Varoš (Tuzla) - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 13:42, 24. ožujak 2026.

2026-03-24T13:42:56Z

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2026. u 13:42
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Varoš (Tuzla)'''-->~~'''Varoš''', urbana i prostorno-teritorijalna cjelina u predosmanskoj srednjovjekovnoj [[Tuzla\|Tuzli]] (Solima). Zapadno od nje nalazila se [[Drvena utvrda]], gdje je danas [[Atik mahala]]. Varoš je bio stambeni dio srednjovjekovnih Soli i u njemu je bio [[Franjevačka crkva i samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli\|franjevački samostan sv. Petra]]. Nešto južnije od Varoši bio je [[Solni trg (Tuzla)\|Solni trg]].<ref name=Djedović>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 145 </ref> U osmanskim vremenima Varoš je bio dio Tuzle u kojem je uglavnom živjelo nemuslimansko stanovništvo. Tada se nalazio istočno od utvrde [[Palanka (Tuzla)\|Palanke]] prema Polju, na mjestu stare [[Drvena utvrda (Tuzla)\|Drvene utvrde]], gdje je danas Atik mahala.<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 146 </ref>		'''Varoš''', urbana i prostorno-teritorijalna cjelina u predosmanskoj srednjovjekovnoj [[Tuzla\|Tuzli]] (Solima). Zapadno od nje nalazila se [[Drvena utvrda (Tuzla)\|Drvena utvrda]], gdje je danas [[Atik mahala]]. Varoš je bio stambeni dio srednjovjekovnih Soli i u njemu je bio [[Franjevačka crkva i samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli\|franjevački samostan sv. Petra]]. Nešto južnije od Varoši bio je [[Solni trg (Tuzla)\|Solni trg]].<ref name=Djedović>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 145 </ref> U osmanskim vremenima Varoš je bio dio Tuzle u kojem je uglavnom živjelo nemuslimansko stanovništvo. Tada se nalazio istočno od utvrde [[Palanka (Tuzla)\|Palanke]] prema Polju, na mjestu stare [[Drvena utvrda (Tuzla)\|Drvene utvrde]], gdje je danas Atik mahala.<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 146 </ref>
	Izvan južne kapije utvrde bio je prostor zvan Polje. Prema podnožju brda [[Trnovac (brdo u Tuzli)\|Trnovca]] polje je prelazilo u [[močvara\|močvaru]] [[Kolobara\|Kolobaru]]. Na rubu nje formirala se kršćanska [[mahala]] Varoš, čiji se naziv vremenom pretvorio u '''Srpsku Varoš'''.<ref name=Habul>(boš.) [https://radiokameleon.ba/2018/01/03/tuzla-za-pocetnike-kako-su-dobile-imena-prve-tuzlanske-mahale/ Radio Kameleon M&M] Bahrija Habul: ''Tuzla za početnike Kako su dobile imena prve tuzlanske mahale'' 3. siječnja 2018. (pristupljeno 2. prosinca 2019.)</ref> Tuzlanski Srbi većinom su živjeli u (Srpskoj)Varoši ({{coord\|44.53803\|18.68388\|display=inline}}). Svoje su mrtve pokapali na pravoslavnom groblju na brdu Popincu blizu Kojšina, gdje je poslije Risto Jeremić podigao Sanatorij. Zbog velike epidemije kolere 1846. godine kad su brojni umirali, groblje su dobili znatno bliže. Tadašnji prvi čovjek Tuzle [[Mahmud-paša Tuzlić]] svakodnevno je sa svojim gostima izložen promatrati svakodnevno sprovode i slušati naricanja na njima, jer su povorke prolazile pored njegova sjedišta na Konaku. Ponukan svakodnevnim sprovodima, ponudio je pravoslavnima novu (bližu) lokaciju za groblje te im je ponudio Mioke nad [[Trnovac (brdo u Tuzli)\|Trnovcem]]. Srbi su to prihvatili i nedugo poslije Srbi iz Varoša pokapaju na [[Trnovac (groblje u Tuzli)\|Trnovcu]].<ref>(boš.) [https://radiokameleon.ba/2017/01/11/tuzla-za-pocetnike-kako-je-nastalo-groblje-trnovac-kako-je-izgradena-kapela-svetog-velikomucenika-georgija-na-trnovcu/ Radio Kameleon] Bahrija Habul: ''Tuzla za početnike: Kako je nastalo groblje Trnovac – Kako je izgrađena kapela Svetog Velikomučenika Georgija na Trnovcu'', 11. siječnja 2017. (pristupljeno 26. veljače 2020.)</ref> Sredinom 19. stoljeća, zadnjeg stoljeća osmanske vlasti Varoš su nastanjivali pravoslavni i katolički stanovnici. Tada je bio sjeveroistočno od Palanke, prema brdu [[Borić (brdo, Tuzla)\|Boriću]]. Na mjestu današnje Banje tu se nalazila stara katolička crkva. 1870-ih je izgrađena i monumentalna pravoslavna crkva. Ova [[mahala]] imala je [[parohijski dom]], [[han (zgrada)\|han]] te niz privatnih stambenih kuća.<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 150 </ref> 1889. je zabilježeno da je [[Turali-beg]]ov vakuf imao više parcela: vrtova, livada i čaira pored Varoši.<ref name=Bašić>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Kemal Bašić: ''Turali-beg i njegov vakuf'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 163 </ref>		Izvan južne kapije utvrde bio je prostor zvan Polje. Prema podnožju brda [[Trnovac (brdo u Tuzli)\|Trnovca]] polje je prelazilo u [[močvara\|močvaru]] [[Kolobara\|Kolobaru]]. Na rubu nje formirala se kršćanska [[mahala]] Varoš, čiji se naziv vremenom pretvorio u '''Srpsku Varoš'''.<ref name=Habul>(boš.) [https://radiokameleon.ba/2018/01/03/tuzla-za-pocetnike-kako-su-dobile-imena-prve-tuzlanske-mahale/ Radio Kameleon M&M] Bahrija Habul: ''Tuzla za početnike Kako su dobile imena prve tuzlanske mahale'' 3. siječnja 2018. (pristupljeno 2. prosinca 2019.)</ref> Tuzlanski Srbi većinom su živjeli u (Srpskoj)Varoši ({{coord\|44.53803\|18.68388\|display=inline}}). Svoje su mrtve pokapali na pravoslavnom groblju na brdu Popincu blizu Kojšina, gdje je poslije Risto Jeremić podigao Sanatorij. Zbog velike epidemije kolere 1846. godine kad su brojni umirali, groblje su dobili znatno bliže. Tadašnji prvi čovjek Tuzle [[Mahmud-paša Tuzlić]] svakodnevno je sa svojim gostima izložen promatrati svakodnevno sprovode i slušati naricanja na njima, jer su povorke prolazile pored njegova sjedišta na Konaku. Ponukan svakodnevnim sprovodima, ponudio je pravoslavnima novu (bližu) lokaciju za groblje te im je ponudio Mioke nad [[Trnovac (brdo u Tuzli)\|Trnovcem]]. Srbi su to prihvatili i nedugo poslije Srbi iz Varoša pokapaju na [[Trnovac (groblje u Tuzli)\|Trnovcu]].<ref>(boš.) [https://radiokameleon.ba/2017/01/11/tuzla-za-pocetnike-kako-je-nastalo-groblje-trnovac-kako-je-izgradena-kapela-svetog-velikomucenika-georgija-na-trnovcu/ Radio Kameleon] Bahrija Habul: ''Tuzla za početnike: Kako je nastalo groblje Trnovac – Kako je izgrađena kapela Svetog Velikomučenika Georgija na Trnovcu'', 11. siječnja 2017. (pristupljeno 26. veljače 2020.)</ref> Sredinom 19. stoljeća, zadnjeg stoljeća osmanske vlasti Varoš su nastanjivali pravoslavni i katolički stanovnici. Tada je bio sjeveroistočno od Palanke, prema brdu [[Borić (brdo, Tuzla)\|Boriću]]. Na mjestu današnje Banje tu se nalazila stara katolička crkva. 1870-ih je izgrađena i monumentalna pravoslavna crkva. Ova [[mahala]] imala je [[parohijski dom]], [[han (zgrada)\|han]] te niz privatnih stambenih kuća.<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 150 </ref> 1889. je zabilježeno da je [[Turali-beg]]ov vakuf imao više parcela: vrtova, livada i čaira pored Varoši.<ref name=Bašić>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Kemal Bašić: ''Turali-beg i njegov vakuf'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 163 </ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-23T00:32:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Varoš''', urbana i prostorno-teritorijalna cjelina u predosmanskoj srednjovjekovnoj [[Tuzla|Tuzli]] (Solima). Zapadno od nje nalazila se [[Drvena utvrda]], gdje je danas [[Atik mahala]]. Varoš je bio stambeni dio srednjovjekovnih Soli i u njemu je bio [[Franjevačka crkva i samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli|franjevački samostan sv. Petra]]. Nešto južnije od Varoši bio je [[Solni trg (Tuzla)|Solni trg]].<ref name=Djedović>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 145 </ref> U osmanskim vremenima Varoš je bio dio Tuzle u kojem je uglavnom živjelo nemuslimansko stanovništvo. Tada se nalazio istočno od utvrde [[Palanka (Tuzla)|Palanke]] prema Polju, na mjestu stare [[Drvena utvrda (Tuzla)|Drvene utvrde]], gdje je danas Atik mahala.<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 146 </ref>
Izvan južne kapije utvrde bio je prostor zvan Polje. Prema podnožju brda [[Trnovac (brdo u Tuzli)|Trnovca]] polje je prelazilo u [[močvara|močvaru]] [[Kolobara|Kolobaru]]. Na rubu nje formirala se kršćanska [[mahala]] Varoš, čiji se naziv vremenom pretvorio u '''Srpsku Varoš'''.<ref name=Habul>(boš.) [https://radiokameleon.ba/2018/01/03/tuzla-za-pocetnike-kako-su-dobile-imena-prve-tuzlanske-mahale/ Radio Kameleon M&M] Bahrija Habul: ''Tuzla za početnike Kako su dobile imena prve tuzlanske mahale'' 3. siječnja 2018. (pristupljeno 2. prosinca 2019.)</ref> Tuzlanski Srbi većinom su živjeli u (Srpskoj)Varoši ({{coord|44.53803|18.68388|display=inline}}). Svoje su mrtve pokapali na pravoslavnom groblju na brdu Popincu blizu Kojšina, gdje je poslije Risto Jeremić podigao Sanatorij. Zbog velike epidemije kolere 1846. godine kad su brojni umirali, groblje su dobili znatno bliže. Tadašnji prvi čovjek Tuzle [[Mahmud-paša Tuzlić]] svakodnevno je sa svojim gostima izložen promatrati svakodnevno sprovode i slušati naricanja na njima, jer su povorke prolazile pored njegova sjedišta na Konaku. Ponukan svakodnevnim sprovodima, ponudio je pravoslavnima novu (bližu) lokaciju za groblje te im je ponudio Mioke nad [[Trnovac (brdo u Tuzli)|Trnovcem]]. Srbi su to prihvatili i nedugo poslije Srbi iz Varoša pokapaju na [[Trnovac (groblje u Tuzli)|Trnovcu]].<ref>(boš.) [https://radiokameleon.ba/2017/01/11/tuzla-za-pocetnike-kako-je-nastalo-groblje-trnovac-kako-je-izgradena-kapela-svetog-velikomucenika-georgija-na-trnovcu/ Radio Kameleon] Bahrija Habul: ''Tuzla za početnike: Kako je nastalo groblje Trnovac – Kako je izgrađena kapela Svetog Velikomučenika Georgija na Trnovcu'', 11. siječnja 2017. (pristupljeno 26. veljače 2020.)</ref> Sredinom 19. stoljeća, zadnjeg stoljeća osmanske vlasti Varoš su nastanjivali pravoslavni i katolički stanovnici. Tada je bio sjeveroistočno od Palanke, prema brdu [[Borić (brdo, Tuzla)|Boriću]]. Na mjestu današnje Banje tu se nalazila stara katolička crkva. 1870-ih je izgrađena i monumentalna pravoslavna crkva. Ova [[mahala]] imala je [[parohijski dom]], [[han (zgrada)|han]] te niz privatnih stambenih kuća.<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 150 </ref> 1889. je zabilježeno da je [[Turali-beg]]ov vakuf imao više parcela: vrtova, livada i čaira pored Varoši.<ref name=Bašić>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Kemal Bašić: ''Turali-beg i njegov vakuf'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 163 </ref>

[[Datoteka:Razglednica - panorama Tuzle početkom 20. stoljeća - Srpska Varoš.jpg|mini|center|800px|Razglednica - panorama Tuzle početkom 20. stoljeća - Srpska Varoš i željeznički kolodvor]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mahale u Tuzli]]