png|mini|središte|700px|Nesimetrično vodoravno prijenosno (transmisijsko) vratilo s dva potporna rukavca (crtkano idealni oblik).]]

== Rukavci ==
{{Glavni|Rukavac (strojarstvo)}}

Rukavci su dijelovi osovina i vratila koji se vrte u [[klizni ležaj|kliznim]] ili [[valjni ležaj|valjnim ležajima]] (ili se ležajevi vrte na osovinama). Oni mogu biti različito oblikovani, a prije svega moraju imati glatku površinu koja se postiže finim tokarenjem, brušenjem ili poliranjem. Za ostale dijelove osovine ili vratila obično nije potrebna tako fina obrada. Kod sjedala ležaja [[polumjer]] prijelaza vratila mora biti manji od zaobljenja rubova ležajeva, kako bi se ležaj mogao potisnuti do odgovarajućeg naslona. Često su na mjestima ležajeva predviđeni i odgovarajući žljebovi za krajeve alata koji omogućuju lakšu obradu rukavaca osovina ili vratila, te istovremeno osiguravaju dobro pozicioniranje ležajeva uz odgovarajući naslon. Osovine i vratila imaju obično dva rukavca, to jest ležaja, a dugačka i jače opterećena vratila više njih, na primjer koljenasto vratilo motora. Osovine i vratila su rijetko jednakog promjera po čitavoj duljini. Najčešće su stupnjevani, to jest pojedini dijelovi imaju različite promjere.

[[datoteka:Vratilo 5.png|mini|središte|700px|Okomito vratilo [[mehanizam|mehanizma]] za okretanje [[dizalica|dizalice]].]]

== Materijali vratila ==
Pri izboru [[materijal]]a za osovine i vratila potrebno je, osim karakteristika čvrstoće, uzeti u obzir i otpornost materijala na koncentraciju naprezanja, te otpornost na [[korozija|koroziju]]. Posebno je karakteristično za čelike visoke [[Vlačna čvrstoća|čvrstoće]] da su osjetljivi na koncentraciju [[Naprezanje|naprezanja]] koja nastaje uz prijelaze s jednog na drugi promjer, uz žljebove za [[Pero (strojni dio)|pera]] i [[Klin (strojni dio)|klinove]], žljebove za [[Uskočnik|uskočnike]] i slično. Za izradu osovina i vratila upotrebljavaju se konstrukcijski [[čelik|čelici]], poboljšani čelici i čelici za cementiranje.

Sve osovine i vratila, a naročito ako su vučene i hladno vučene, a nisu normalizirane, imaju zaostala [[Naprezanje|naprezanja]]: veliki [[tlak]] na površinskom sloju, a niski vlak u jezgri. Poslije rezanja, a naročito poslije izrade utora za [[Klin (strojni dio)|klin]], ravnoteža zaostalih naprezanja se naruši, i osovina se savine bez djelovanja vanjskog opterećenja. Ovaj progib iznosi čak oko 1 [[metar|mm]] za osovinu [[promjer]]a ∅ 50 na duljini utora od 1000 mm. Zato je obvezna završna obrada nakon rezanja utora za klin. Obično brušenje samo dosjednih ploha zadovoljava. Rukavci, prijelazi, [[dosjed]]i, mjesta za brtvenice i sl., fino se tokare ili bruse, odnosno komprimiraju, lepuju ili obrađuju superfiniš postupkom. Ova završna obrada se bezuvjetno radi poslije [[Toplinska obrada|toplinske obrade]].

Zbog naglih promjena presjeka uzrokovanih prijelazima s manjega na veći [[promjer]] i obrnuto, utorima za [[uskočnik]]e, rupama itd., osovine i vratila u pravilu trpe veliku koncentraciju naprezanja. Pri [[Titranje|titrajućem]] (cikličkom) opterećenju ovo može dovesti do [[lom materijala|loma materijala]] zbog umora materijala. Odgovarajućim oblikovanjem, posebno oko kritičnih mjesta, ova opasnost se može znatno ili potpuno ukloniti. <ref> [http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref>

Glavni konstrukcijski materijali osovina i vratila jesu [[Ugljični čelik|ugljični]] i [[Legirani čelik|legirani čelici]]. Čelik za te strojne dijelove legira se s [[krom]]om, [[Nikal|niklom]], [[molibden]]om i [[mangan]]om. Već prema zahtjevima koje moraju zadovoljavati, osovine i vratila najprije se obrađuju tokarenjem, a njihovi rukavci poslije toga brušenjem i ponekad poliranjem. Prema potrebi osovine i vratila obrađuju se (prije brušenja i poliranja) još i toplinskokemijskim postupcima (na primjer [[kaljenje]]m, [[Cementiranje čelika|cementiranjem]], [[Nitriranje (metalurgija)|nitriranje]]m). Pri tome materijal treba da bude odabran tako, da se osovini (vratilu) osigura potrebna [[Dinamička izdržljivost|dinamička čvrstoća]] i otpornost rukavaca prema izlizavanju u ležajevima. U posebnim slučajevima osovine i vratila mogu se napraviti od [[Čelični lijev|čeličnog lijeva]] ili od modificiranog [[Lijevano željezo|lijevanog željeza]], koje se odlikuje visokom čvrstoćom i bolje prigušuje [[vibracije]] nego čelični materijal. Upotreba legiranih čelika isplati se kod titrajnih naprezanja (izmjeničnog savijanja) samo onda, ako ne postoji djelovanje zareza, jer su čelici visokih mehaničkih svojstava veoma osjetljivi na takva djelovanja. Za izbor materijala može biti mjerodavna otpornost na [[korozija|koroziju]].

==Opterećenja osovina i vratila==
Većina osovina i vratila mogu se u praksi smatrati nosačima na dva ili više ležaja, klizna ili valjna. Vanjske [[sila|sile]] koje djeluju na dijelove smještene na osovini ili vratilu ([[zupčanik]]e, remenice, [[Lanac|lančanike]], [[Kolotura|koloture]] itd.) uzrokuju reakcijske sile u ležajima koje skupa s vanjskim silama uzrokuju momente savijanja u poprečnim presjecima. Sile, a time i momenti savijanja, općenito djeluju u dvije okomite ravnine. Momenti savijanja stvaraju u tim dvjema ravninama rezultirajući moment savijanja, koji u osovini ili vratilu uzrokuje naprezanje na savijanje.

U mirujućim osovinama [[dinamika|dinamičko]] opterećenje na savijanje je promjenjivo zbog promjenjivih vanjskih sila. Naprezanje na savijanje je tada najčešće istosmjerno promjenjivo, pa se za mjerodavnu karakteristiku [[Vlačna čvrstoća|čvrstoće]] uzima istosmjerna trajna '''dinamička čvrstoća materijala'''. U rotirajućim osovinama naprezanja na savijanje su naizmjenično promjenjiva, pa se za mjerodavnu karakteristiku čvrstoće uzima '''trajna dinamička čvrstoća''' materijala za simetrični ciklus savijanja. U oba slučaja se dakle, kao i inače pri dimenzioniranju, ne računaju precizno dinamičke čvrstoće osovine, nego se računa samo s dinamičkim čvrstoćama materijala, ali se zato povećava potrebni '''stupanj sigurnosti'''.

=== Progib osovina ili vratila ===
Zbog momenta savijanja osovina ili vratilo se elastično deformira (savije), pa osna linija zauzme zakrivljen oblik. Ova deformirana geometrijska linija naziva se '''elastična linija savijanja''', a sama deformacija [[progib]]. Kutna deformacija elastične linije, tj. derivacija njezine jednadžbe u smjeru osi, naziva se '''nagib'''. Progib uzrokuje ekscentričnu rotaciju dijelova na osovinama ili vratilima (zupčanici, remenice, lančanici), što negativno utječe na funkciju čitavog [[strojevi|stroja]] (npr. odstupanja u zahvatu [[zupčanik]]a). Nagib mijenja i položaj rukavca u ležajima, što uzrokuje njihovo nejednoliko opterećenje i time veće trošenje, tj. manju trajnost. Zbog toga se veličine progiba i nagiba ograničavaju s dopuštenim vrijednostima koje se određuju iskustveno.

Dopuštene vrijednosti progiba:
* kod grubih pogona (transmisijska vratila, poljoprivredni strojevi): fmax ≤ 0,5 mm / m duljine
* u općem [[strojarstvo|strojarstvu]]: fmax ≤ 0,3 mm / m duljine
* kod alatnih strojeva, zupčanika: fmax ≤ 0,2 mm / m duljine
* kod [[Elektromotor|elektromotora]] se preporuča da progib bude manji od 1/10 zračnosti između statora i rotora.

=== Kut uvijanja ===
Kut uvijanja jest deformacija nastala djelovanjem [[Moment sile|okretnog momenta]]. Njegova veličina važna je prvenstveno kod dugih vratila i kod vratila s čestim promjenama smjera vrtnje, jer veliki kut uvijanja uzrokuje neželjene [[vibracije]]. Dozvoljen je [[kut]] uvijanja 0,25° do 0,5° po metru duljine vratila. Kod [[Kardanski prijenos|kardanskih vratila]] [[automobil]]a se dopušta i do 2°/m. Kod većih kuteva uvijanja vratilo počinje djelovati kao [[opruga]], prilikom deformacije akumulira rad i može doći do vibracija. Mala [[krutost]] vratila daje i malu kritičnu brzinu vrtnje pri kojoj dolazi do [[rezonancija|rezonancije]]. Kut uvijanja je važan kod dugačkih vratila, npr. transmisijskih vratila ([[osovinski vod]] na brodu), te vratila za pogon kotača [[Dizalica|dizalice]] i pogon mačke dizalice.

=== Fleksijska kritična brzina vrtnje ===
{{Glavni|Kritični broj okretaja}}

Osovine i vratila tvore, skupa s [[masa]]ma pričvršćenim na njima, elastični [[opruga|opružni]] sustav. Zbog vanjskih opterećenja osovine i vratila elastično se deformiraju i [[Titranje|titraju]] ([[Vibracije|vibriraju]]) vlastitom [[Frekvencija|frekvencijom]]. Pri vrtnji dolazi, zbog neuravnoteženosti masa, do dodatnih impulsa [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalnih sila]] koji su ovisni o brzini vrtnje i masi dijelova smještenih na osovinu ili vratilo. Dodatni impulsi centrifugalnih sila posljedica su neizbježnog odstupanja prilikom izrade zbog kojih se položaj [[Težište|težišta]] na osovini ili vratilu smještenih rotirajućih masa ne podudara s teoretskim položajem na liniji savijanja. Ako se pogonska brzina vrtnje podudara s vlastitom frekvencijom vibriranja osovine ili vratila i na njima smještenih masa, dolazi do [[Rezonancija|rezonancije]]. U tom slučaju [[amplituda]] vibriranja skokovito se poveća, što može dovesti do [[lom materijala|loma osovine]] ili vratila. Brzina vrtnje, kod koje dolazi do rezonancije, naziva se '''fleksiona kritična brzina vrtnje'''. <ref> "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref>

Općenito, duge i tanke osovine i vratila imaju nisku, a kratke i debele visoku fleksijsku kritičnu brzinu vrtnje. Ako je savojna kritična brzina vrtnje manja od brzine vrtnje osovine ili vratila tokom rada, prilikom pokretanja i zaustavljanja stroja mora se osigurati što brži prijelaz preko kritičnog područja. Tako će osovina ili vratilo vrlo kratko vrijeme raditi u kritičnom području, pa će utjecaj rezonancije biti zanemariv.

Radna brzina vrtnje osovina i vratila u strojevima ne smije biti blizu kritične brzine vrtnje nk. [[Strojevi]] trebaju raditi u podrezonantnom području n < 0,8•nk, ili nadrezonantnom području n > 1,2•nk. Najčešće sistem radi u podrezonantnom području pa je poželjno da nk bude što viši. To se postiže:
* malim razmakom ležaja kako bi progib bio manji,
* balansiranjem sustava kako bi se smanjilo djelovanje [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalne sile]] i
* minimiziranjem [[težina|težine]] kako bi progib bio manji.

=== Torzijska kritična brzina vrtnje ===
Vratila stvaraju, skupa s [[masa]]ma na njih namještenih dijelova, torzijski opružni sustav koji torzijsko vibrira vlastitom [[frekvencija|frekvencijom]] pod utjecajem vanjskog opterećenja (okretnog momenta). Zbog neuravnoteženosti elemenata namještenih na vratilo (npr. vratila s kracima) dolazi do dodatnih torzijskih impulsa koji su ovisni o brzini vrtnje i masi elemenata namještenih na vratilo. Ako se pogonska brzina vrtnje podudara s vlastitom frekvencijom torzijskog vibriranja vratila i na njih namještenih elemenata, dolazi do [[rezonancija|rezonancije]]. Brzina vrtnje pri kojoj se to događa naziva se '''torzijska kritična brzina vrtnje'''. Ovakva se opasnost javlja kod [[klip]]nih motora, tj. kod [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motornih vozila]], a naročito kod sporohodnih [[brod]]skih [[Dizelski motor|dizelskih motora]]. Radi sprečavanja torzijskih vibracija se najčešće ugrađuju [[spojka|elastične spojke]] ili posebni prigušivači torzijskih vibracija.

=== Idealna osovina ===
Teoretski se svi presjeci mogu tako dimenzionirati da u njima vlada jednako [[naprezanje]] na [[savijanje]]. Tako konstruirana osovina ili vratilo bila bi [[paraboloid]]. Potrebno je, međutim, dobiti proizvodno i funkcionalno pogodan oblik sastavljen od [[cilindar]]a i [[stožac]]a tako da to ne dovodi do podrezivanja paraboloida. [[Kovanje|Pretkovanim]] osovinama i vratilima jednakih naprezanja na savijanje ušteđuju se materijal i obrada.

== Izrada vratila ==
Osovine i vratila promjera do 80 [[metar|mm]] mogu se dobiti provlačenjem (izvlačenjem) čeličnih šipki na hladno, pri čemu se postižu [[Tolerancija dužinskih mjera|tolerancije]] od h8 do h11, tako da naknadno tokarenje više nije potrebno. Promjeri do 150 mm izrađuju se od čeličnih šipki okruglog presjeka izvlačenjem na toplo, valjanjem na toplo ili tokarenjem. Deblje i složenije osovine i vratila izrađuju se kovanjem, prešanjem ili lijevanjem.

Rukavci, prijelazi s manjeg na veći promjer i bočni oslonci se prema postavljenim zahtjevima fino tokare, bruse, poliraju ili tlače. Preporuča se da promjeri osovina ili vratila u mm budu [[standard]]ni ili zaokruženi brojevi. Završeci vratila promjera do 28 mm izrađuju se s [[Mjerna tolerancija|tolerancijom]] j6, od 28 do 50 s k6, a veći s m6. Često su završeci izrađeni kao [[Žlijebljeni spoj|ožljebljeni]]. Promjeri rukavaca su određeni promjerom ležaja. Oblik ostalog dijela osovine ili vratila je osim [[čvrstoća|čvrstoćom]] i krutošću određen drugim konstrukcijskim zahtjevima, načinom ugradnje, izmjerama brtvi, [[uskočnik]]a itd. Osovine i vratila za brzine vrtnje iznad 1500 okretaja/min moraju biti kruta, kruto uležištena i izbalansirana.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Strojarstvo]]

Vratilo - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica