Suradnik10: /* Povijest */

2026-03-18T04:26:38Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 18. ožujak 2026. u 04:26
Redak 27:		Redak 27:
	Radilo se o tome da su ga Vojnići dobili kao kompenzaciju za dugove plemića Stevana Zaka.<ref name="slovačkizavod">(srpski) [http://www.slovackizavod.org.rs/sr/kultura-i-sira-javnost/kulturna-mapa/mesta/bajsa Slovački zavod] Bajša</ref> Dvorac je obnovljen 1818. u stiliu [[klasicizam\|klasicizma]] i vraćen u vlasništvo obitelji Zako, ponajviše zahvaljujući unuku Stevanovom unuku Dimitriju.<ref name="slovačkizavod"/> Druge polovine istog stoljeća Nandor Vamoser kupio je ovaj dvorac.<ref name="slovačkizavod"/>		Radilo se o tome da su ga Vojnići dobili kao kompenzaciju za dugove plemića Stevana Zaka.<ref name="slovačkizavod">(srpski) [http://www.slovackizavod.org.rs/sr/kultura-i-sira-javnost/kulturna-mapa/mesta/bajsa Slovački zavod] Bajša</ref> Dvorac je obnovljen 1818. u stiliu [[klasicizam\|klasicizma]] i vraćen u vlasništvo obitelji Zako, ponajviše zahvaljujući unuku Stevanovom unuku Dimitriju.<ref name="slovačkizavod"/> Druge polovine istog stoljeća Nandor Vamoser kupio je ovaj dvorac.<ref name="slovačkizavod"/>

	1793. su godine Vojnići dodali dodatak svom prezimenu, nazvan po njihovom posjedu [[Bajša\|Bajši]], "od Bajšeˇ(mađ. ''Bajsai'').<ref name="bajšacrkve"/> Ova je obitelj složno i s ljubavlju odnosila se prema svom selu. Mnogo su pridonijeli za razvitak seoske infrastrukture, duhovne potrebe (župa, dvije crkve, a jednu su koristile sve tri vjere), pomogli su izgradnju mosta u Osijeku,<ref name="bajšacrkve"/> Sin Luke Vojnića Mate (Máté) izgradio je bolnicu za siromašne 1817., a 1830. više križeva na kalvariji.<ref name="bajšacrkve"/><ref name="povijestbajše">(srpski) [http://www.bajsa.net/istorija.html#7 Bajša]</ref> Subotici su poklonili spomenik sv. Trojstva ispred katedrale svete Terezije Avilske.<ref name="bajšacrkve"/>		1793. su godine Vojnići dodali dodatak svom prezimenu, nazvan po njihovom posjedu [[Bajša\|Bajši]], "od Bajšeˇ(mađ. ''Bajsai'').<ref name="bajšacrkve"/> Ova je obitelj složno i s ljubavlju odnosila se prema svom selu. Mnogo su pridonijeli za razvitak seoske infrastrukture, duhovne potrebe (župa, dvije crkve, a jednu su koristile sve tri vjere), pomogli su izgradnju mosta u Osijeku,<ref name="bajšacrkve"/> Sin Luke Vojnića [[Mate Vojnić od bajše\|Mate]] (Máté) izgradio je [[bolnica za siromašne u Subotici\|bolnicu]] za siromašne 1817., a 1830. više križeva na kalvariji.<ref name="bajšacrkve"/><ref name="povijestbajše">(srpski) [http://www.bajsa.net/istorija.html#7 Bajša]</ref> Subotici su poklonili [[Spomenik Presvetom Trojstvu u Subotici\|spomenik sv. Trojstva]] ispred katedrale svete Terezije Avilske.<ref name="bajšacrkve"/>

	Obitelj Vojnića pridonijela je [[zdravstvo\|zdravstvenoj]] infrastrukturi grada Subotice. Ugledni posjednik Matija Vojnić za gradnju buduće [[bolnica\|bolnice]] u Subotici priložio je 13.000 forinta. Bilo je to 28. ožujka [[1817.]] godine, u teškim vremenima Europe koja se je još oporavljala od Napoleonskih ratova.<ref>Internetske stranice Radija Subotice na hrvatskom jeziku. Na današnji dan, 28. ožujka. Priredio [[Lazar Merković]]. Preuzeto 28. ožujka 2013. godine.</ref>		Obitelj Vojnića pridonijela je [[zdravstvo\|zdravstvenoj]] infrastrukturi grada Subotice. Ugledni posjednik Matija Vojnić za gradnju buduće [[bolnica\|bolnice]] u Subotici priložio je 13.000 forinta. Bilo je to 28. ožujka [[1817.]] godine, u teškim vremenima Europe koja se je još oporavljala od Napoleonskih ratova.<ref>Internetske stranice Radija Subotice na hrvatskom jeziku. Na današnji dan, 28. ožujka. Priredio [[Lazar Merković]]. Preuzeto 28. ožujka 2013. godine.</ref>

	Stipan Vojnić od Bajše (rođen 18. kolovoza 1856.) koji je bio visoki dužnosnik u Bačko-bodroškoj županiji i bio velikim županom, 4. siječnja 1899. stekao je [[barun]]at.<ref name="nekoliko obitelji"/><ref name="vrilo"/>		[[Stipan Vojnić od Bajše]] (rođen 18. kolovoza 1856.) koji je bio visoki dužnosnik u Bačko-bodroškoj županiji i bio velikim županom, 4. siječnja 1899. stekao je [[barun]]at.<ref name="nekoliko obitelji"/><ref name="vrilo"/>

	18365. na parlamentarnim izborima dali su zastupnika Barbaša Vojnića u izbornom okrugu Stare Moravice.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/124149 Robert Skenderović: Oblikovanje bunjevačkog političkog identiteta u Bačkoj tijekom druge polovine XIX. stoljeća, ČSP, br. 1., 137.-160. (2012)]</ref>		18365. na parlamentarnim izborima dali su zastupnika Barbaša Vojnića u izbornom okrugu Stare Moravice.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/124149 Robert Skenderović: Oblikovanje bunjevačkog političkog identiteta u Bačkoj tijekom druge polovine XIX. stoljeća, ČSP, br. 1., 137.-160. (2012)]</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-03T22:10:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Vojnić od Bajše''' ('''Vojnić Bajšanski''',<ref name="suistorija">[http://suistorija.files.wordpress.com/2012/03/f-047_1919-1924_1-1526.pdf Subotica nekada] f-047_1919-1924_1-1526.pdf</ref> '''Vojnić Bajšai''', '''Bajsai Vojnits ''', '''Vojnics Bajsai''') je bila [[plemstvo|plemićka]] obitelj [[Bačka|bačkih]] [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata]], podrijetlom iz Dalmacije.<ref name="nekoliko obitelji">[http://puckakasina.com/glasnici/68.pdf Ago Mamužić i nacionalni pokret kod bunjevačkih Hrvata (III.) - Plemići i podložnici, piše Lazo Vojnić Hajduk.], [[Glasnik Pučke kasine]]. Nekoliko značajnijih obitelji: [[Grašalković]], Vojnić, [[Latinović]]</ref><ref name="bajšacrkve">[http://www.bajsa.net/crkve.html Bajša - Crkve] sastavio: Žolt Namestovski</ref>

Spadaju u treću hrvatskog plemstva u Bačkoj. To su obitelji koje su plemstvo zadobile tijekom 1700-tih godina.<ref name="vrilo">[http://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/razno-povijest.htm ZAVIČAJNA UDRUGA LIČANA "VRILO MUDROSTI" SLAVONSKI BROD - Bunjevačko plemstvo]</ref>

Ova je obitelj imala velike zemljišne posjede po Bačkoj. U [[Bajša|Bajši]] su od 1759. bili vlasnici više od pola sela, u kojem je izgradila crkve<ref name="bajšacrkve"/> i 1931. donijela prvu nogometnu loptu.<ref name="FK Bajša - O nama">[http://www.fkbajsa.com/onama.php FK Bajša - O nama]</ref> Bili su i posjednici u Subotici i [[Zobnatica|Zobnatici]].<ref name="suistorija"/>

== Povijest ==
Jedno su od najstarijih bunjevačkih, odnosno dalmatinsko-hercegovačkih prezimena.<ref name="vrilo"/> Spominju se prije 600 godina u darovnici skupa sa stanovnicima današnjeg sela [[Hardomilje]].<ref name="vrilo"/> Sjedište plemenu Vojnića bilo je u današnjem selu [[Vojnić]]u koje se nalazi između Ljubuškog i Vrgorca na staroj rimskoj cesti.<ref name="vrilo"/> Zbog starosti nastanka, prezime se vremenom razgranalo.<ref name="vrilo"/> Od Vojnića su hajduk [[Andrijica Šimić]] i pjesnik [[Antun Branko Šimić]].<ref name="vrilo"/> Budući da je ovo prezime često među Slavenima, vrlo je vjerojatno nisu svi Vojnići od istog roda.<ref name="vrilo"/>

Postoji prijepis diplome od 4. listopada [[1289.]] o dodjeli privilegija [[Poljička Republika|poljičkom plemstvu]] te o plemićkoj diplomi Vojniću iz Rogoznice, za koju neki autori tvrde da je krivotvorina.<ref name="vrilo"/>

Pri seobi Bunjevaca u Lič bilo je nekoliko skupina. U seobi iz 1605. skupinu Vojnića činili su prezimena Matijević, Galešić, Petković, Vojnović, Gudelić, Božić, Vojnić, Pavličić, Jujrević i Stojčević.<ref name="vrilo"/> U drugoj se skupini jedna naziva Krmpoćani, iako je bila iz sela Gorica, Raštana, Prkosa i Tinja na samoj granici Mlečana prema Turcima.<ref name="vrilo"/> Skupno su se nazivali "Vojnić", pa je za pretpostaviti da je i ona skupina Vojnića iz 1605. bila iz ovih sela.<ref name="vrilo"/> Prema istraživanjima i mišljenju [[Rikard Pavelić|Rikarda Pavelića]], naziv su dobili po vojništvu, ratničkoj službi.<ref name="vrilo"/> Postoje i selo Vojnić u okolici Ljubuškog i selo Vojnić iza Trilja, na cesti prema Splitu, oba na staroj rimskoj cesti Salona - Narona.<ref name="vrilo"/> I jedni i drugi Vojnići bili su na glasu kao čuvari karavana.<ref name="vrilo"/>

U Bačkoj se spominju već 1687. u subotičkim matrikulama.<ref name="vrilo"/> Već su onda bili među subotičkim graničarima.<ref name="nekoliko obitelji"/> Danas ima više ogranaka ove obitelji: Vojnić-Hajduk, Vojnić-Purčar, Vojnić-Rogić, Vojnić-Tunić, Vojnić-Mijatov, Vojnić-Kortmiš, Vojnić-Zelić, Vojnić-Đanin.<ref name="vrilo"/>

Izvori bilježe da je 1690. godine bunjevački knez Jablanca Lovro Milinković, potomak Milinka Vojnića, jednog od vođa Bunjevaca pri prvoj seobi u Lič, zbog prenaseljenosti [[Jablanac|jablanačkog]] [[Podgorje|Podgorja]] zamolio vlasti da im dopusti naseljavanje s druge, ličke, strane Velebita, koja je opustila nakon odlaska Turaka.<ref name="vrilo"/>

Prvi koji je ponio plemićki naslov bio je Stipan Vojnić (István Vojnits, Vojnics) ([[Subotica]], [[27. prosinca]] [[1678.]] - ?), sin Jurja (György) i Uršule Ufkrastović ( Ufkrasztovits Ursula), s dalmatinskog primorja.<ref name="bajšacrkve"/> Oženio je Angelinu Vidaković s kojom je imao pet sinova (Luku, Jakova, Andriju, Šimun i Mihovila) i kćer Magdalenu.<ref name="bajšacrkve"/> I Stipan i predci su mu se istakli ratovanjem u austrijskoj vojsci u borbama za oslobađanje panonskih i drugih krajeva od Turaka.<ref name="bajšacrkve"/> Također su za [[buna Franje Rakoczyja|Rakoczyjeve bune]] borili su se u carskim austrijskim postrojbama.<ref name="nekoliko obitelji"/>

[[plemstvo|Plemićki]] je naslov stekao prije nego je ukinuta [[Potiska vojna granica]], odnosno stekao ga je [[28. listopada]] [[1741.]] u Požunu, a dodijelila mu ga je carica [[Marija Terezija]].<ref>(srpski) [http://www.vajdasag-vojvodina.rs/vojnich.php?lg=sr Udruženje građana Oskar Vojnić]</ref> Plemićku povelju i ugarsku grbovnicu dobili su braća Ivan i Stipan Vojnić, žena Stipanova Anđela pl.Vidaković.<ref name="vrilo"/>

U tituli piše "Stipanu Vojniću i njegovim predcima za vjernost i službu, kao i Stipanu Vojniću za sudjelovanje u bitkama protiv Turaka, za prolivenu krv njegovih predaka i sa uvjerenjem da će i dalje biti vjeran kraljevskom dvoru".<ref name="bajšacrkve"/> Odnosno, navodi se da se plemstvo dodjeljuje Stipanu Vojniću, njegovoj supruzi Angelini rođ. Vidaković, sinovima Luki,
Andriji, Jakobu, Josipu, Simeonu i Matiji, kćeri Ani, bratu Ivanu, začetniku loze Vojnić-Hajduk
i njegovoj supruzi Mariji, rođ. Milanković.<ref name="Vojnić Hajduk">[http://puckakasina.com/glasnici/69.pdf Ago Mamužić i nacionalni pokret kod bunjevačkih Hrvata (IV.) - Put od nacije društvenih elita do nacionaliziranja masa], [[Glasnik Pučke kasine]], piše Lazo Vojnić Hajduk</ref> Da bi dobili plemstvo, Stipan je Vojnić još morao 16. siječnja 1742. uplatiti 1000 forinta u blagajnu Mađarske kraljevske kancelarije u Beču, a 500 forinta njegov brat Ivan.<ref name="Vojnić Hajduk"/> 19. rujna 1742. na zasjedanju Županijske kongregacije u Baču diploma je registrirana i objavljena.<ref name="bajšacrkve"/><ref name="Vojnić Hajduk"/>

1743. je godine Stipan je postao glavnim tužiteljem u Subotici, čime je postao najuglednija osoba tog kraja.<ref name="bajšacrkve"/> Njegovi sinovi Luka (Lukács) i Jakov (Jakab) kupili su 1759. polovinu sela [[Bajša|Bajše]] te trećinu od [[Rogatica|Rogatice]] 1761. godine.<ref name="bajšacrkve"/> Jakov i Luka Vojnić kupili i posjede u [[Pačir]]u i [[Moravica|Moravici]].<ref name="nekoliko obitelji"/> Plemićka obitelj [[Zako]] zadužila se kod Vojnića 1768., pa je njen dvorac s imanjem bio u vlasništvu Vojnića sve dok 1818. Zakoi to nisu vratili.<ref name="Bačka Topola - znamenitosti">(srpski) [http://www.backatopola.org.rs/znamenitosti.html Bačka Topola - znamenitosti]</ref><ref>(srpski) [http://www.ajmonegde.com/Dvorac-Zako.html Dvorac Zako]</ref>
Radilo se o tome da su ga Vojnići dobili kao kompenzaciju za dugove plemića Stevana Zaka.<ref name="slovačkizavod">(srpski) [http://www.slovackizavod.org.rs/sr/kultura-i-sira-javnost/kulturna-mapa/mesta/bajsa Slovački zavod] Bajša</ref> Dvorac je obnovljen 1818. u stiliu [[klasicizam|klasicizma]] i vraćen u vlasništvo obitelji Zako, ponajviše zahvaljujući unuku Stevanovom unuku Dimitriju.<ref name="slovačkizavod"/> Druge polovine istog stoljeća Nandor Vamoser kupio je ovaj dvorac.<ref name="slovačkizavod"/>

1793. su godine Vojnići dodali dodatak svom prezimenu, nazvan po njihovom posjedu [[Bajša|Bajši]], "od Bajšeˇ(mađ. ''Bajsai'').<ref name="bajšacrkve"/> Ova je obitelj složno i s ljubavlju odnosila se prema svom selu. Mnogo su pridonijeli za razvitak seoske infrastrukture, duhovne potrebe (župa, dvije crkve, a jednu su koristile sve tri vjere), pomogli su izgradnju mosta u Osijeku,<ref name="bajšacrkve"/> Sin Luke Vojnića Mate (Máté) izgradio je bolnicu za siromašne 1817., a 1830. više križeva na kalvariji.<ref name="bajšacrkve"/><ref name="povijestbajše">(srpski) [http://www.bajsa.net/istorija.html#7 Bajša]</ref> Subotici su poklonili spomenik sv. Trojstva ispred katedrale svete Terezije Avilske.<ref name="bajšacrkve"/>

Obitelj Vojnića pridonijela je [[zdravstvo|zdravstvenoj]] infrastrukturi grada Subotice. Ugledni posjednik Matija Vojnić za gradnju buduće [[bolnica|bolnice]] u Subotici priložio je 13.000 forinta. Bilo je to 28. ožujka [[1817.]] godine, u teškim vremenima Europe koja se je još oporavljala od Napoleonskih ratova.<ref>Internetske stranice Radija Subotice na hrvatskom jeziku. Na današnji dan, 28. ožujka. Priredio [[Lazar Merković]]. Preuzeto 28. ožujka 2013. godine.</ref>

Stipan Vojnić od Bajše (rođen 18. kolovoza 1856.) koji je bio visoki dužnosnik u Bačko-bodroškoj županiji i bio velikim županom, 4. siječnja 1899. stekao je [[barun]]at.<ref name="nekoliko obitelji"/><ref name="vrilo"/>

18365. na parlamentarnim izborima dali su zastupnika Barbaša Vojnića u izbornom okrugu Stare Moravice.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/124149 Robert Skenderović: Oblikovanje bunjevačkog političkog identiteta u Bačkoj tijekom druge polovine XIX. stoljeća, ČSP, br. 1., 137.-160. (2012)]</ref>

Dali su počasnog predsjednika uprave nogometnog kluba [[NK Bačka 1901 Subotica|Bacska]] [[Šandor Vojnić od Bajše|Šandora Vojnića ml. od Bajše]] (Sándor Bajsai Vojnics), zastupnika u ugarskom parlamentu <ref>[https://web.archive.org/web/20090615170551/http://www.fkbacka1901.com/Monografija.pdf Monografija NK Bačka], sjednica od 24. kolovoza 1901.</ref><ref>[http://www.fkbacka1901.com/Monografija.pdf Monografija NK Bačka. Pristup stranici 2. svibnja 2010.]</ref> Veleposjednik i državni zastupnik Šandor Vojnić od Bajše (bajsai ifj. Vojnich Sándor) je izabran za počasnog predsjednika Bačke (Bácska Szabadkai Athlétikai Club) na osnivačkoj sjednici 3. kolovoza 1901. godine.<ref>(srpski) [http://www.fkbacka1901.rs/istorija-kluba.html Povijest NK Bajša. Pristup 4. prosinca 2012.]</ref>

Zabilježeno je da su 1909. dali župnika župe sv. Roka u Subotici, Dezsa Bajsai Vojnits, svečano ustoličenog 1910., no župljani su negodovali protiv njega, zbog Vojnitsevog slabog poznavanja hrvatskog jezika (''”bunyevczul nem tud'').<ref name="Beretić">[http://www.zvonik.rs/arhiva/831/ZV20.html Kako je Dezs Bajsai Vojnits postao župnik župe svetoga Roka u Subotici], [[Zvonik (časopis)|Zvonik]], piše [[Stjepan Beretić]]</ref> Pobunili su se građani, a istakli su se [[Blaško Perčić]], [[Ivan Ivković Ivandekić]], [[Babijan Malagurski]] i [[Antun Stantić]], a pisalo se gradskom magistratu, zastupniku državnoga sabora dr [[Šime Mukić|Šimi Mukiću]], te samom ministru za vjeru i prosvjetu u Budimpeštu.<ref name="Beretić"/> Peticiju "Ne triba nam Vojnics za plebanoša." je činilo 6 araka sa 771 potpisom.<ref name="Beretić"/>

Poslije Prvog svjetskog rata opskrbljavali su vojsku slamom, a na njihovim su salašimajoš 1919. bili smješteni konjaništvo i vojska.<ref name="suistorija"/> 1924. se raspravljalo o [[eksproprijacija|eksproprijaciji]] dijela zemlje ovih plemenitaša u [[Verušić]]u, a radi [[kolonizacija|kolonizacije]].<ref name="suistorija"/> Kolonistima srpskim dobrovoljcima dodijeljena je "[[dobrovoljačka boračka parcela]]" (8 kj. 1102 kv.hv.) na imanjima obitelji Vojnića u Bajši, [[Pačir]]u i Subotici.<ref name="suistorija"/>

Kao prava bogata obitelj, putovali su Europom, natjecali se na konjskim trkama<ref name="povijestbajše"/> i dr. Obitelj Vojnića osobito je bila zastupljena u članstvu Udruženja vlasnika hrtova Bač-bodroške županije, a Jakab (Jakov) Vojnić mlađi bio je jedno vrijeme predsjednik udruženja i zagovornik pokretanja kongresa sličnih udruženja. Vojnići su kao mnogi iz bogatog sloja u Bačkoj 19. stoljeća bili zaljubljenici u [[lov s hrtovima]] i [[trke hrtova]]. Jakov je fotografiran s hrtom Čilom i ta je fotografija u zbirci fotografija Odjela za povijest Gradskoga muzeja u Subotici.<ref>[https://agroplus.rs/agroplus/wp-content/uploads/2014/07/4-162-2.jpg Agroplus: Poljoprivredni portal] Olga Kovačev Ninkov: ''Serijal: Lovstvo u Vojvodini (162) - Lovačka udruženja (11) - Iz istorije lovstva Subotice (2) - Lov sa hrtovima'' - ''Jakab Vojnić mlađi sa hrtom Čilom (sedamdesetih godina XIX veka). Zbirka fotografija odeljenja za istoriju Gradskog muzeja Subotica, inv. br. I-1050.'' (srp.)</ref> Svjetski slavni ciganski primaš [[Józsi Piros]] je povodom natjecanja hrtova u Almašu 1879., objavio niz svojih pesama pod naslovom ''Agárverseny-csárdás'' (Čardaš natjecanja hrtova) i posvetio ih predsjedniku udruženja, Jakovu Vojniću od Bajše (Bajsai Vojnich Jakab). Jakovljev sin Jožef, tvorac je arhiva obitelji Vojnić od Bajše. Dio arhiva danas se čuva u subotičkom arhivu i muzeju.<ref>[https://agroplus.rs/serijal-lovstvo-u-vojvodini-162/ Agroplus: Poljoprivredni portal] Olga Kovačev Ninkov: ''Serijal: Lovstvo u Vojvodini (162) - Lovačka udruženja (11) - Iz istorije lovstva Subotice (2) - Lov sa hrtovima'' (srp.)</ref>

Vojnići su se razišli diljem svijeta, nalazimo ih u Budimpešti<ref>(mađarski) [http://books.google.hr/books?id=oOBDAAAAYAAJ&pg=PA268&lpg=PA268&dq=Vojnics+Bajsai&source=bl&ots=xhDZn_GSyV&sig=CQzYArkD0jpHqd2RsAYdKZahuuk&hl=hr Budapesti árvizkönyv ... Napisao barun József Eötvös, str. 268]</ref>, [[Baja|Baji]],<ref>[http://www.magyarharangok.hu/baja.html Magyar Harangok Honlapja]</ref> a bajšanski je ogranak skoro sav izurmo osim jednog potomka, dok u okolnim selima žive potomci ove obitelji.<ref name="povijestbajše"/>

== Poznati pripadnici ==
*[[Oskar Vojnić]], svjetski putnik, putopisac
*[[Marija Vojnić Tošinica]], dobrotvorka i humanitarka
*Ištvan Vojnić, donio prvu nogometnu loptu u Bajšu<ref name="FK Bajša - O nama"/>
*[[Ferenc Borbíró]] (Ferenc Vojnics)
*Marija Vojnić od Bajše, supruga [[József Törley|Józsefa Törleya]], tvorca jedne od najpoznatijih marka [[pjenušac]]a izvan Šampanje

== Poznati objekti ==
* zadužbina Marije Vojnić Tošinice u Subotici i Budimpešti (više objekata)
*[[crkva sv. Križa u Subotici]], obiteljska kapela<ref>(srpski) [https://web.archive.org/web/20080606030218/http://www.suboticke.net/arhiva/broj%2099/strane/feljton.htm Subotičke, 22. svibnja 2008. - Subotičanke koje su zadužile ovaj grad (21) - Marija Vojnić Tošinica - Ostavila gradu zadužbinu]</ref>
*[[subotička kalvarija]], dao ju je podići Matija Vojnić od Bajše<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/185/reportaza.html Bačke kalvarije. Reportaža] [[Zvonik (časopis)|Zvonik]] br.185/2010. Piše: [[Stjepan Beretić]]</ref>
*[[kalvarija u Bajši]] <ref name="povijestbajše"/>
*[[Vojnić palača u Subotici]], spomenik kulture
*prvu veću [[ergela Zobnatica|ergelu]] u Bačkoj otvorio je u [[Zobnatica|Zobnatici]] 1779. godine veleposjednik Ilija Vojnić od Bajše<ref>(srpski) [http://www.glassrbije.org/srbija/%C4%8Dlanak/ergela-zobnatica Ergela Zobnatica]</ref>
*stara katolička crkva u Bajši iz 1760. koju su poslije koristile istovremeno sve tri vjere<ref name="bajšacrkve"/>
*župa u Bajši iz 1784.<ref name="bajšacrkve"/>
*nova katolička crkva u Bajši iz 1816.<ref name="bajšacrkve"/>
*[[dvorac Zako]], spomenik kulture, pripadao je obitelji Zako, a pola stoljeća imanje i dvorac bili su u vlasništvu plemenitaške obitelji Vojnića kod kojih su se [[Zako]]vi zadužili (sve do 1818.)<ref name="Bačka Topola - znamenitosti"/>
*[[kurija Vojnić u Baji]] (Arany János u. 1.)
*[[kapela obitelji Ermel-Vojnić u Bonyhádu]]

== Zanimljivosti ==
Najstariji do sada otkriven rukopis koji je napisan na jeziku bunjevačkih Hrvata je iz 1716. godine, a govori o obitelji Vojnić: ''Od godine 1716 sto su nasi Didovi Ottszi i Stricevi na Czarev slusbi bili kao Militari Vojnits Familija ...1. Naipri pod Segedinom did poginuo Simun kadye grad uzet 2. na doboyu kadsu bili aiduci i sva kraina guka drugi did''<ref name="Vojnić Hajduk"/>

Nagrada Mađarske akademije znanosti zove se MTA Vojnits-díj.

== Literatura ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.bajsa.net/tartalom/tortenelem32.jpg Grb obitelji Vojnić na katoličkoj crkvi u Bajši]
*[http://www.bajsa.net/tartalom/tortenelem48.jpg Vrata kripte grobnice Vojnić ispod kalvarije]
*[http://www.radixforum.com/surnames/vojnits/ Vojnits - rodoslov]
*[http://www.geni.com/projects/House-of-Vojnits-Porodica-Vojni%C4%87/8502 Geni.com - obitelj Vojnić]
*[http://www.radixindex.com/csaladtortenet/nevmutato/vojnich Vojnich - rodoslov]

[[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]]
[[Kategorija:Plemstvo]]

Vojnić od Bajše - Povijest promjena

Suradnik10: /* Povijest */

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica