<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Ventrikularna_tahikardija</id>
	<title>Ventrikularna tahikardija - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Ventrikularna_tahikardija"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ventrikularna_tahikardija&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-03T17:22:35Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ventrikularna_tahikardija&amp;diff=162828&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ventrikularna_tahikardija&amp;diff=162828&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-25T10:10:02Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ventrikularna tahikardija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{Infokvir bolest&lt;br /&gt;
 | kod-1   = I47.2&lt;br /&gt;
 | latinski= Tachycardia ventricularis&lt;br /&gt;
 | naziv-1 = Ventrikularna tahikardija&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Lead II rhythm ventricular tachycardia Vtach VT.JPG|mini|desno|EKG: ventrikularna tahikardija]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ventrikularna tahikardija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (skraćeno: &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;VT&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;) je brzi srčani ritam ([[tahikardija]]) koja nastaje u klijetki (ventrikul lat. &amp;#039;&amp;#039;ventriculus&amp;#039;&amp;#039;) [[srce|srca]]. Ventrikularna tahikardija se ubraja u tzv. periarestne [[aritmija|aritmije]], te je za život opasno stanje koje može dovesti od [[ventrikularna fibrilacija|ventrikularne fibrilacije]], [[asistolija|asistolije]] i iznenadne smrti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ventrikularne tahikardije se prema morfologiji koja se prepoznaje [[elektrokardiogram|elektrokardiografijom]], mogu podijeliti na:&lt;br /&gt;
* monomorfne ventrikularne tahikardije - svi otkucaji srca (QRS kompleksi) su jednakog oblika u svakom od odvodima EKG-a.&lt;br /&gt;
* polimorfne ventrikularne tahikardije - na EKG-u se prate promjene oblika QRS od otkucaja do otkucaja.&lt;br /&gt;
Ventrikularna tahikardija se nazivaju tri ili više otkucaja u nizu iz ventrikula, koje su frekvencije veće od 100 otkucaja/min. Prema duljini trajanja VT se mogu podijeliti na:&lt;br /&gt;
* Ventrikularna tahikardija (non-sustained) - je naziv za tri ili više otkucaja iz klijetke frekvencije više od 100 otkucaja/minuti koja traje manje od 30 sekundi i spontano prestane&lt;br /&gt;
* Ventrikularna tahikardija (sustained) - je ventrikularna tahikardija koja traje duže od 30 sekundi, bez obzira da li je prekinuta nekim postupkom ili spontano prestane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Monomorfnu ventrikularnu tahikardiju karakteriziraju na EKG-u jednaki oblici otkucaja što je posljedica pojačanog slanja impulsa sa jednog mjesta iz lijeve ili desne klijetke ili zbog kružne struje (reentry) unutar klijetke. Najčešće nastaje kao posljedica ožiljka u srčanom mišiću nakon infarkta miokarda. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Polimorfna ventrikularna tahikardija je najčešće posljedica abnormalnosti repolarizacije mišićnih vlakana klijetke. Predispozicija abnormalnosti u repolariziaciji se najčešće na EKG-u manifestira kao produženje QT intervala, što može biti stečeno ili prirođeno. Prirođeni uzroci uključuju sindrom dugog QT intervala, dok stečeni najčešće se odnose na toksične učinke lijekova ili [[Poremećaji ravnoteže elektrolita|poremećaje elektrolita]]. Poznat je mogući učinak [[antiaritmik]]a ([[sotalol]], [[amiodaron]]) na produljenje QT intervala, ali je poznato da i mnogi lijekovi u učestaloj upotrebi kao što su npr. [[antibiotici]], [[antihistaminici]], mogu produljiti QT interval.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{upozorenje-medicina}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Poremećaji srčanog ritma]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>