Vranjic - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 23:21, 22. veljača 2026.

2026-02-22T23:21:56Z

←Starija inačica		Inačica od 22. veljača 2026. u 23:21
Redak 32:		Redak 32:


	'''Vranjic''' je poluotok i naselje na njemu, smješteno sjeverno od [[Splitski poluotok\|Splitskog poluotoka]], pokraj ušća rijeke [[Jadro]].		'''Vranjic''' je poluotok i naselje na njemu, smješteno sjeverno od [[Splitski poluotok\|Splitskog poluotoka]], pokraj ušća rijeke [[Jadro]]. Prirodni je nastavak poluotoka [[Trcela\|Trcele]].

	U prošlosti je zbog ljepote i neposrednog dodira s morem nazivan i "Mala [[Venecija]]". Najnovija [[arheologija\|arheološka]] istraživanjima otkrila su da je Vranjic bio naseljen još u [[prapovijest]]i.		U prošlosti je zbog ljepote i neposrednog dodira s morem nazivan i "Mala [[Venecija]]". Najnovija [[arheologija\|arheološka]] istraživanjima otkrila su da je Vranjic bio naseljen još u [[prapovijest]]i.

Suradnik10: prebacivanje u zasebni članak

2025-07-07T04:11:21Z

prebacivanje u zasebni članak

@@ Redak 75: / Redak 75: @@
 Skulptura [[Stopa sv. Martina]] postavljena je u Vranjicu 4. srpnja [[kršćanstvo u 2013.|2013.]] kao dio europske kulturne rute Put sv. Martina – [[Via Sancti Martini]]. Obilježje je koje simbolizira kretanje, putovanja i susrete među narodima. Djelo je francuskog kipara [[Michel Audiard|Michela Audiarda]] koje se od 2005. godine dodjeljuje lokalitetima s martinskom tradicijom diljem Europe, a predstavlja jedno od najprepoznatljivijih obilježja ove kulturne rute.<ref>M.K.: [https://dalmatinskiportal.hr/zivot/fotogalerija--u-vranjicu-obiljezena-obljetnica-postavljanja-stope-sv--martina/241547 '' FOTOGALERIJA: U Vranjicu obilježena obljetnica postavljanja Stope sv. Martina'']. Dalmatinski portal. 6. srpnja 2025. Pristupljeno 7. srpnja 2025.</ref>
-=== Crkveni pjevački zbor ===
+Vranjic ima svoj znameniti [[Crkveni pjevački zbor župe sv. Martina (Vranjic)|crkveni pjevački zbor]].
-{{izdvoji}}
 [[Datoteka:Crkva sv. martina.jpg|mini|lijevo|Crkva sv. Martina]]
 == Poznate osobe ==

Suradnik10: /* Crkveni pjevački zbor */

2025-07-07T04:08:25Z

Crkveni pjevački zbor

←Starija inačica		Inačica od 7. srpanj 2025. u 04:08
Redak 78:		Redak 78:
	{{izdvoji}}		{{izdvoji}}
	[[Datoteka:Crkva sv. martina.jpg\|mini\|lijevo\|Crkva sv. Martina]]		[[Datoteka:Crkva sv. martina.jpg\|mini\|lijevo\|Crkva sv. Martina]]
	Muški [[Crkveni zbor\|Crkveni pjevački zbor]] iz Vranjica u svom stoljetnom djelovanju nastupao je diljem ~~naše domovine~~. U svom početku je svoju aktivnost vezivao za bližu okolicu (područje bivše općine Split), a kasnije, iza 70-ih godina ovog stoljeća, bio je na gostovanjima i išao u susjedne gradove.		Muški [[Crkveni zbor\|Crkveni pjevački zbor]] iz Vranjica u svom stoljetnom djelovanju nastupao je diljem Hrvatske. U svom početku je svoju aktivnost vezivao za bližu okolicu (područje bivše općine Split), a kasnije, iza 70-ih godina ovog stoljeća, bio je na gostovanjima i išao u susjedne gradove.

	Počnimo od najudaljenijih krajeva Hrvatske. Još tijekom [[Domovinski rat\|domovinskog rata]] bio je (kao uži sastav) gotovo uz [[Bojište\|crtu bojišnice]] u [[Cerna\|Cerni]] ([[Slavonija]]) prigodom žetelačkih svečanosti. Isto tako nakon oslobođenja Istočne Slavonije skupa s udrugom “Hrvatska žena” iz Splita, posjetio je [[Okučani\|Okučane]], [[Vukovar]] i [[Ilok]]. Tada je nastupio u crkvi i na prigodnim koncertima.		Počnimo od najudaljenijih krajeva Hrvatske. Još tijekom [[Domovinski rat\|domovinskog rata]] bio je (kao uži sastav) gotovo uz [[Bojište\|crtu bojišnice]] u [[Cerna\|Cerni]] ([[Slavonija]]) prigodom žetelačkih svečanosti. Isto tako nakon oslobođenja Istočne Slavonije skupa s udrugom “Hrvatska žena” iz Splita, posjetio je [[Okučani\|Okučane]], [[Vukovar]] i [[Ilok]]. Tada je nastupio u crkvi i na prigodnim koncertima.
Redak 98:		Redak 98:
	Ovaj zbor je skupa s pjevačima Solina, Stobreča i Velog Varoša (Split) snimio ploču “Puče moj”, a također je snimio i kazetu starih crkvenih pučkih napjeva. Sudjelovao je i u radio emisijama i mnogo je puta bio pred TV kamerama. Zbor je više puta nagrađivan i pohvaljivan.		Ovaj zbor je skupa s pjevačima Solina, Stobreča i Velog Varoša (Split) snimio ploču “Puče moj”, a također je snimio i kazetu starih crkvenih pučkih napjeva. Sudjelovao je i u radio emisijama i mnogo je puta bio pred TV kamerama. Zbor je više puta nagrađivan i pohvaljivan.

	Bivši dirigent zbora, g. Toma Bulić, dobio je 1978. odlikovanje Sv. ~~Oca~~ Pape, a zbor 1996. godine Nagradu grada Solina.		Bivši dirigent zbora, g. [[Toma Bulić]], dobio je 1978. odlikovanje sv. Otca Pape, a zbor 1996. godine [[Nagrada Grada Solina\|Nagradu grada Solina]].

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==

Suradnik10: /* Kultura */

2025-07-07T03:58:37Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 7. srpanj 2025. u 03:58
Redak 73:		Redak 73:

	== Kultura ==		== Kultura ==
	[[Stopa sv. Martina]] postavljena je u Vranjicu 4. srpnja [[kršćanstvo u 2013.\|2013.]] kao dio europske kulturne rute Put sv. Martina – [[Via Sancti Martini]]. Obilježje je koje simbolizira kretanje, putovanja i susrete među narodima. Djelo je francuskog kipara [[Michel Audiard\|Michela Audiarda]] koje se od 2005. godine dodjeljuje lokalitetima s martinskom tradicijom diljem Europe, a predstavlja jedno od najprepoznatljivijih obilježja ove kulturne rute.<ref>M.K.: [https://dalmatinskiportal.hr/zivot/fotogalerija--u-vranjicu-obiljezena-obljetnica-postavljanja-stope-sv--martina/241547 '' FOTOGALERIJA: U Vranjicu obilježena obljetnica postavljanja Stope sv. Martina'']. Dalmatinski portal. 6. srpnja 2025. Pristupljeno 7. srpnja 2025.</ref>		Skulptura [[Stopa sv. Martina]] postavljena je u Vranjicu 4. srpnja [[kršćanstvo u 2013.\|2013.]] kao dio europske kulturne rute Put sv. Martina – [[Via Sancti Martini]]. Obilježje je koje simbolizira kretanje, putovanja i susrete među narodima. Djelo je francuskog kipara [[Michel Audiard\|Michela Audiarda]] koje se od 2005. godine dodjeljuje lokalitetima s martinskom tradicijom diljem Europe, a predstavlja jedno od najprepoznatljivijih obilježja ove kulturne rute.<ref>M.K.: [https://dalmatinskiportal.hr/zivot/fotogalerija--u-vranjicu-obiljezena-obljetnica-postavljanja-stope-sv--martina/241547 '' FOTOGALERIJA: U Vranjicu obilježena obljetnica postavljanja Stope sv. Martina'']. Dalmatinski portal. 6. srpnja 2025. Pristupljeno 7. srpnja 2025.</ref>

	=== Crkveni pjevački zbor ===		=== Crkveni pjevački zbor ===

Suradnik10: /* Crkveni pjevački zbor */

2025-07-07T03:41:41Z

Crkveni pjevački zbor

←Starija inačica		Inačica od 7. srpanj 2025. u 03:41
Redak 72:		Redak 72:
	Valja izdvojiti prezime Benzon, čijih članova u Vranjicu ima najviše, potječe od pokrštenih Turaka, a ne od tadašnjeg stanovništva iz [[Zagora\|Dalmatinske zagore]]. Mjesto ima 1200 ljudi prema popisu stanovništva iz 2001.		Valja izdvojiti prezime Benzon, čijih članova u Vranjicu ima najviše, potječe od pokrštenih Turaka, a ne od tadašnjeg stanovništva iz [[Zagora\|Dalmatinske zagore]]. Mjesto ima 1200 ljudi prema popisu stanovništva iz 2001.

	== Crkveni pjevački zbor ==		== Kultura ==
			[[Stopa sv. Martina]] postavljena je u Vranjicu 4. srpnja [[kršćanstvo u 2013.\|2013.]] kao dio europske kulturne rute Put sv. Martina – [[Via Sancti Martini]]. Obilježje je koje simbolizira kretanje, putovanja i susrete među narodima. Djelo je francuskog kipara [[Michel Audiard\|Michela Audiarda]] koje se od 2005. godine dodjeljuje lokalitetima s martinskom tradicijom diljem Europe, a predstavlja jedno od najprepoznatljivijih obilježja ove kulturne rute.<ref>M.K.: [https://dalmatinskiportal.hr/zivot/fotogalerija--u-vranjicu-obiljezena-obljetnica-postavljanja-stope-sv--martina/241547 '' FOTOGALERIJA: U Vranjicu obilježena obljetnica postavljanja Stope sv. Martina'']. Dalmatinski portal. 6. srpnja 2025. Pristupljeno 7. srpnja 2025.</ref>

			=== Crkveni pjevački zbor ===
	{{izdvoji}}		{{izdvoji}}
	[[Datoteka:Crkva sv. martina.jpg\|mini\|lijevo\|Crkva sv. Martina]]		[[Datoteka:Crkva sv. martina.jpg\|mini\|lijevo\|Crkva sv. Martina]]
	Muški [[Crkveni zbor\|Crkveni pjevački zbor]] iz Vranjica u svom stoljetnom djelovanju nastupao je diljem naše domovine. U svom početku je svoju aktivnost vezivao za bližu okolicu (područje bivše općine Split), a kasnije, iza 70-ih godina ovog stoljeća, je ~~bio~~ na gostovanjima i u susjedne gradove.		Muški [[Crkveni zbor\|Crkveni pjevački zbor]] iz Vranjica u svom stoljetnom djelovanju nastupao je diljem naše domovine. U svom početku je svoju aktivnost vezivao za bližu okolicu (područje bivše općine Split), a kasnije, iza 70-ih godina ovog stoljeća, bio je na gostovanjima i išao u susjedne gradove.

	Počnimo od najudaljenijih krajeva Hrvatske. Još tijekom [[Domovinski rat\|domovinskog rata]] bio je (kao uži sastav) gotovo uz [[Bojište\|crtu bojišnice]] u [[Cerna\|Cerni]] ([[Slavonija]]) prigodom žetelačkih svečanosti. Isto tako nakon oslobođenja Istočne Slavonije skupa s udrugom “Hrvatska žena” iz Splita, posjetio je [[Okučani\|Okučane]], [[Vukovar]] i [[Ilok]]. Tada je nastupio u crkvi i na prigodnim koncertima.		Počnimo od najudaljenijih krajeva Hrvatske. Još tijekom [[Domovinski rat\|domovinskog rata]] bio je (kao uži sastav) gotovo uz [[Bojište\|crtu bojišnice]] u [[Cerna\|Cerni]] ([[Slavonija]]) prigodom žetelačkih svečanosti. Isto tako nakon oslobođenja Istočne Slavonije skupa s udrugom “Hrvatska žena” iz Splita, posjetio je [[Okučani\|Okučane]], [[Vukovar]] i [[Ilok]]. Tada je nastupio u crkvi i na prigodnim koncertima.

WikiSysop: bnz

2022-04-12T23:54:32Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 12. travanj 2022. u 23:54
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Vranjic'''-->~~{{stil pisanja}}		{{stil pisanja}}
	{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Vranjic		\|ime = Vranjic

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-30T03:09:16Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2021. u 03:09
Redak 129:		Redak 129:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat}}~~

	{{Solin}}		{{Solin}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:04:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{stil pisanja}}
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Vranjic


|regija = [[Dalmacija]]
|mikroregija = [[Kaštelanski zaljev]]
|županija = [[Splitsko-dalmatinska županija]]
|općina = [[Solin]]
|najgrad = [[Split]]
|svetac =
|dan =
|web =
|površina =
|nadvisina = 1
|z. širina = 43.533
|z. dužina = 16.467
|brojstan = 1196
|gustoća =
|domaćinstva =
|brojstan2011 =
|gustoća2011 =
|domaćinstva2011 =
|pošta = 21211 Vranjic
|pozbroj = 021
|autooznaka = ST


|slika = Vranjic, 2011-11-21 (2).jpg
|slika_opis = Pogled s južne strane na Vranjic
}}

'''Vranjic''' je poluotok i naselje na njemu, smješteno sjeverno od [[Splitski poluotok|Splitskog poluotoka]], pokraj ušća rijeke [[Jadro]].

U prošlosti je zbog ljepote i neposrednog dodira s morem nazivan i "Mala [[Venecija]]". Najnovija [[arheologija|arheološka]] istraživanjima otkrila su da je Vranjic bio naseljen još u [[prapovijest]]i.

== Povijest ==
[[Hidroarheologija|Hidroarheolozi]] su u nedavnim podvodnim istraživanjima koja su se vršila zajedno sa obnavljanjem mjesne rive očekivali [[antika|antičke]] nalaze, jer su prije dvije godine u okolici nađene dvije antičke statue. Uz antičke, Vranjic je poznat i po starokršćanskim artefaktima. Ipak, arheološki stručnjak prof. dr. [[Zdenko Brusić]] sa [[Zadarsko sveučilište|Zadarskog sveučilišta]] potvrdio je sumnje kako nađena keramika pripada [[kasno brončano doba|kasnom brončanom dobu]], točnije oko 1000. godine prije Krista, čime se starost mjesta pomiče 1000 godina unatrag.

U kurtisu sv. Martina potpisan je mir između hrvatskog kneza Mislava i mletačkog dužda Petra Tradonika 839. godine. Povjesnica nije ubicirala kurtis, sve dok M. Ivanišević (<ref>M. IVANIŠEVIĆ, Otok hrvatskoga vladara, Tusculum
1, Solin, 2008.</ref> nije pokazao pokazao da se radi o jednome od feudalnih središta [[Trpimirovići|Trpimirovića]] u nekadašnjem salonitanskom ageru, današnjem Vranjicu.<ref name=Burić>https://hrcak.srce.hr/file/244892 ''Starohrvatsko groblje na položaju Svećurje u predjelu Rudine u Kaštel Novom''] Starohrvatska prosvjeta III. serija - svezak 42/2015.</ref>{{is|197.}}

[[Toma Arhiđakon]] u 13.st. spominje Vranjic, kojega zove Hurania, kao otok, opisujući kako su Mlečani porušili kaštel nadbiskupa Bernarda na njemu, dok je u splitskom rukopisu Tomina kodeksa naknadno rukom dopisano: "Huragniz".

Stanovništvo Vranjica, čiji potomci i danas žive u samom mjestu, nastanjivano je od [[1650.]] godine. Kako bi nakon osvajanja [[Klis]]a [[1648.]] [[Mletačka Republika]] održala i obranila zemlje od [[Osmanlije|Turaka]] između Klisa i [[Split]]a, posebno [[Solin]] i Vranjic koji su nakon odlaska Turaka bili gotovo napušteni, mletački general [[Leonardo Foscolo]] naselio je Vranjic i okolicu sa hrvatskim stanovništvom iz [[Zagora|Zagore]], iz turskih pograničnih predjela, a naročito iz [[Petrovo polje|Petrova polja]].

Najstariji upisnik vjenčanih u crkvenoj župi Vranjicu, koja je tada bila i župa Solina sačuvao je 37 upisa od 16. studenoga 1665. do 31. kolovoza 1676. godine. Upisnik je pisan [[hrvatska ćirilica|hrvatskom ćirilicom]]. <ref>Ivan Grubišić: [http://hrcak.srce.hr/file/77922 Vjenčanja u Vranjicu od 1665. do 1676. godine], Tusculum 1, 2008, str. 125</ref>

=== Arheološka zona ===
[[Arheološka zona]] "Vranjic, Poluotok Vranjic - ruralna cjelina i kopnena arheološka zona s hidroarheološkom zonom" je [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="min-kulture-RH">[https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=408882079 ''Vranjic, Poluotok Vranjic - ruralna cjelina i kopnena arheološka zona s hidroarheološkom zonom''] Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 2. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref>

Vranjic je smješten na poluotoku na krajnjem istočnom dijelu Kaštelanskog zaljeva sjeverno od Splita. Nekada otočić, jezičcem zemlje spojen je s kopnom, u rimsko doba bio je dio lučkog dijela antičke Salone. Kao samostalno naselje Vranjic se prvi put spominje u 11. st. Vranjic je karakteristično pučko naselje čije su gusto zbijene kuće formirale uske vijugave ulice prateći konfiguraciju terena i ovalni oblik poluotoka te ima istaknutu ambijentalnu vrijednost. Naselje izgrađeno na kopnenom arheološkom lokalitetu zajedno s hidroarheološkom zonom koja teče oko cijelog poluotoka čini jedinstvenu cjelinu. <ref name="min-kulture-RH"/>

Pod oznakom Z-6273 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - kulturno-povijesna cjelina, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "arheološka baština".<ref name="min-kulture-RH"/>

== [[Naše malo misto]]==
{{izdvoji}}
Malo je poznato da je ta kultna serija snimana uglavnom u Vranjicu. Serija prikazuje život u malom dalmatinskom mjestu sredinom prošlog stoljeća, kroz kronike mjesnog kroničara, mjesnog poštara (pošćer) Andrija Bombišta (M. Vojković), prateći dogodovštine doktora (dotura) Luigija ([[Karlo Bulić]]), njegove Bepine (Asja Kisić), Roka Prča ([[Boris Dvornik]]), Načelnika (V. Medar), Brice ([[Miše Martinović]]), Postolara ([[Antun Nalis]]) i drugih.

Naše malo misto jedno je od najboljih i najpopularnijih djela hrvatske kinematografije. Do danas je reprizirano devet puta.

Serija vremenski obuhvaća razdoblje od vremena neposredno pred [[Drugi svjetski rat]] do razdoblja prvih gospodarskih liberalizacija prema zapadu nakon [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

U njoj su, zapravo dokumentirana i ismijana ponašanja lokalnog stanovništva u svakodnevnim životnim situacijama i u situacijama koje su im se nametnule - rat i novi sustav vlasti.

== Stanovništvo ==
Današnji Vranjic jedno je od rijetkih naselja, gotovo jedinstveno, za koje se zna kada je naseljeno, koliko ga je ljudi naselilo u povijesti te njihova prezimena.

Najučestalija vranjička prezimena jesu: ''[[Benzon]], [[Bilić (prezime)|Bilić]], [[Bulić (prezime)|Bulić]], [[Grgić (prezime)|Grgić]], [[Grubić]], [[Ivić]], [[Jelić]], [[Jurić]], [[Lalić (prezime)|Lalić]], [[Mandić (prezime)|Mandić]], [[Mikelić]], [[Poljak (prezime)|Poljak]], [[Milišić]]'' i dr.

Valja izdvojiti prezime Benzon, čijih članova u Vranjicu ima najviše, potječe od pokrštenih Turaka, a ne od tadašnjeg stanovništva iz [[Zagora|Dalmatinske zagore]]. Mjesto ima 1200 ljudi prema popisu stanovništva iz 2001.

== Crkveni pjevački zbor ==
{{izdvoji}}
[[Datoteka:Crkva sv. martina.jpg|mini|lijevo|Crkva sv. Martina]]
Muški [[Crkveni zbor|Crkveni pjevački zbor]] iz Vranjica u svom stoljetnom djelovanju nastupao je diljem naše domovine. U svom početku je svoju aktivnost vezivao za bližu okolicu (područje bivše općine Split), a kasnije, iza 70-ih godina ovog stoljeća, je bio na gostovanjima i u susjedne gradove.

Počnimo od najudaljenijih krajeva Hrvatske. Još tijekom [[Domovinski rat|domovinskog rata]] bio je (kao uži sastav) gotovo uz [[Bojište|crtu bojišnice]] u [[Cerna|Cerni]] ([[Slavonija]]) prigodom žetelačkih svečanosti. Isto tako nakon oslobođenja Istočne Slavonije skupa s udrugom “Hrvatska žena” iz Splita, posjetio je [[Okučani|Okučane]], [[Vukovar]] i [[Ilok]]. Tada je nastupio u crkvi i na prigodnim koncertima.

Godine [[1999.]] na zamolbu veterana hrvatske vojske sudjelovao je na spomen misi za poginule na [[Bleiburg]]u. Nastupio je i u [[Varaždin]]u u Župi sv. Ilije po Obrežom. Tom je prigodom posjetio i [[Krašić]], a na [[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvicama]] je odao počast prvom poginulom hrvatskom branitelju [[Josip Jović (redarstvenik)|Josipu Joviću]].

Više puta nastupio je u našoj metropoli – [[Zagreb]]u. Prvi put u sklopu Pasionske baštine u [[Studentski centar|Studenskom centru]], zatim na hipofromu prigodom prvog posjeta Svetog oca našoj domovini, kao predstavnik Južne Hrvatske metropolije. Nastupio je u Zagrebu i kod izborne konvencije HSS, a dva puta i na pogrebnim svečanostima prvaka HSS-a g. [[Vladko Maček|Mačeka]] i g. [[Juraj Krnjević|Krnjevića]]. Tada je nastupio u staroj gradskoj vijećnici i katedrali.

Ovaj sastav nastupio je više puta u [[Zadar|Zadru]] i [[Šibenik]]u, a zatim u [[Knin]]u, [[Trogir]]u i [[Sinj]]u. Gotovo sigurno nastupio je u svim većim crkvama u gradu Splitu (Sv. Dominik, Gospa od zdravlja, kod časnih sestara “Ančele”). Bio je nekoliko puta gost u splitkoj katedrali sv. Petra (u svim korizmenim pučkim napjevima).

Predstavnici ovog zbora još su 70-ih godina nastupali, skupa sa splitskim sjemeništarcima u opereti “Narod svetoga Petra”, zatim u velikom broju sudjelovali su 1976. godinu solinskim slavljima (XIII stoljeća kršćanstva u Hrvata, 1986. godine o 10-oj godišnjici solonskog jubileja, zatim za drugog pohoda Svetoga oca Hrvatskoj u Splitu i Solinu).

Posebno ističem tradicionalno sudjelovanje u svečanostima Male Gospe u Solinu. Može se slobodno kazati da o broju nastupa u Solinu nemamo evidenciju, ali bilo ih je podjednako mnogo i sakralnog i svjetovnog sadržaja.

Pjevači svojom aktivnošću, a posebno zborovođe i orguljaši su poticali i druge zborove u našoj okolici na sličnu aktivnost. Napominjem da je iz ovakvog odnosa proizašla suradnja zborova u ovoj okolici ([[Klis]], [[Solin]], [[Mravince]], [[Kučine (Solin)|Kučine]], [[Kamen (Split)|Kamen]], [[Stobreč]]), a ona se naročito očituje prilikom [[Pokop|sprovoda]] za pjevale i zaslužne članove u spomenutim župama.

Vranjički crkveni pjevači nastupali su i na otocima: dva puta na Hvaru, tri puta na Šolti, pa u Korčuli (Lumbarda) i Drveniku. Nastupali su i u Omišu (crkvi) i na Omiškom festivalu. Imali su nekoliko nastupa i u Makarskoj, Baškoj vodi te Kuli Norinskoj (kod Metkovića).

Ovaj zbor je skupa s pjevačima Solina, Stobreča i Velog Varoša (Split) snimio ploču “Puče moj”, a također je snimio i kazetu starih crkvenih pučkih napjeva. Sudjelovao je i u radio emisijama i mnogo je puta bio pred TV kamerama. Zbor je više puta nagrađivan i pohvaljivan.

Bivši dirigent zbora, g. Toma Bulić, dobio je 1978. odlikovanje Sv. Oca Pape, a zbor 1996. godine Nagradu grada Solina.

== Poznate osobe ==
* [[Stjepan Benzon]], pjesnik (Bodulska balada)
* don [[Frane Bulić]], arheolog
* don [[Luka Jelić]], povjesničar i arheolog
* mons. [[Ante Jurić]], nadbiskup splitsko-makarski
* [[Špiro Jurić]], klapski tenor
* [[Ante Grgić]], nogometni trener
* [[Ante Božić]] Ćoni, rukometni trener<ref>[http://www.solin-live.com/index.php/in-memoriam-ante-bozic-coni-1954-2019/ Solin-live.com IN MEMORIAM: ANTE BOŽIĆ ĆONI (1954 – 2019)], pristupljeno 15. travnja 2021. godine</ref>

== Udruge ==
* Udruga Barbarinac, [[ekologija|ekološka]] udruga koja se posebno istakla u pitanjima oko zagađenja [[azbest]]om <ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/7710/Default.aspx]</ref>
* Udruga Don Frane Bulić<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/204303/Default.aspx Slobodna Dalmacija, Vranjic postavlja stope svetog Martina] pristupljeno 21. listopada 2013.</ref>
* Udruga Janus

== Gospodarstvo ==
* Tvornica [[azbest]]nih proizvoda "[[Salonit]]"
* [[Sjeverna luka Split]]
* Gradski stadion

== Šport ==
* rukomet: [[RK Vranjic|RK " Vranjic"]] - Druga hrvatska rukometna liga (žene)
* nogomet: [[NK Omladinac Vranjic|NK "Omladinac"]] - Prva županijska liga
* vaterpolo: [[VK Vranjic|VK "Vranjic"]] - 1.B HVL hrvatska vaterpolska liga - sada djeluje kao VK Salona iz Solina.

== Izvori ==
* Hrvatska enciklopedija likovih umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb 2005.
* Hrvatski jezični priručnik online
* Vranjic kroz vjekove, Duško Kečkemet, Split 1970.
* Dr. Mirko Mikelić (iz putopisa "S Vranjičkim crkvenim pjevačima u Europi)
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}

{{Solin}}

[[Kategorija:Vranjic| ]]
[[Kategorija:Hrvatski poluotoci]]
[[Kategorija:Poluotoci Jadranskog mora]]