Virtualno zlostavljanje - Povijest promjena

Suradnik10: inačica prije komesara i zataškavanja

2025-12-13T23:45:53Z

inačica prije komesara i zataškavanja

←Starija inačica		Inačica od 13. prosinac 2025. u 23:45
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''~~Virtualno zlostavljanje~~'''-->~~[[Slika:~~The_Scream~~.jpg\|mini\|220px\|[[Krik]]]]		[[Slika:Cyberbullying_hurts.jpg\|mini\|500px\|Virtualno zlostavljanje boli]]
			[[Slika:463px-The Scream.jpg\|mini\|220px\|[[Krik]]]]

	'''Virtualno zlostavljanje''', '''elektroničko nasilje''' (eng. ''cyberbullying'') je svako namjerno, ponavljano i [[Agresija\|agresivno]] [[ponašanje]] [[Čovjek\|pojedinca]] ili skupine ljudi uporabom [[Informatika\|informatičkih]] i/ili [[Telekomunikacije\|telekomunikacijskih]] sredstava, čija je namjera oštećivanje ili zlostavljanje drugih.<ref>[http://www.cyberbullying.org/ Bill Belsey na stranicama www.cyberbullying.org]</ref> Oblik je [[bullying]]a.		'''Virtualno zlostavljanje''', '''elektroničko nasilje''' (eng. ''cyberbullying'') je svako namjerno, ponavljano i [[Agresija\|agresivno]] [[ponašanje]] [[Čovjek\|pojedinca]] ili skupine ljudi uporabom [[Informatika\|informatičkih]] i/ili [[Telekomunikacije\|telekomunikacijskih]] sredstava, čija je namjera oštećivanje ili zlostavljanje drugih.<ref>[http://www.cyberbullying.org/ Bill Belsey na stranicama www.cyberbullying.org]</ref> Oblik je [[bullying]]a.
Redak 5:		Redak 6:
	Zlostavljači u elektroničkom svijetu nemaju mjerilo društvenog ponašanja i niti se pridržavaju moralnih normâ kojih se moraju pridržavati pri korištenju interneta, intraneta, SMS-mreže, komunikacijskih aplikacija i ostalih oblika elektroničke komunikacije. Zlostavljači zlorabe elektronski prostor kao sredstvo osobnih osveta, iživljavanja, vrijeđanja, ispušni ventil za vlastito nezadovoljstvo, frustracije, bijes, agresivnost i sl.<ref name=HAZUD/> Jedna od mogućih razloga nasilničkog ponašanja u virtualnom svijetu jest oponašanje starijih osoba, bijeg od stvarnosti i vlastitih problema, nerazvijene svijesti i odgovornosti za vlastita djela i sl..<ref name=Križić/>{{is\|10.}}		Zlostavljači u elektroničkom svijetu nemaju mjerilo društvenog ponašanja i niti se pridržavaju moralnih normâ kojih se moraju pridržavati pri korištenju interneta, intraneta, SMS-mreže, komunikacijskih aplikacija i ostalih oblika elektroničke komunikacije. Zlostavljači zlorabe elektronski prostor kao sredstvo osobnih osveta, iživljavanja, vrijeđanja, ispušni ventil za vlastito nezadovoljstvo, frustracije, bijes, agresivnost i sl.<ref name=HAZUD/> Jedna od mogućih razloga nasilničkog ponašanja u virtualnom svijetu jest oponašanje starijih osoba, bijeg od stvarnosti i vlastitih problema, nerazvijene svijesti i odgovornosti za vlastita djela i sl..<ref name=Križić/>{{is\|10.}}

	~~Oblici virtualnog~~ zlostavljanja ~~na Internetu~~, ~~u komunikaciji putem e-maila~~, ~~chata ili putem društvenih mreža i aplikacija uključuju: slanje uznemirujućih poruka~~, ~~krađu ili promjenu lozinki ili nadimka žrtve~~, ~~javno objavljivanje privatnih podataka i nesitina~~, ~~slanje uznemirujućih slika~~, ~~postavljanje internetskih anketa o žrtvi~~, ~~slanje virusa, neželjene pošte ili pornografskog sadržaja žrtvi~~.<ref name=ICM/>		U verbalne oblike elektroničkog zlostavljanja spadaju laži, prijetnje, zle riječi, prozivanja, zadirkivanje, uvrjede, tračanje, vrijeđanja i ina zlostavljanja.<ref name=ICM/>

	Kod virtualnog zlostavljanja, prije svega na Internetu, postoji mogućnost daljnjeg dijeljenja sadržaja, objavljivanja istog, čime se zatire izvor a povećava baza korisnika i napadača čime se događa [[distribucija odgovornosti]] pa zlostavljač ako i ima ikakav [[osjećaj krivnje]] isti biva sve manji, a zbog povećane mase korisnika-napadača raste osjećaj moći među napadačima pa napadi postaju sve drskiji, eksplicitniji, sadističniji, ekstremniji i beskrupulozniji pri čemu je samo mašta granica. <ref name=Križić/>{{is\|10.}} Tome prethode prijašnja zlostavljanja kojom se dehumanizira/demonizira žrtva i kod svih budućih napadača umanjuje osjećaj krivnje i spuštaju inhibicije.		Kod virtualnog zlostavljanja, prije svega na Internetu, postoji mogućnost daljnjeg dijeljenja sadržaja, objavljivanja istog, čime se zatire izvor a povećava baza korisnika i napadača čime se događa [[distribucija odgovornosti]] pa zlostavljač ako i ima ikakav [[osjećaj krivnje]] isti biva sve manji, a zbog povećane mase korisnika-napadača raste osjećaj moći među napadačima pa napadi postaju sve drskiji, eksplicitniji, sadističniji, ekstremniji i beskrupulozniji pri čemu je samo mašta granica. <ref name=Križić/>{{is\|10.}} Tome prethode prijašnja zlostavljanja kojom se dehumanizira/demonizira žrtva i kod svih budućih napadača umanjuje osjećaj krivnje i spuštaju inhibicije.
Redak 11:		Redak 12:
	== Definicija ==		== Definicija ==

	~~Američki ''~~National Crime Prevention ~~Council''~~ <ref>http://www.ncpc.org/</ref> ~~definira kako se virtualnim zlostavljanjem smatra pojava~~ "kad se [[Internet]], [[mobitel]]i ili drugi uređaji rabe za postavljanje tekstova ili slika namijenjenih vrijeđanju ili uznemiravanju druge osobe."<ref>http://www.ncpc.org/cyberbullying</ref> Drugi istraživači to ponešto drugačije formuliraju, ali je značenje isto.		Definicija američkog "National Crime Prevention Councila" <ref>http://www.ncpc.org/</ref> o virtualnom zlostavljanju glasi "kad se [[Internet]], [[mobitel]]i ili drugi uređaji rabe za postavljanje tekstova ili slika namijenjenih vrijeđanju ili uznemiravanju druge osobe."<ref>http://www.ncpc.org/cyberbullying</ref> Drugi istraživači to ponešto drugačije formuliraju, ali je značenje isto.

	Virtualno zlostavljanje može biti tako jednostavno poput nastavljanja slanja [[Elektronička pošta\|e-pošte]] (e-mailova) nekome tko je rekao da ne želi više kontakt s pošiljateljem, ali ono može također uključivati prijetnje, seksualne primjedbe, pogrdne nazive ([[govor mržnje]]), grupno napadanje žrtava njihovim ismijavanjem na forumima, pisanje lažnih tvrdnji kao činjenica s ciljem ponižavanja.<ref>http://www.jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2009,5,24,,164330.jl</ref>		Virtualno zlostavljanje može biti tako jednostavno poput nastavljanja slanja [[Elektronička pošta\|e-pošte]] (e-mailova) nekome tko je rekao da ne želi više kontakt s pošiljateljem, ali ono može također uključivati prijetnje, seksualne primjedbe, pogrdne nazive ([[govor mržnje]]), grupno napadanje žrtava njihovim ismijavanjem na forumima, pisanje lažnih tvrdnji kao činjenica s ciljem ponižavanja.<ref>http://www.jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2009,5,24,,164330.jl</ref>
Redak 18:		Redak 19:

	Iako je pojava seksualnih primjedbi i prijetnji ponekad prisutna kod virtualnog zlostavljanja, ono nije isto što i seksualno zlostavljanje i ne uključuje nužno seksualno zlostavljanje.		Iako je pojava seksualnih primjedbi i prijetnji ponekad prisutna kod virtualnog zlostavljanja, ono nije isto što i seksualno zlostavljanje i ne uključuje nužno seksualno zlostavljanje.

			Zbog degradiranja novinarske struke, događaju se prijelazni oblici te blijedi slika između medijskog elektroničkog zlostavljanja i "običnog" internetskog zlostavljanja. I u ovom obliku nemoralni medijski djelatnik sluša samo jednu stranu (nasilnika-napadača) i napada bezobzirno drugu stranu (po naputku prve), ne pridržavavši se pritom pravila novinarske struke i novinarske etike, umjesto pitati istovremeno i drugu stranu šta ima za reći pa da onda neutralno prenese čitateljstvu stvar. Izostanak novinarske etike i istovremeno preneseni oblik virtualnog zlostavljanja je kad medijski djelatnik poput pravog zlostavljača ne uvažava pokušaje komunikacije sa strane žrtve koju je napao, nego ju perpetuirano drži u bespomoćnoj situaciji gdje ova gotovo moli da ju se sasluša, te se u članku koji bi trebao biti zakonska obveza prenošenja neizmijenjena odgovora, sadistički se iživljava na žrtvi ismijavanjem, izvrtanjem riječi. Radi bolesne gladi za senzacijama i bezočna mamljenja čitateljstva na tuđoj nesreći, zlostavljanje prelazi u nove oblike, kad zbog degenerične gladi za senzacijama medijski djelatnik postaje progonitelj te traži žrtvu uznemirujući je u njenom domu (kršeći nepovrjedivost doma, jedno od temeljnih ljudskih prava), radnom mjestu, odgojno-obrazovnoj ili znanstvenoj ustanovi, zasipajući ju neprestanim pozivima u bilo koje doba dana i na bilo kojem mjestu.

	== Razlike prema izravnosti ==		== Razlike prema izravnosti ==
Redak 27:		Redak 30:
	*objavljuje privatne podatke (pravo ime, adresu, ili radno mjesto/školu<ref name=HAZUD/>, fotografije) i neistine na društvenim mrežama, forumima, chatovima, blogovima, internetskim stranicama i dr.<ref name=ICM/>		*objavljuje privatne podatke (pravo ime, adresu, ili radno mjesto/školu<ref name=HAZUD/>, fotografije) i neistine na društvenim mrežama, forumima, chatovima, blogovima, internetskim stranicama i dr.<ref name=ICM/>
	*šalje uznemirujuće slike putem e-pošte ili MMS poruka na mobitelu<ref name=ICM/>, ili ih ostavlja u javni prostor; zlostavljanje se odvija tako da da se neprimjerene poruke i slike dijele putem Interneta velikom broju ljudi, što nasilniku povećava osjećaj moći, zbog velikog broja primatelja često je nemoguće pronaći izvor i ukinuti ga.<ref name=Križić/>{{is\|9.}} Neprimjerene slike obično slikovno sadržavaju izrugivanje žrtvi ili prikazuju čin nasilja nad žrtvom. Slikom se prikazuje pritajena želja za nanošenjem ozljede žrtvi, bilo da ju to počini početna osoba u lancu nasilja ili osoba koju je nasilnik podjario na nasilje.		*šalje uznemirujuće slike putem e-pošte ili MMS poruka na mobitelu<ref name=ICM/>, ili ih ostavlja u javni prostor; zlostavljanje se odvija tako da da se neprimjerene poruke i slike dijele putem Interneta velikom broju ljudi, što nasilniku povećava osjećaj moći, zbog velikog broja primatelja često je nemoguće pronaći izvor i ukinuti ga.<ref name=Križić/>{{is\|9.}} Neprimjerene slike obično slikovno sadržavaju izrugivanje žrtvi ili prikazuju čin nasilja nad žrtvom. Slikom se prikazuje pritajena želja za nanošenjem ozljede žrtvi, bilo da ju to počini početna osoba u lancu nasilja ili osoba koju je nasilnik podjario na nasilje.
			[[Datoteka:Mrziteljska grupa na Facebooku - profilna slika, stanje 25. listopada 2019..png\|mini\|desno\|250px\|Mrziteljske grupe česta su okupljališta nasilnika iz internetskog svijeta. Primjer prikaza fizičkog i verbalnog nasilja jačeg nad slabijim. Iznosi se laž o žrtvi, da bi ju se dehumaniziralo, demoniziralo, imputirajući riječi koje nije nikad rekla. Za ovu je svrhu zlostavljač prekršio autorska prava i zlorabio djelo zaštićeno copyrightom radi neprimjerene svrhe. Na slici je primjer neprimjerene javno objavljene slike na mrziteljskoj grupi koja napada hrvatsku Wikipediju, gdje je slikovito prikazan fizički i verbalni napad na hrvatskog Wikipedista. Zlostavljač je zloporabio pristup računalu, Internetu, uvjete davatelja internetske usluge, uvjete proizvođača i prodavatelja telekomunikacijskog odnosno računalnog uređaja, uvjete korištenja društvene mreže, prekršio autorska prava neovlaštenim kopiranjem stripa i zloporabom slike (neovlaštena prerada slike u građu za cyberbulling), nacionalno i međunarodno zakonodavstvo o prevenciji nasilja općenito i nasilja u virtualnom svijetu i t.d.]]
	*postavlja internetske ankete o žrtvi<ref name=ICM/>		*postavlja internetske ankete o žrtvi<ref name=ICM/>
	*šalje zloćudni softver na komunikacijski kanal (e-pošta) ili komunikacijski uređaj (mobitel)<ref name=ICM/>		*šalje zloćudni softver na komunikacijski kanal (e-pošta) ili komunikacijski uređaj (mobitel)<ref name=ICM/>
Redak 32:		Redak 36:
	*lažno se predstavlja kao druga osoba<ref name=ICM/>		*lažno se predstavlja kao druga osoba<ref name=ICM/>
	*potiče ostale na mržnju i grupno zlostavljanje žrtve; zbog toga napadačima postaju i oni koji su izjavili neprimjereno, poduprili komentarom neprimjereni sadržaj i/ili poduprli oznakom sviđanja ("lajk"), te i oni snose krivnju za zlostavljanje kao i izravni napadač, te i oni podliježu kaznenom progonu<ref name=HAZUD/>		*potiče ostale na mržnju i grupno zlostavljanje žrtve; zbog toga napadačima postaju i oni koji su izjavili neprimjereno, poduprili komentarom neprimjereni sadržaj i/ili poduprli oznakom sviđanja ("lajk"), te i oni snose krivnju za zlostavljanje kao i izravni napadač, te i oni podliježu kaznenom progonu<ref name=HAZUD/>
			*mrziteljske grupe su mjesto okupljanja nasilnika, gdje zbog velikog broja pristaša raste osjećaj moći i umanjuje im se osjećaj krivnje. Nasilnici su objavitelji postova i komentatori postova ali i oni koji su nasilnički sadržaj označili sviđanjem. Čest je na takvim grupama [[govor mržnje]].

	Osobe koje su zlostavljači u tradicijskom smislu ujedno su često i zlostavljači u virtualnom svijetu. Ista upravna sveza utvrđena je za žrtve nasilja, pa je tradicijsko i virtualno nasilje povezano te se događa prijenos između svjetova zlostavljanja.<ref name=Križić/>{{is\|9.}}		Osobe koje su zlostavljači u tradicijskom smislu ujedno su često i zlostavljači u virtualnom svijetu. Ista upravna sveza utvrđena je za žrtve nasilja, pa je tradicijsko i virtualno nasilje povezano te se događa prijenos između svjetova zlostavljanja.<ref name=Križić/>{{is\|9.}}
Redak 45:		Redak 50:
	== Posljedice ==		== Posljedice ==
	Kao i kod tradicijskog oblika nasilja, žrtva se često osjeća bespomoćno, anksiozno i depresivno, iste psihosomatske simptome, zloporaba droga, alkohola, samoozljeđivanje, a događaju se i pokušaji samoubojstva. <ref name=Križić/>{{is\|9.-10.}}		Kao i kod tradicijskog oblika nasilja, žrtva se često osjeća bespomoćno, anksiozno i depresivno, iste psihosomatske simptome, zloporaba droga, alkohola, samoozljeđivanje, a događaju se i pokušaji samoubojstva. <ref name=Križić/>{{is\|9.-10.}}

	~~== Prevencija u Svijetu ==~~
	Virtualno zlostavljanje u svijetu je jako rašireno i zavisno o državi i juristikciji ima različite tretmane u zakonu i u društvu. Primjerice, u anglofonskim zemljama svijeta (Australia, Kanada, Novi Zeland, SAD-u, i Velikoj Britaniji) postoji cijeli skup zakona koji se odnose na virtualno zlostavljanje i u mnogim tim zemljama virtualno zlostavljanje je kodirano u kriminalnim zakonicima kao posebno kazneno dijelo <ref>https://www.justice.gc.ca/eng/rp-pr/other-autre/cndii-cdncii/p4.html</ref> kao recimo kao posebni skup zakona kao recimo "Harmful Digital Communications Act" u Novom Zelandu <ref>http://www.legislation.govt.nz/bill/government/2013/0168/latest/whole.html

	~~</ref>~~

	== Prevencija u Hrvatskoj ==		== Prevencija u Hrvatskoj ==
Redak 59:		Redak 59:
	Zbog sprječavanja eskaliranja nasilja iz virtualnog prostora u stvarni, a povodom oružanog napada na Sabor Republike Hrvatske gdje je jedna osoba teško ranjena, a druga počinila samoubojstvo, Vlada Republike Hrvatske donijela je 22. listopada 2020. zaključak o sprečavanju radikalizacije u društvu. Nacrt prijedloga novog Zakona o elektroničkim medijima sadrži povećanje odgovornosti urednika i za čitateljske komentare ispod novinarskih tekstova. Razmatra se i drugačije sankcioniranje napadačkih postova na društvenim mrežama<ref>Božena Matijević: [https://www.vecernji.hr/vijesti/nina-obuljen-urednici-ce-biti-odgovorni-i-za-govor-mrznje-ispod-tekstova-1440506 ''Nina Obuljen: Urednici će biti odgovorni i za govor mržnje ispod tekstova ''] Večernji list. 23. listopada 2020. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref> Tomu je je motiv činjenica da napadačima, koji poduzmu fizički ili oružani napad, obično nekakav inflamatorni komentar(i) ili post na društvenoj mreži bude okidač za fizički ili oružani napad na ciljanu skupinu ili pojedinca, poput političkih neistomišljenika,<ref>Morgan Meaker: [https://www.dw.com/en/when-social-media-inspires-real-life-violence/a-46225672 ''When social media inspires real life violence ''] Deutsche Welle. 11. studenoga 2018. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref> ne mareći koliko je žrtva fizički slabija osoba. 20. rujna 2014. napadač je fizički napao staricu, [[Ružica Ćavar\|Ružicu Ćavar]] (79), slomivši joj ruku.<ref>Zrinka Bertović. [https://narod.hr/hrvatska/dr-ruzica-cavar-divljacki-me-napao-slomio-ruku-dobio-tri-godine-uvjetno ''Dr. Ružica Ćavar: Divljački me napao, slomio mi ruku i dobio samo tri godine uvjetno! ''] Narod.hr. 10. studenoga 2016. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref>		Zbog sprječavanja eskaliranja nasilja iz virtualnog prostora u stvarni, a povodom oružanog napada na Sabor Republike Hrvatske gdje je jedna osoba teško ranjena, a druga počinila samoubojstvo, Vlada Republike Hrvatske donijela je 22. listopada 2020. zaključak o sprečavanju radikalizacije u društvu. Nacrt prijedloga novog Zakona o elektroničkim medijima sadrži povećanje odgovornosti urednika i za čitateljske komentare ispod novinarskih tekstova. Razmatra se i drugačije sankcioniranje napadačkih postova na društvenim mrežama<ref>Božena Matijević: [https://www.vecernji.hr/vijesti/nina-obuljen-urednici-ce-biti-odgovorni-i-za-govor-mrznje-ispod-tekstova-1440506 ''Nina Obuljen: Urednici će biti odgovorni i za govor mržnje ispod tekstova ''] Večernji list. 23. listopada 2020. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref> Tomu je je motiv činjenica da napadačima, koji poduzmu fizički ili oružani napad, obično nekakav inflamatorni komentar(i) ili post na društvenoj mreži bude okidač za fizički ili oružani napad na ciljanu skupinu ili pojedinca, poput političkih neistomišljenika,<ref>Morgan Meaker: [https://www.dw.com/en/when-social-media-inspires-real-life-violence/a-46225672 ''When social media inspires real life violence ''] Deutsche Welle. 11. studenoga 2018. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref> ne mareći koliko je žrtva fizički slabija osoba. 20. rujna 2014. napadač je fizički napao staricu, [[Ružica Ćavar\|Ružicu Ćavar]] (79), slomivši joj ruku.<ref>Zrinka Bertović. [https://narod.hr/hrvatska/dr-ruzica-cavar-divljacki-me-napao-slomio-ruku-dobio-tri-godine-uvjetno ''Dr. Ružica Ćavar: Divljački me napao, slomio mi ruku i dobio samo tri godine uvjetno! ''] Narod.hr. 10. studenoga 2016. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref>
	Izloženost nasilnim slikama s interneta, pa čak i internetskim memeovima navode se kao primjeri ohrabrenja odnosno poticaja na brutalne zločine. Lipnja 2014. dvoje predadolescenata svog je najboljeg prijatelja odvuklo u šumu i izbolo 19 puta.<ref>Meredith E. Gansne: [https://www.psychiatrictimes.com/view/-internet-made-me-do-itsocial-media-and-potential-violence-adolescents ''“The Internet Made Me Do It”-Social Media and Potential for Violence in Adolescents ''] Psychiatric Times. Vol. 34. Issue 9. 5. rujna 2017. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref>		Izloženost nasilnim slikama s interneta, pa čak i internetskim memeovima navode se kao primjeri ohrabrenja odnosno poticaja na brutalne zločine. Lipnja 2014. dvoje predadolescenata svog je najboljeg prijatelja odvuklo u šumu i izbolo 19 puta.<ref>Meredith E. Gansne: [https://www.psychiatrictimes.com/view/-internet-made-me-do-itsocial-media-and-potential-violence-adolescents ''“The Internet Made Me Do It”-Social Media and Potential for Violence in Adolescents ''] Psychiatric Times. Vol. 34. Issue 9. 5. rujna 2017. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref>

			Primjer kada pošiljatelj nije sankcioniran je iz rujna 2013. godine kad je povodom događanja izborne konvencije utemeljitelja HDZ-a, mahom izvornih demokršćana, jedan agresivni militantni ateist napisao na Facebooku ''“Trebalo je na tu konvenciju doći sa šmajserom, bojnim otrovom, bombom, eksplozivom... pobit govna i gotova stvar.”''<ref>Nino Raspudić: [https://www.vecernji.hr/premium/necastivi-u-rektoratu-ili-strahote-biblijskih-vrijednosti-933605 ''Nečastivi u rektoratu ili strahote biblijskih vrijednosti ''] Večernji list. 18. travnja 2014. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref>

	== Vidi još ==		== Vidi još ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-07T03:05:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:The_Scream.jpg|mini|220px|[[Krik]]]]

'''Virtualno zlostavljanje''', '''elektroničko nasilje''' (eng. ''cyberbullying'') je svako namjerno, ponavljano i [[Agresija|agresivno]] [[ponašanje]] [[Čovjek|pojedinca]] ili skupine ljudi uporabom [[Informatika|informatičkih]] i/ili [[Telekomunikacije|telekomunikacijskih]] sredstava, čija je namjera oštećivanje ili zlostavljanje drugih.<ref>[http://www.cyberbullying.org/ Bill Belsey na stranicama www.cyberbullying.org]</ref> Oblik je [[bullying]]a.

Zlostavljači u elektroničkom svijetu nemaju mjerilo društvenog ponašanja i niti se pridržavaju moralnih normâ kojih se moraju pridržavati pri korištenju interneta, intraneta, SMS-mreže, komunikacijskih aplikacija i ostalih oblika elektroničke komunikacije. Zlostavljači zlorabe elektronski prostor kao sredstvo osobnih osveta, iživljavanja, vrijeđanja, ispušni ventil za vlastito nezadovoljstvo, frustracije, bijes, agresivnost i sl.<ref name=HAZUD/> Jedna od mogućih razloga nasilničkog ponašanja u virtualnom svijetu jest oponašanje starijih osoba, bijeg od stvarnosti i vlastitih problema, nerazvijene svijesti i odgovornosti za vlastita djela i sl..<ref name=Križić/>{{is|10.}}

Oblici virtualnog zlostavljanja na Internetu, u komunikaciji putem e-maila, chata ili putem društvenih mreža i aplikacija uključuju: slanje uznemirujućih poruka, krađu ili promjenu lozinki ili nadimka žrtve, javno objavljivanje privatnih podataka i nesitina, slanje uznemirujućih slika, postavljanje internetskih anketa o žrtvi, slanje virusa, neželjene pošte ili pornografskog sadržaja žrtvi.<ref name=ICM/>

Kod virtualnog zlostavljanja, prije svega na Internetu, postoji mogućnost daljnjeg dijeljenja sadržaja, objavljivanja istog, čime se zatire izvor a povećava baza korisnika i napadača čime se događa [[distribucija odgovornosti]] pa zlostavljač ako i ima ikakav [[osjećaj krivnje]] isti biva sve manji, a zbog povećane mase korisnika-napadača raste osjećaj moći među napadačima pa napadi postaju sve drskiji, eksplicitniji, sadističniji, ekstremniji i beskrupulozniji pri čemu je samo mašta granica. <ref name=Križić/>{{is|10.}} Tome prethode prijašnja zlostavljanja kojom se dehumanizira/demonizira žrtva i kod svih budućih napadača umanjuje osjećaj krivnje i spuštaju inhibicije.

== Definicija ==

Američki ''National Crime Prevention Council'' <ref>http://www.ncpc.org/</ref> definira kako se virtualnim zlostavljanjem smatra pojava "kad se [[Internet]], [[mobitel]]i ili drugi uređaji rabe za postavljanje tekstova ili slika namijenjenih vrijeđanju ili uznemiravanju druge osobe."<ref>http://www.ncpc.org/cyberbullying</ref> Drugi istraživači to ponešto drugačije formuliraju, ali je značenje isto.

Virtualno zlostavljanje može biti tako jednostavno poput nastavljanja slanja [[Elektronička pošta|e-pošte]] (e-mailova) nekome tko je rekao da ne želi više kontakt s pošiljateljem, ali ono može također uključivati prijetnje, seksualne primjedbe, pogrdne nazive ([[govor mržnje]]), grupno napadanje žrtava njihovim ismijavanjem na forumima, pisanje lažnih tvrdnji kao činjenica s ciljem ponižavanja.<ref>http://www.jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2009,5,24,,164330.jl</ref>

Virtualni zlostavljači mogu otkriti žrtvine osobne podatke (npr. pravo ime, adresu, ili radno mjesto/školu) na web stranicama ili forumima, mogu ih lažno predstavljati s ciljem objavljivanja materijala u žrtvino ime koji ih izvrgava ruglu, kleveće ili ismijava. Neki zlostavljači mogu slati prijeteće i vrijeđajuće e-mailove i [[Slanje istovremenih poruka|instantne poruke]] žrtvama, dok drugi objavljuju tračeve ili glasine i potiču ostale na mržnju i grupno zlostavljanje žrtve.

Iako je pojava seksualnih primjedbi i prijetnji ponekad prisutna kod virtualnog zlostavljanja, ono nije isto što i seksualno zlostavljanje i ne uključuje nužno seksualno zlostavljanje.

== Razlike prema izravnosti ==
Nasilje preko elektroničkih medija ima izravni i posredni oblik. <ref name=ICM>[http://www.icm-vukovar.info/nasilje-preko-interneta-kome-se-obratiti/ ''Nasilje preko interneta – kome se obratiti''] Info centar za mlade Vukovar. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref>

Izravni oblik je kad virtualni zlostavljač <ref name=ICM/>
*šalje uznemirujuće (raspona od dosađivanja do prijetnjâ žrtvi i/ili njegovim bližnjima) poruke mobitelom, e-poštom, na chatu, u obliku posta na forumu, objave na društvenim mrežama, u komentarima ispod objave, ili javnoj ili privatnoj na stranici za razgovor<ref name=ICM/>, odnosno nastavljanja slanja komunikacijskih oblika poruke (poruka e-pošte, chatom, postom, SMS-om, objavom na privatnoj stranici žrtve ili skupnoj stranici društvene mreže gdje žrtva zalazi i dr., premda je primatelj jasno rekao da ne želi više kontakt s pošiljateljem<ref name=HAZUD>[http://www.hazud.hr/i-virtualno-zlostavljanje-boli/ ''I virtualno zlostavljanje boli''] HAZUD. 10. rujna 2014. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref>
*[[krađa identiteta]], pri čemu tad promijeni zaporku<ref name=ICM/>
*objavljuje privatne podatke (pravo ime, adresu, ili radno mjesto/školu<ref name=HAZUD/>, fotografije) i neistine na društvenim mrežama, forumima, chatovima, blogovima, internetskim stranicama i dr.<ref name=ICM/>
*šalje uznemirujuće slike putem e-pošte ili MMS poruka na mobitelu<ref name=ICM/>, ili ih ostavlja u javni prostor; zlostavljanje se odvija tako da da se neprimjerene poruke i slike dijele putem Interneta velikom broju ljudi, što nasilniku povećava osjećaj moći, zbog velikog broja primatelja često je nemoguće pronaći izvor i ukinuti ga.<ref name=Križić/>{{is|9.}} Neprimjerene slike obično slikovno sadržavaju izrugivanje žrtvi ili prikazuju čin nasilja nad žrtvom. Slikom se prikazuje pritajena želja za nanošenjem ozljede žrtvi, bilo da ju to počini početna osoba u lancu nasilja ili osoba koju je nasilnik podjario na nasilje.
*postavlja internetske ankete o žrtvi<ref name=ICM/>
*šalje zloćudni softver na komunikacijski kanal (e-pošta) ili komunikacijski uređaj (mobitel)<ref name=ICM/>
*šalje pornografiju i [[spam|neželjenu poštu]] na e-poštu ili mobitel<ref name=ICM/>
*lažno se predstavlja kao druga osoba<ref name=ICM/>
*potiče ostale na mržnju i grupno zlostavljanje žrtve; zbog toga napadačima postaju i oni koji su izjavili neprimjereno, poduprili komentarom neprimjereni sadržaj i/ili poduprli oznakom sviđanja ("lajk"), te i oni snose krivnju za zlostavljanje kao i izravni napadač, te i oni podliježu kaznenom progonu<ref name=HAZUD/>

Osobe koje su zlostavljači u tradicijskom smislu ujedno su često i zlostavljači u virtualnom svijetu. Ista upravna sveza utvrđena je za žrtve nasilja, pa je tradicijsko i virtualno nasilje povezano te se događa prijenos između svjetova zlostavljanja.<ref name=Križić/>{{is|9.}}

Zlostavljanje preko posrednika je kad nasilnik napada žrtvu preko treće osobe. Često posrednik nije ni svjestan da je posrednik. Klasični primjer je sadržaj oglas seksualnog ili provokativnog sadržaja u ime žrtve s njezinim osobnim podatcima, pa zlostavljana osoba može doživjeti mnoge neugodnosti i naći se u opasnosti, zbog zlonamjernih korisnika takvih oglasa.<ref name=ICM/>

== Razlike od tradicijskog nasilja ==
Kod tradicionalnog oblika nasilja, ono ima fizičku zbilju gdje se događa, zlostavljač je često poznat te žrtva može tražiti pomoć. Kod virtualnog nasilja, ne može se dogoditi fizički napad jer je u virtualnom a ne stvarnom fizičkom prostoru, ali fizičke manifestacije također se pojavljuju. Mladež je osobito izložena tome jer je u mogućnosti i sklona je stalno biti spojena na Internet, na kojem je skup mogućih zlostavljača znatno veći, zlostavljač se može skrivati iza anonimnosti te mu nije nužna fizička nadmoć nad žrtvom za zlostavljati, žrtva većinom nije u mogućnosti tražiti pomoć te žrtva nigdje nije sigurna od virtualnog nasilja. Zbog osobina virtualnog svijeta, zlostavljač može imati veću moć nad žrtvom.<ref name=Križić>Paulina Križić: [https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:566397 ''Virtualno nasilje među mladima ''] Sveučilište u Zadru, Zadar, 2017.</ref>{{is|8.}}

== Razlike prema spolu ==
Kod muškaraca češće je slanje [[prijetnja|prijetnjâ]], a kod žena vrijeđanje drugih, ruganje, nazivanje ružnim imenima ili širenje tračeva o žrtvi. Dječaci su češće uključeni u virtualno zlostavljanje, a djevojčice su češće izložene virtualnom nasilju. U istraživanjima razlika među spolovima prema izloženosti i podložnosti virtualnom nasilju, muškarci su češće uključeni u virtualno nasilje nego žene.<ref name=Križić/>{{is|13.}}

== Posljedice ==
Kao i kod tradicijskog oblika nasilja, žrtva se često osjeća bespomoćno, anksiozno i depresivno, iste psihosomatske simptome, zloporaba droga, alkohola, samoozljeđivanje, a događaju se i pokušaji samoubojstva. <ref name=Križić/>{{is|9.-10.}}

== Prevencija u Svijetu ==
Virtualno zlostavljanje u svijetu je jako rašireno i zavisno o državi i juristikciji ima različite tretmane u zakonu i u društvu. Primjerice, u anglofonskim zemljama svijeta (Australia, Kanada, Novi Zeland, SAD-u, i Velikoj Britaniji) postoji cijeli skup zakona koji se odnose na virtualno zlostavljanje i u mnogim tim zemljama virtualno zlostavljanje je kodirano u kriminalnim zakonicima kao posebno kazneno dijelo <ref>https://www.justice.gc.ca/eng/rp-pr/other-autre/cndii-cdncii/p4.html</ref> kao recimo kao posebni skup zakona kao recimo "Harmful Digital Communications Act" u Novom Zelandu <ref>http://www.legislation.govt.nz/bill/government/2013/0168/latest/whole.html

</ref>

== Prevencija u Hrvatskoj ==

U Hrvatskoj je [[UNICEF]] organizirao s udrugom Hrabri telefon kampanju "Prekini lanac" za sprječavanje zlostavljanja putem [[mobitel]]a i Interneta. Dana 29. svibnja 2009. u Zagrebu Ravnateljstvo policije organiziralo je konferenciju o sigurnosti djece na internetu, potaknuto željom za boljim suradnjom i koordiniranim djelovanjem svih institucija i organizacija koje mogu pridonijeti boljoj zaštiti djece od zlostavljanja putem interneta i mobitela.<ref>http://www.dijete.hr/index.php/hr/naslovnica-mainmenu-1/748-konferencija-o-sigurnosti-djece-na-internetu-.html</ref><ref>http://www.knjiznicari.hr/UDK02/images/8/8b/Opasnosti_interneta_u_knjižnici-Alica_Kolarić.ppt</ref>

Žrtve ili svjedoci zlostavljanja mogu porazgovarati s roditeljima ili skrbnicima, prenijeti informaciju netkome u školi – pedagogu, psihologu, razredniku, nadležnom na radnom mjestu, [[MUP RH|policiji]]. [[DORH|Državno odvjetništvo Republike Hrvatske]] postupa u [[kazneni progon|kaznenom progonu]] počinitelja takvih kaznenih djela.<ref name=ICM/>

Zbog sprječavanja eskaliranja nasilja iz virtualnog prostora u stvarni, a povodom oružanog napada na Sabor Republike Hrvatske gdje je jedna osoba teško ranjena, a druga počinila samoubojstvo, Vlada Republike Hrvatske donijela je 22. listopada 2020. zaključak o sprečavanju radikalizacije u društvu. Nacrt prijedloga novog Zakona o elektroničkim medijima sadrži povećanje odgovornosti urednika i za čitateljske komentare ispod novinarskih tekstova. Razmatra se i drugačije sankcioniranje napadačkih postova na društvenim mrežama<ref>Božena Matijević: [https://www.vecernji.hr/vijesti/nina-obuljen-urednici-ce-biti-odgovorni-i-za-govor-mrznje-ispod-tekstova-1440506 ''Nina Obuljen: Urednici će biti odgovorni i za govor mržnje ispod tekstova ''] Večernji list. 23. listopada 2020. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref> Tomu je je motiv činjenica da napadačima, koji poduzmu fizički ili oružani napad, obično nekakav inflamatorni komentar(i) ili post na društvenoj mreži bude okidač za fizički ili oružani napad na ciljanu skupinu ili pojedinca, poput političkih neistomišljenika,<ref>Morgan Meaker: [https://www.dw.com/en/when-social-media-inspires-real-life-violence/a-46225672 ''When social media inspires real life violence ''] Deutsche Welle. 11. studenoga 2018. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref> ne mareći koliko je žrtva fizički slabija osoba. 20. rujna 2014. napadač je fizički napao staricu, [[Ružica Ćavar|Ružicu Ćavar]] (79), slomivši joj ruku.<ref>Zrinka Bertović. [https://narod.hr/hrvatska/dr-ruzica-cavar-divljacki-me-napao-slomio-ruku-dobio-tri-godine-uvjetno ''Dr. Ružica Ćavar: Divljački me napao, slomio mi ruku i dobio samo tri godine uvjetno! ''] Narod.hr. 10. studenoga 2016. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref>
Izloženost nasilnim slikama s interneta, pa čak i internetskim memeovima navode se kao primjeri ohrabrenja odnosno poticaja na brutalne zločine. Lipnja 2014. dvoje predadolescenata svog je najboljeg prijatelja odvuklo u šumu i izbolo 19 puta.<ref>Meredith E. Gansne: [https://www.psychiatrictimes.com/view/-internet-made-me-do-itsocial-media-and-potential-violence-adolescents ''“The Internet Made Me Do It”-Social Media and Potential for Violence in Adolescents ''] Psychiatric Times. Vol. 34. Issue 9. 5. rujna 2017. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref>

== Vidi još ==
* [[Mobbing]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*Jibon Naher, Matiur Rahman Minar: [https://arxiv.org/abs/1812.08660 ''Impact of Social Media Posts in Real life Violence: A Case Study in Bangladesh ''] Cornell University. ArXiv.org. 19. prosinca 2018.

[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Internet]]