WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Crkva sv. Donata u Zadru]] '''Vjerska arhitektura''' ili '''sakralna arhitektura''' (iz latinski|la...«.

2022-07-12T13:01:14Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »mini|[[Crkva sv. Donata u Zadru]] '''Vjerska arhitektura''' ili '''sakralna arhitektura''' (iz latinski|la...«.

Nova stranica

[[Datoteka:ZaraDonatFotoThalerTamas15.jpg|mini|[[Crkva sv. Donata u Zadru]]]]
'''Vjerska arhitektura''' ili '''sakralna arhitektura''' (iz [[latinski|latinskog]] sacer – „sveti“) arhitektonska je praksa, koja služi za [[religija|religiozne]] svrhe.<ref>Richard Kieckhefer, Theology in Stone: Church Architecture from Byzantium to Berkeley. (Oxford University Press, USA: 2004). ISBN</ref> Postoji mnogo različitih vrsta [[vjera|vjerske]] [[arhitektura|arhitekture]] koje služe za slavljenje [[Bog]]a kao što su: [[crkva]], [[katedrala]], [[hram]], [[džamija]], [[sinagoga]] i dr. Funkcionalnost sakralnih objekata podređena je simboličnoj ulozi, koju hramovi imaju. Zbog velikog duhovnog značaja vjerske građevine najbolje su očuvani arhitektonski objekti.

[[Arhitekt]] Norman L. Koonce sugerirao je, da je [[cilj]] vjerske arhitekture da učini „transparentnom granicu između [[materija|materije]] i [[um]]a, [[tijelo|tijela]] i [[duh]]a“. Govoreći o vjerskoj arhitekturi, povjesničar Richard Kieckhefer sugerira, da je ulazak u vjersku zgradu [[metafora]] za ulazak u duhovni odnos. Smatra, da se sveti [[prostor]] može analizirati pomoću tri faktora koji utječu na duhovni proces: longitudinalni prostor naglašava procesiju i vraćanje [[sakrament]]alnih činova, prostor gledališta sugerira na proglašenje i odgovor, a novi oblici zajedničkog prostora dizajnirani za okupljanje služe kako bi se poboljšala [[intimnost]] i sudjelovanje u bogosluženju. [[Znanstvenik]] religioznih studija Florin George Călian potvrđuje da je „sveti prostor [[mjesto]], gdje transcendentno postaje imanentno i gdje posvećenik može pristupiti [[Bog]]u“.<ref> Călian, Florin George (2021-08-01). "Editorial RES 2/2021". Review of Ecumenical Studies Sibiu. 13 (2): 139–144. doi:10.2478/ress-2021-0017.</ref>

Moderna vjerska arhitektura obuhvaća nekoliko stilova sličnih karakteristika što rezultira pojednostavljenjem [[oblik]]a i eliminacijom ornamenata. Najutjecajniji modernistički arhitekti u ranom do sredine 20. stoljeća su: [[Dominikus Böhm]], [[Rudolf Schwarz]] i [[Auguste Perret]].<ref> Steven J. Schloeder, Architecture in Communion: Implementing the Second Vatican Council through Liturgy and Architecture. (Ignatius Press: 1998.): 23-24 and 234-38. ISBN 0-89870-631-9.</ref> Dok su svjetovne građevine očito imale veći utjecaj na razvoj [[moderna arhitektura|moderne arhitekture]], izvrsnih primjera moderne arhitekture može se pronaći u sakralnim građevinama 20. stoljeća poput katedrale u [[Los Angeles]]u iz 2002. godine.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Galerija ==
<gallery>
The Cloisters at Gloucester Cathedral.jpg|Katedrala u Gloucesteru.
Inside view of Baitul Mukarram National Mosque.jpg|Džamija u [[Bangladeš]]u.
Cetina - Crkva Sv. Spasa.jpg|[[Crkva sv. Spasa na vrelu Cetine]]
Annunciation Cathedral in Voronezh1.jpg|[[Katedrala Navještenja u Voronježu]].
</gallery>

[[Kategorija:Vjerski objekti]]
[[Kategorija:Crkvena arhitektura]]

Vjerska arhitektura - Povijest promjena

WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Crkva sv. Donata u Zadru]] '''Vjerska arhitektura''' ili '''sakralna arhitektura''' (iz latinski|la...«.