<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Varia_Dalmatica</id>
	<title>Varia Dalmatica - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Varia_Dalmatica"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Varia_Dalmatica&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-01T23:05:06Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Varia_Dalmatica&amp;diff=45233&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Varia_Dalmatica&amp;diff=45233&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-21T05:05:08Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Varia Dalmatica&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Varia Dalmatica&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili Codex Lucianus (hrv. Različiti dalmatinski tekstovi ili Lucićev kodeks) jest rukopisni zbornik iz XVI.―XVII. st. s preko 300 kraćih pjesničkih i povjesničarskih sastavaka na [[latinski|latinskom]] i [[talijanski|talijanskom]]. Danas se nalazi u [[Zadar|zadar]]skoj Znanstvenoj biblioteci, pod signaturom 25290, ms. 617. Nije sačuvan u cijelosti (nedostaje tridesetak listova).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Sudbina i autori kodeksa==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kodeks]] je nastao u [[Trogir]]u. Tekstove je u nj počeo unositi [[Petar Lucić]] (oko 1550.&amp;amp;ndash;1614.), prepisujući poeziju; povjesničarskom proznom građom zbornik je dopunjavao Petrov sin, historiograf [[Ivan Lucić]] (1604.&amp;amp;ndash;1679.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ivan Lucić kodeks je poklonio svome prijatelju i suradniku, zadarskome arhiđakonu Valeriju Ponte.  Čini se da je u Ponteovoj knjižnici kodeks ostao do prve polovine 19. st, da bi zatim prešao u ruke G. Ferrari-Cupillija (umro 1865), čiji je sin Šimun 1877. kodeks prodao don Matiji Ivčeviću, publicistu. Ivčevićevi su nasljednici rukopis u siječnju 1936 ustupili zadarskoj knjižnici Paravia (iz koje će nastati Znanstvena knjižnica).&amp;lt;ref&amp;gt;G. Praga, &amp;quot;Poesie latine inedite di Marco Marulo da Spalato (1450-1524)&amp;quot;, Archivio storico per la Dalmazia, vol. XXI, Roma 1936, str. 1&amp;amp;ndash;221.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Sadržaj zbornika== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poetski radovi iz Varia Dalmatica pripadaju stranim i domaćim, slavnim i manje poznatim književnicima; oko 100 pjesama djela su nepoznatih autora. Tekstovi stranih pisca prevladavaju na početku, čineći dvije cjeline bez naznake autora. Radi se o 58 zagonetki iz kasnoantičke zbirke Aenigmata Symposii ([[Simpozijeve zagonetke]]), donesenih prema prvome tiskanom izdanju (Ioachim Perionius, Pariz, 1533.), te o četrdesetak pjesama iz zbirke Nugae (Sitnice, 1533―1538) francuskoga humanista [[Nicolas Bourbon|Nicolasa Bourbona]] (Borbonius, 1503.? ― 1550.?) iz Vandoeuvrea. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavninu Varia Dalmatica ipak predstavljaju radovi autora iz dalmatinskih gradova i lokalnih književnih krugova, vezanih uz Trogir, ali i uz [[Split]], [[Šibenik]], [[Skradin]], Zadar, [[Brač]], [[Dubrovnik]] i [[Kotor]]. Zbornik čuva pjesme [[Marko Marulić|Marka Marulića]] (za čije su &amp;quot;enigmatičke&amp;quot; epigrame Varia Dalmatica jedini izvor) i članova njegova splitskog humanističkog kruga; tu su, potom, sastavci [[Ludovik Paskvalić|Ludovika Paskalića]] (redovno u verzijama drugačijim od onih objavljenih tiskom u [[Venecija|Mletcima]] 1551.), Franje Trankvila Andreisa, Sebastijana (Sabe) Mladinića, [[Antun Vrančić|Antuna]] i [[Faust Vrančić|Fausta Vrančića]], Marina Statilića. Od manje poznatih autora, veći broj pjesama u zborniku imaju Trogiranin [[Valerij Mazzarelli]], Šibenčanin [[Frano Mužić]], Skradinjanin [[Ivan Pridoević]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Povijesna su građa npr. prijepisi natpisa iz Trogira i Splita, popis uglednih Trogirana, oporuka Kvirina &amp;quot;kneza Salone&amp;quot; iz 503., kroničarski fragment o smrti kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]], krivotvorena povelja Aleksandra Velikog Slavenima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ocjena==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U zborniku prevladavaju [[epigram]]i u elegijskom distihu; tematski, najviše je prigodnica i pobožne poezije. Izuzev dvije cjeline na početku, tekstovi nisu unošeni po nekom razaznatljivom planu, mada povremeno nailazimo na &amp;quot;cikluse&amp;quot; vezane temom (nadgrobnice pojedinoj osobi) ili autorom. Okupljajući radove poznatih i posve nepoznatih, proklamiranih pjesnika i povremenih stihotvoraca, zbornik Varia Dalmatica - poput njegova hrvatskog pandana, Vartla - važan je dokument književne komunikacije i kulturnih interesa dalmatinskih komuna XVI. i XVII. st.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Bilješke==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Literatura==&lt;br /&gt;
* Kurelac, Miroslav, &amp;quot;Povijesni zapis nazvan &amp;#039;Anonimna kronika&amp;#039; u rukopisu Naučne biblioteke u Zadru&amp;quot;, &amp;#039;&amp;#039;Historijski zbornik&amp;#039;&amp;#039;, god. XXIII&amp;amp;ndash;XXIV, 1970.&amp;amp;ndash;1971., Zagreb 1972., str. 363&amp;amp;ndash;374.&lt;br /&gt;
* Kolumbić, Nikica, &amp;quot;Rukopisni trogirski zbornik latinskih pjesama nastalih od kraja XV do početka XVII stoljeća&amp;quot;, Mogućnosti, 10―11/1980., 1089―1106.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Hrvatska lirika]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Latinska književnost]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Katoličanstvo u Hrvatskoj]]{{kat?}}&amp;lt;!-- a zašto? --&amp;gt;&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>