Suradnik10: Zamjena teksta - '{{hu icon}}' u '{{mađ oznaka}}'

2025-05-30T04:35:26Z

Zamjena teksta - '{{hu icon}}' u '{{mađ oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 04:35
Redak 66:		Redak 66:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	*{{~~hu icon~~}} [http://www.soltvadkert.hu Službene stranice]		*{{mađ oznaka}} [http://www.soltvadkert.hu Službene stranice]
	*{{~~hu icon~~}} [http://www.soltvadkert.hu/home/index.php?content=35&subcmd=view&news_id=83 2006 Izborni rezultati]		*{{mađ oznaka}} [http://www.soltvadkert.hu/home/index.php?content=35&subcmd=view&news_id=83 2006 Izborni rezultati]

	[[Kategorija:Naselja u Bačko-kiškunskoj županiji]]		[[Kategorija:Naselja u Bačko-kiškunskoj županiji]]

	{{GLAVNIRASPORED:Vakier}}		{{GLAVNIRASPORED:Vakier}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T09:18:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Soltvadkert légifotó.jpg|300px|mini|desno|Zračni snimak]]
'''Vakier''' <ref name="Mandić">[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] [[Živko Mandić]]: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}}</ref> (mađ. ''Soltvadkert'') je gradić u središnjoj [[Mađarska|Mađarskoj]].

Zauzima površinu od 108,86 km četvornih.

== Zemljopisni položaj ==
Nalazi se u regiji [[Južni Alföld]], na 46°34'41" sjeverne zemljopisne širine i 19°23'45" istočne zemljopisne dužine. Selo [[Selymes]], koje se nalazi južnije, upravno pripada Vakieru.

S nekoliko strana ga okruživa [[nacionalni park Kiskunság]].

Upravno mu pripada '''Buosir''' (mađ. ''Bőszér'').<ref name="Mandić"/>

=== Klima ===
Vakier je poznat po dugim i toplim ljetima.

== Upravna organizacija ==
Upravno pripada [[Kireška mikroregija|kireškoj mikroregiji]] u [[Bačko-kiškunska županija|Bačko-kiškunskoj
županiji]]. Poštanski broj je 6230.

== Povijest ==
Utemeljen je [[1376.]]

Turska osvajanja su zahvatila i ovaj grad. Za njihove vlasti je izgubio dosta stanovnika.

[[1740.]]-ih je barun [[Orczy]] doselio [[Nijemci|njemačke]] seljake u Vakier.

Vakier pripada jednim od rijetkih mađarskih gradova koji imaju [[Luterani|luteransku]] crkvu u svom središtu. Razlog tome je velik broj [[Nijemci u Mađarskoj|njemačkih doseljenika]] u 1700-ima koji su izgradili crkvu. Sloboda vjere, pak, nije bila postojala, a [[Rimokatolička Crkva|rimokatolički]] [[nadbiskup]] i njegove sluge iz [[Kaloča|Kaloče]] su mnogo puta uništili crkvu. {{nedostaje izvor}} Nova luteranska crkva je sagrađena [[1837.]] godine te je još uvijek u dobrom stanju. Tijekom stoljeća, škole i ostale crkveno orijentirane građevine su sagrađene oko nje. Crkva trenutno ima tri [[Crkveno zvono|zvona]] koja se koriste. Unutar crkve se nalazi povijesne [[orgulje]] marke [[Rieger Orgelbau|Rieger]] koje su postavljene 1908. godine. Na drugoj strani zida nalazi se natpis na njemačkom na kojem piše: "Dies ist der Denckstein der evangelica Kirche in Vadkert" (Ovo je kamen temeljac luteranske crkve u Vadkertu). Nakon 40 godina progona, luteranska zajednica je još uvijek aktivna u Vakieru.

[[Rimokatolička Crkva]] je ponovo nazočna u Vakieru od [[1737.]] godine. Trenutno je najveća [[Kršćanske denominacije|kršćanska denominacija]] u gradu. Prva crkva je sagrađena 1700-ih za [[barun]]a Lőrinca Orczya. Od 1908. veća crkva se također koristi.

1722. sedam [[Kalvinizam|kalvinističkih]] obitelji se doselilo u Vakier iz [[Njemačka|Njemačke]]. Drugi su ih slijedili 1740-ih. Nakon godina vjerskog progona, dopušteno im je sagraditi crkvu, koju su izgradili, a bila je gotova 26. rujna 1794. godine.

[[Baptisti|Baptistička]] [[Misija (kršćanstvo)|misija]] je u Vakieru počela 1891. godine. Od 2000., crkva ima više od 200 sljedbenika.

Povijest [[Pentekostali|pentekostalističke]] crkve u Vakieru traje od 1935. Pentekostalni pokret, koji je počeo 1900. u [[SAD]]-u, došao je do Vakiera nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].

Prije drugog svjetskog rata je Vakier imao brojnu [[Židovi|židovsku]] zajednicu koja je nestala uslijed [[holokaust]]a. Velik broj je ubijen, a oni koji su uspjeli preživjeti su iselili u Budimpeštu ili napustili Mađarsku.

Grad nosi današnje ime ''Soldvadkert'' od [[1900.]] Prije se zvao ''Vadkert''.

== Gospodarstvo ==
Vakier je središtem jedne od najvećih [[vino|vinorodnih]] krajeva u Mađarskoj, a po proizvodnji vina je bio poznat diljem Europe. Važnost vinogradarstva i vinarstva je u povijesti određivala gospodarski život ovog grada, a kao posljedica toga je i vinova loza na gradskom grbu.

[[Vinova loza]] raznih sorata je zasađena na preko 8 tisuća hektara. Godišnja proizvodnja je oko 250-300 tisuća hl vina.

[[Jezero Vadkert]] (zvano i ''Büdös-tó'') se nalazi blizu Vakiera. Omiljenim je odredištem [[turizam|turista]] iz svih europskih krajeva.

== Stanovništvo ==
U Vakieru živi 7782 stanovnika (2001.).

Narodnosni sastav je 2001. bio;
* [[Mađari]] - 98%
* [[Romi]] - 0,7%
* ostali - 1,3%

== Šport ==
* nogometni klub [[Vadkert FC|Vadkert]]
*[[Ágnes Szávay]], najuspješnija mađarska tenisačica svih vremena

== Pobratimstva ==
*{{ZD|N|NJE}} '''[[Bodelshausen]]'''
*{{ZD|R|RUM}} '''[[Sărmăşag, Sălaj|Sărmăşag]]'''

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*{{hu icon}} [http://www.soltvadkert.hu Službene stranice]
*{{hu icon}} [http://www.soltvadkert.hu/home/index.php?content=35&subcmd=view&news_id=83 2006 Izborni rezultati]

[[Kategorija:Naselja u Bačko-kiškunskoj županiji]]

{{GLAVNIRASPORED:Vakier}}

Vakier - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{hu icon}}' u '{{mađ oznaka}}'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica