WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T02:04:42Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 4. studeni 2021. u 02:04
Redak 56:		Redak 56:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat\|Esztergom castle}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}
	* ''Várépítészetünk'', ur. Gerő László, Műszaki Könyvkiadó, Budapest, 1975., str. 153.-165. {{ISBN\|963-10-0861-4}}		* ''Várépítészetünk'', ur. Gerő László, Műszaki Könyvkiadó, Budapest, 1975., str. 153.-165. {{ISBN\|963-10-0861-4}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-07T23:01:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir naselje u Mađarskoj
|ime = Višegrad <br> Visegrád
|zastava = Flag of Visegrád.svg
|grb = HUN Visegrád Címer.svg
|regija =Središnja Mađarska
|županija = Peštanska
|kotar = Senandrijski
|najgrad =
|površina = 33,27
|nadvisina =
|z. širina = 47.78483
|z. dužina = 18.97367
|brojstan = 1718
|gustoća = 51,64
|domaćinstva =
|pošta = 2025
|pozbroj = 26
|slika = Visegr%C3%A1d_Mountain_Fastness_03.jpg
|slika_opis = Višegradski Gornji dvor iz zraka
|web_stranica =http://www.visegrad.hu/
}}
{{dz|[[Višegrad (razdvojba)]]}}
'''Višegrad''' ([[mađarski]]: ''Visegrád'', [[slovački]]: ''Vyšehrad'', [[njemački]]: ''Plintenburg'') je [[grad]] u [[Peštanska županija|Peštanskoj županiji]] u sjevernoj [[Mađarska|Mađarskoj]]. Nalazi se sjeverno od [[Budimpešta|Budimpešte]], na desnoj obali [[Dunav]]a. Višegrad je najpoznatiji po ostacima [[srednji vijek|srednjovjekovne]] [[utvrda|utvrde]] i [[rana renesansa|rano-renesansnog]] ljetnog [[dvorac|dvorca]] [[Hrvatsko-ugarska|hrvatsko-ugarskog]] kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]]. I sam naziv mjesta potječe od [[slavenski jezici|slavenskog]] naziva za „gornju utvrdu“ ili „gornje naselje/grad/fortifikacija“.
[[Datoteka:Visegrad 1480 korul.jpg|mini|lijevo|<center>Višegrad 1480-ih, za vladavine Matije Korvina]]
God. 2000., [[Mađarska]] je nominirala Višegrad za upis na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/1497/ Mediaeval Royal Seat and Parkland at Visegrád] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 17. lipnja 2013.</ref>.
[[Datoteka:Visegr%C3%A1d_Mountain_Fastness_01.jpg|mini|lijevo|<center>Višegradski gornji grad]]
[[Datoteka:Visegrád - Royal Palace.jpg|mini|lijevo|<center>Višegradski donji grad s kraljevskom palačom i parkom]]

==Povijest==

Višegrad se prvi put spominje 1009. godine kao središte [[župa|župe]] i glavni grad jednog [[arhiđakon]]a, te kraljevska lovna šuma. Nakon razornog [[Tatarski pohod na Europu|tatarskog pohoda u Europu]] 1242. god., grad je obnovljen na malo južnijem mjestu. [[Karlo I. Robert]] je svoje rodno mjesto, Višegrad, učinio prijestolnicom Ugarske 1325. god.
God. 1335., Karlo je u Visegrádu ugostio na dva mjeseca [[Češka|češkoga]] kralja, [[Ivan Luksemburški|Ivana Luksemburškog]] i [[Poljska|poljskog]] kralja [[Kazimir III. Veliki|Kazimira III.]] (tzv. [[Višegradski kongres]]). To je bio presudan za stvaranje mira između ova tri kraljevstva i osigurao je savez između Poljske i Mađarske protiv [[Habsburgovci|habsburške]] [[Austrija|Austrije]]. Drugi kongres je uslijedio 1338. god.

[[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko-ugarski]] kralj [[Ludovik I. Anžuvinac]] izdao je u Višegradu [[27. svibnja]] [[1358.]] godine [[Višegradska povelja|povelju]]<ref>[http://www.dad.hr/novosti_clanak.php?id=252 Državni arhiv u Dubrovniku] Višegradska povelja</ref> kojom je uredio odnose između [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|svog kraljevstva]] i [[Dubrovnik]]a. Tim ugovorom [[Dubrovačka Republika|Dubrovnik]] je dobio zaštitu i povlašteni položaj među [[Dalmacija|dalmatinskim]] gradovima, čime mu je omogućen samostalan razvitak.

[[Žigmund Luksemburški]], car [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] i hrvatsko-ugarski kralj, preselio je prijestolnicu u [[Budim]] između 1405.-1408. god. kralj [[Matija Korvin]] je koristio Višegrad kao svoju dvorsku palaču, za što je raskošno proširio i ukrasio dvorac, te dao izgraditi veliki park u njegovom podnožju.
Višegrad je izgubio na važnosti po podjeli Kraljevine Ugarske nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] [[1526.]] god.

Godine 1991., vodeći političari iz [[Mađarska|Mađarske]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] i [[Poljska|Poljske]] sastali su se ovdje kako bi utjelovili savez ovih triju zemalja, tzv. [[Višegradska skupina]], jasnom aluzijom na sastanak iz 1335. godine, nekoliko stoljeća ranije.
Višegrad je dobio status grada 2000. god.

==Znamenitosti==
[[Datoteka:Visegr%C3%A1d_-_Sibrik_Hill.jpg|mini|<center>Rimska utvrda na brdu Sibrik]]

Zapadno od Višegrada nalazi se [[stari Rim|starorimska]] [[utvrda]], ''Visegrád-Gizellamajor'', a sjeverno velika utvrda ''Visegrád–Sibrik'', koji su bili dio [[dunav]]ske granice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] (''[[limes]]'').

===Višegradski gornji grad===

Nakon [[Tatarski pohod na Europu|tatarskog pohoda]], [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarski]] kralj [[Bela IV.]] i njegova supruga su dali izgraditi novi [[utvrda|fortifikacijski]] sustav od 1240-50-ih godina u blizini ranijeg uništenog. Prvi dio novog sustava je gornji dvorac na vrhu visokog brijega. Dvorac ima trokutasti tlocrt i tri [[toranj|tornja]] na svojim kutovima. U 14. stoljeću, u vrijeme [[Anžuvinci|anžuvinskih]] kraljeva, dvorac je postao kraljevska rezidencija, a uvećan je s novim vanjskim zidinama i palačama. Oko 1400. god. kralj Žigmund je također dogradio treći obzid i proširio je zgrade palače. Krajem 15. stoljeća, kralj Matija Korvin je obnovio unutrašnji dio gornjeg dvorca. Gornji dvorac je od 14. stoljeća do 1526. god. i podjele Mađarske služio za čuvanje mađarskih kraljevskih insignija ([[kruna sv. Stjepana]]). God. 1544., Višegrad su osvojili [[Osmanlije]], koji su ga od tada stalno držale do 1685. god., osim kratkog razdoblja od 1595. do 1605. god. kada su ga ponovno oslobodili [[Mađari]]. U tom razdoblju je dvorac teško stradao i nakon toga nikada nije bio korišten. Gornji dvor je otvoren za posjetitelje.

===Višegradski donji grad===

Donji grad je dio fortifikacijskog sustava koji povezuje gornji dvor s Dunavom. U njegovom središtu uzdiže se Solomonov toranj, veliki šesterokutni stambeni toranj iz 13. stoljeća. U 14. stoljeću grade se nove vanjske zidine oko tornja, a tijekom osmanlijskog napada 1544. god. urušio se južni dio tornja. Njegova obnova započela je tek 1870., a dovršena je 1960. god. Trenutačno je u Solomonovom tornju postavka Muzeja kralja Matije (''Mátyás Király Muzeum''). Izložbe predstavlja obnovljenu gotičku fontanu iz kraljevske palače, [[renesansa|renesansne]] spomenike iz Višegrada i povijest Višegrada.

Prvi kraljevski [[dvorac]] na ovom mjestu izgradio je kralj [[Karlo I. Robert]] poslije 1325. god. U drugoj polovici 14. stoljeća, njega je povećao u [[palača|palaču]] njegov sin, kralj [[Ludovik I. Anžuvinac]]. U posljednjoj trećini 14. stoljeća, kralj Ludovik i njegov nasljednik Žigmund Luksemburški dali su većinu ranijih zgrada rastaviti i stvoriti novi raskošni kompleks palače čije su široke ruševine vidljive i dan danas. Tlocrt palače se rasprostire na površini od 123 x 123 m, a na sjevernoj strani nalazi se park, kojega sa južne strane zatvara franjevački samostan koji je osnovao kralj Žigmund 1424. god. U njihovo vrijeme, palača je bila službena rezidencija Ugarskih kraljeva do oko 1405.-1408. godine kada se dvor seli u novoobnovljeni [[Budimski dvorac]]. Između 1477.-1484. godine Matija Korvin je palaču obnavio u [[gotička arhitektura|kasno-gotičkom stilu]]. [[Rana renesansa|Talijanski renesansni]] arhitektonski stil je korišten za ukrašavanje, po prvi put u Europi izvan Italije. Nakon što su Osmanlije osvojile Višegrad 1544. godine, palača je porušena, a do 18. stoljeća je bila potpuno prekrivena zemljom. Njezino iskapanje je započeto 1934. godine i nastavlja se sve do dan danas. Trenutačno, rekonstruirana je kraljevska rezidencija koja je otvorena za javnost s izložbom o povijesti palače i obnovljenim povijesnim interijerima.

==Izvori==
{{commonscat|Esztergom castle}}
{{izvori}}
* ''Várépítészetünk'', ur. Gerő László, Műszaki Könyvkiadó, Budapest, 1975., str. 153.-165. {{ISBN|963-10-0861-4}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.terkepcentrum.hu/index.asp?go=map&tid=28413 Karta Višegrada]
*[http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=836&pageNum_images=1 Fotografije Višegrada iz zraka]

[[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Građevine u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Dvorci]]

Višegrad (Mađarska) - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica