Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 24 sati)

2026-08-20T09:05:26Z

Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 24 sati)

Nova stranica

{{infookvir rijeka
| ime = Vahš
| izvorno ime =
| vrsta =
| etimologija =

| slika = Vakhsh River - panoramio.jpg
| slika_opis = Vahš nizvodno od [[Brana Norak|brane Norak]]
| zemljovid = {{CSS image crop
| Image = Amudaryamap.jpg
| bSize = 800
| cWidth = 300
| cHeight = 240
| oTop = 290
| oLeft = 470
| Location = center
| Description =
| Link =
| Alt =
}}
| zemljovid_opis = Porječje Vahša

| dz = KIRG,TADŽ
| naselja =

| duljina = 786
| površina porječja = 39100
| najmanji istjek =
| prosječni istjek = 621<ref name="unesco"/>
| najveći istjek =
| plovna od - do =
| smrznuta =
| brane = [[Brana Norak|Nurek]], [[Brana Baipaza|Baipaza]], [[HE Sangtuda 1|Sangtuda 1]], [[HE Sangtuda 2|Sangtuda 2]] i [[brana Golovnaja|Golovnaja]]
| otoci =

| izvor =
| sutok = [[Obikhingou]] i [[Surhob]]
| izvor_koordinate = {{coord|39.267778|71.375000|formart=dms|display=i}}
| izvor_nadmorska_visina =
| ušće =
| tip ušća = sutok s rijekom [[Pjandž]]om
| ušće_koordinate = {{coord|37|06|35|N|68|18|44|E|display=it}}
| ušće_nadmorska_visina =
| slijev = Aralski
| ulijeva se u = [[Amu-Darja|Amu-Darju]]
| pritoci =
| lijevi pritoci =
| desni pritoci =

| zemljovid_lok = Vakhsh.JPG
| zemljovid_lok_opis= [[Kyzyl-Suu]], [[Surhob]] i Vahš na zemljovidu Tadžikistana
| ne pratiti parametre=@pushpin_map@
}}
'''Vahš''' ({{Tadž.|}}i {{Rus.|Вахш}}), također poznat kao '''Surhob''' ({{Tadž.|Сурхоб}}) u sjevernom središnjem [[Tadžikistan]]u i kao '''Kyzyl-Suu''' ({{Kir.|Кызыл-Суу}}) u [[Kirgistan]]u, je rijeka [[Srednja Azija|u Srednjoj Aziji]], [[pritok]] jedan od izvorišnih tokova rijeke [[Amu-Darja|Amu Darje]].<ref name="Topography" /> Jedna je od glavnih rijeka Tadžikistana.

== Geografija ==
[[Datoteka:Surkhob.JPG|mini|300px|Surhob nastaje sutokom rijeka [[Mughob]] i [[Kyzyl-Suu]]|lijevo]]
Vahš teče kroz gorje [[Pamir]], prolazeći kroz vrlo planinsko područje koje često ograničava njegov tok na uske kanale unutar dubokih klisura.<ref name="Topography" /> Neki od najvećih ledenjaka u Tadžikistanu, uključujući ledenjake [[Ledenjak Fedčenko|Fedčenko]] (najduži ledenjak na svijetu izvan polarnih područja) i [[Ledenjak Abramov|Abramov]], izvor su vode za rijeku Vahš.<ref name="Wegerich" /> Njegove najveće pritoke su [[Mughob]] i [[Obikhingou]]; pravi Vahš počinje na [[sutok]]u rijeka [[Obikhingou]] i [[Surhob]].

Nakon izlaska iz Pamira, Vahš prolazi kroz plodne nizine jugozapadnog Tadžikistana.<ref name="Topography" /> Završava sutokom sa [[Pjandž]]om i formiranjem Amu Darje, na [[Afganistansko-tadžikistanska granica|granici]] Tadžikistana i [[Afganistan]]a. [[Prirodni rezervat Tigrova jaruga]], koji je bio posljednje stanište sada izumrlog [[Kaspijski tigar|kaspijskog tigra]] u bivšem [[Sovjetski Savez|SSSR]]-u, nalazi se na sutoku rijeka Vahš i Pjandž.<ref name="Mary Pat Silviera" />

Porječje Vahša zauzima {{Km2|39100}}, od čega {{Km2|31200}} (79,8%) leži unutar Tadžikistana. Rijeka doprinosi s oko 25% ukupnog protoka Amu Darje, njezine matične rijeke. Prosječni protok mu je {{M3/s|538}}, s godišnjim protokom od {{Km3|20}}. Međutim, budući da se Vahš uglavnom napaja [[Topljenje snijega|topljenjem snijega]] i [[ledenjak]]a, ove brzine protoka imaju veliku sezonsku varijabilnost između zime i ljeta. Mjerenja na [[Brana Norak|brani Norak]] pokazuju da su zimski protoci u prosjeku oko {{M3/s|150}}, dok protoci tijekom ljetnih mjeseci mogu premašiti {{M3/s|1500}} – što je deseterostruko povećanje.<ref name="Wegerich" />

== Gospodarski razvoj ==
[[Datoteka:Nurek_Dam_and_the_Vakhsh_River.jpg|lijevo|mini|400x400px|[[Brana Norak]]]]
Vahš je intenzivno korišten za ljudsku upotrebu. [[Električna energija]], [[aluminij]] i [[pamuk]] glavni su oslonci tadžikistanskog gospodarstva,<ref name="Mary Pat Silviera"/>{{is|str. 4}} a Vahš je uključen u sva tri ova sektora. [[Hidroelektrična energija|Hidroelektrane]] osiguravaju 91% električne energije u zemlji od 2005. godine, a 90% te ukupne količine dolazi od pet dovršenih [[brana]] duž rijeke Vahš<ref name="absenergyresearch.com" /> kojima dominira druga najviša brana na svijetu, [[Brana Norak|Norak]].<ref name="Wegerich" /> Ostale četiri brane, nizvodno od Nureka, su [[Brana Baipaza|Baipaza]], [[HE Sangtuda 1|Sangtuda 1]], [[HE Sangtuda 2|Sangtuda 2]] i [[brana Golovnaja|Golovnaja]]. Ove brane čine Tadžikistan najvećim proizvođačem hidroelektrične energije [[Per capita|po glavi stanovnika]] na svijetu.<ref name="Mary Pat Silviera"/>{{is|str. 104.- 109.}} Hidroelektrana pokreće proizvodnju aluminija u [[Tadžikistanska aluminijska tvrtka|Tadžikistanskoj aluminijskoj tvrtki]] u [[Tursunzoda|Tursunzodi]], glavnom izvoru industrijske proizvodnje i izvoznih prihoda Tadžikistana.<ref name="Mary Pat Silviera"/>{{is|str. 4}} Što se tiče pamuka, voda iz rijeke Vahš navodnjava velik dio usjeva u Tadžikistanu; oko 85% vode uzete iz rijeke Vahš koristi se za navodnjavanje.<ref name="Mary Pat Silviera"/>{{is|str. 104. - 109.}}

== Povijest ==

=== Sovjetsko doba ===
Vođe [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] naglasile su važnost razvoja nerazvijenih regija zemlje, poput [[Tadžikistanska SSR|Tadžikistanske Sovjetske Socijalističke Republike]] (koja je bila prethodnica današnjeg, neovisnog Tadžikistana). Ne samo da je [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjinova]] ideologija identificirala decentralizaciju industrije kao način suprotstavljanja kolonijalnoj eksploataciji autohtonih naroda, već je i SSSR imao strateške ciljeve, posebno u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] kada je industrija evakuirana na istok, dalje od njemačke fronte.<ref name="Conolly 1967" />{{is|str. 61.-62.}} Ova industrijalizacija bi bila potaknuta iskorištavanjem ogromnog hidroenergetskog potencijala Tadžikistana.

Međutim, izgradnja brane na rijeci Vahš započela je tek 1950-ih. Elektrana Perepadnaya prva je, 1959. godine, puštena u rad. Smještena je na kanalu uz branu Golovnaya, koja je puštena u rad 1963. godine. Divovska [[brana Norak]] izgrađena je između 1961. i 1980. godine. Brana Baipaza dovršena je 1983. godine.

Izgradnja dalekovoda preko Pamira bila bi preskupa, pa je Sovjetski Savez, kako bi iskoristio električnu energiju proizvedenu tim branama, izgradio mnoge industrije u blizini.<ref name="Conolly 1967" />{{is|str. 145.-149.}} Tvornica [[Tadžikistanska aluminijska tvrtka]] dobar je primjer za to. Druge industrije osnovane lokalno bile su kemijski pogoni, tvornice dušičnih gnojiva i tvornice pamuka.<ref name="Conolly 1967" />{{is|str. 172.}}

Brane, posebno akumulacije iza njih, također su izgrađeni s ciljem osiguravanja vode za poljoprivredu. Sovjetski Savez je promovirao uzgoj pamuka u dolini Vahša, kao i [[Vinograd|vinograde]] i [[Voćnjak|voćnjake]], te je crpio vodu iz Vahša za navodnjavanje. Projekt kanala doline Vahša, koji je proširio poljoprivredno zemljište duž donjeg toka rijeke, prethodio je branama, dovršen je 1933. godine. U 1960-ima, nakon što su izgrađeni rezervoari, inženjeri su iskopali tunele kroz okolne planine kako bi navodnjavali druge doline.<ref name="Conolly 1967" />{{is|str. 208.-220.}} Skladištenje vode u rezervoarima također je pomoglo u kontroli protoka rijeke, kako bi se osigurala pouzdanija opskrba vodom za nizvodne korisnike u [[Uzbekistan]]u i [[Turkmenistan]]u.<ref name="Wegerich" />

=== Nakon neovisnosti Tadžikistana ===
Sovjetska Srednja Azija imala je centralizirano [[plansko gospodarstvo]] u kojem su različite republike jedna drugu opskrbljivale resursima u različito doba godine. Tijekom ljeta, kada su riječni protoci bili najveći, Tadžikistan (smješten uzvodno) ispuštao je vodu iz svojih rezervoara na Vahšu i izvozio hidroelektričnu energiju za napajanje pumpi za navodnjavanje nizvodno, u Uzbekistanu i Turkmenistanu, duž Amu-Darje. Zimi su tadžikistanske brane akumulirale vodu, a nizvodne nacije bogate fosilnim gorivima opskrbljivale su Tadžikistan naftom i plinom kako bi nadoknadile izgubljenu proizvodnju hidroelektrične energije.[[Datoteka:Pamir_drainage_basin_map-fr.svg|mini|300px|Zemljovid na francuskom jeziku, centrirana na istočni Tadžikistan, koja prikazuje Vahš, njegove pritoke i ušće u Amu Darju ('Vakhch/Surkhob/Kyzylsu' velikim slovima plavo gore lijevo)]]Međutim, s rastućim regionalnim napetostima nakon neovisnosti, ovaj sustav se raspada, a još uvijek nema konačnog sporazuma o suradnji. Isporuke goriva iz nizvodnih zemalja postaju manje pouzdane i skuplje, a siromašni Tadžikistan ne može se prilagoditi povećanjem zimske proizvodnje hidroelektrana jer bi to ugrozilo navodnjavanje i izvoz električne energije ljeti. Ta je ovisnost uzrokovala energetske krize u zimama 2008. i 2009. godine, u kojima je glavni grad [[Dušanbe]] ostao bez struje i grijanja. Pojačani nacionalizam i granični sporovi dodatno kompliciraju potragu za rješenjem za potrebe Srednje Azije za vodom, prema studiji koju je provela [[Međunarodna krizna skupina]].<ref name="crisisgroup.org" />

Tadžikistan stoga provodi akciju za povećanje hidroelektranskih kapaciteta izgradnjom više brana na rijeci Vahš, kako bi potaknuo gospodarski rast i krenuo prema energetskoj neovisnosti.<ref name="Laldjebaev" /> Još četiri brane su planirane ili u izgradnji, uključujući [[Brana Rogun|branu Rogun]]. Izgradnja brane Rogun započela je u sovjetsko vrijeme, ali još uvijek nije dovršena; sada je Tadžikistan ponovno započeo projekt uz financijsku potporu [[Rusal|Ruske aluminijske tvrtke]]. Ako bude izgrađena do svoje pune planirane visine, nadmašit će Nurek kao najvišu na svijetu.

Ovaj projekt je izazvao velike kontroverze. Kao što energetska ovisnost prijeti Tadžikistanu, tako i ovisnost o vodi prijeti nizvodnim narodima. Zbog toga je Uzbekistan bio vrlo kritičan prema Rogunskoj brani, tvrdeći da će „mu [Tadžikistanu] ona čvrsto osigurati kontrolu nad rijekom“.<ref name="Wegerich" /> Svjetska banka odgovorila je na te napetosti pokretanjem istraga o društvenim i ekološkim utjecajima brane.<ref name="Laldjebaev" /> Međutim, nakon smrti bivšeg vođe [[Islam Karimov|Islama Karimova]] 2016. godine, Uzbekistan je 2018. godine odustao od protivljenja izgradnji brane Rogun. „Samo naprijed, gradite, ali mi se pridržavamo određenih jamstava u skladu s ovim konvencijama koje ste potpisali“, izjavio je uzbekistanski ministar vanjskih poslova Abdulaziz Komilov u televizijskom nastupu 5. srpnja 2018.<ref name="thedefensepost.com" />

== Okolišni problemi ==
Intenzivna poljoprivreda u porječju Vahša zagađuje rijeku [[Gnojivo|gnojivima]], [[Pesticidi|pesticidima]] i [[Soli|solima]]. Također, kemikalije su iz [[Teška industrija|teške industrije]] u blizini brana rijeke Vahš dospjele u podzemne vode, što je zauzvrat kontaminiralo površinske vode.<ref name="Mary Pat Silviera"/>{{is|str. 104.- 109.}} Međutim, otkako je Tadžikistan izgubio sovjetske [[poljoprivredne subvencije]] [[Raspad SSSR-a|raspadom Sovjetskog Saveza]], farme si ne mogu priuštiti toliko gnojiva ili pesticida kao prije, čime se smanjuje razina onečišćenja u rijeci.<ref name="Silviera et al."/>{{is|str. 165.}} [[Svjetska financijska kriza 2007. – 2008.|Financijska kriza iz 2008.]] dodatno je povećala siromaštvo, što je dodatno smanjilo zagađenje.

Budući da vode Vahša na kraju utječu u [[Aralsko jezero]], onečišćenje u Vahšu doprinosi [[Eutrofikacija|eutrofikaciji]] tamo.<ref name="Mary Pat Silviera"/>{{is|str. 104.- 109.}}

=== Utjecaj klimatskih promjena ===
Vahš se napaja ledenjacima Pamira, jedne od svjetskih regija najosjetljivijih na klimatske promjene. Tadžikistan je u cjelini doživio porast temperature od 1,0 do 1,2°C između 1940. i 2000. godine, a mnogi ledenjaci koji napajaju Vahš su se povukli, uključujući [[Ledenjak Fedčenko|Fedčenko]], koji se topi brzinom od 16 do 20 metara godišnje. Prema [[Oxfam|Oxfam Internationalu]], do 30% tadžikistanskih ledenjaka moglo bi se smanjiti ili potpuno nestati do 2050. godine. Smanjenje riječnog protoka moglo bi smanjiti proizvodnju hidroenergije u Vahšu i naštetiti poljoprivredi koja ovisi o njegovim vodama za navodnjavanje.<ref name="Swarup et al 2009"/> Nadalje, ako klimatske promjene utječu na obrasce oborina, mogle bi uzrokovati više poplava, klizišta i drugih prirodnih katastrofa u riječnoj dolini.<ref name="Mary Pat Silviera"/>{{is|str. 104.- 109.}}

== Utjecaj potresa ==
Vahš se nalazi u seizmički aktivnom području, a [[Potres|potresi]], uz visoke razine [[Podzemne vode|podzemnih voda]] (osobito tijekom vlažne sezone), uzrokuju stotine [[Klizište|klizišta]] godišnje.<ref name="Silviera et al."/>{{is|str. 17.}} Ova klizišta povremeno blokiraju rijeku i stvaraju [[Odronska brana|odronske brane]].

Takve blokade predstavljaju značajnu prijetnju branama rijeke i proizvodnji hidroelektrana. Veliko klizište 8 km nizvodno od [[Brana Baipaza|brane Baipaza]] dva je puta blokirala rijeku (1992. i 2002.) otkad je ova brana otvorena 1985.<ref name="reliefweb.int"/> Obje blokade su odmah minirane kako bi se očistilo korito rijeke, budući da su prijetile podizanjem razine vode dovoljno visoko da poplave branu. Takav događaj mogao bi potencijalno imati ozbiljne ekonomske posljedice zbog poremećaja u proizvodnji električne energije, zaustavljanja proizvodnje u [[Tadžikistanska aluminijska tvrtka|Tadžikistanskoj aluminijskoj tvrtki]] i prekida opskrbe pitkom i vodom za navodnjavanje za nizvodne korisnike. U najgorem slučaju, pucanje brane zbog klizišta moglo bi uzrokovati katastrofalne poplave.

Prepoznajući te prijetnje, [[Azijska banka za razvoj]] odgovorila je na klizanje tla 2002. godine odobravanjem zajma s niskom kamatnom stopom vladi Tadžikistana za stabilizaciju padina doline i ublažavanje potencijalnih blokada u budućnosti.<ref name="oxfam.org.uk"/>

== Izvori ==
</ref>

<ref name="Topography">[http://countrystudies.us/tajikistan/14.htm "Tajikistan - Topography and Drainage"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304002433/http://countrystudies.us/tajikistan/14.htm |date=2016-03-04 }} in Tajikistan: a Country Study (Washington: Library of Congress, 1996)</ref>

<ref name="Wegerich">Kai Wegerich, Oliver Olsson, and Jochen Forebrich, {{usurped|[https://web.archive.org/web/20190609121941/http://waterwiki.net/images/b/bc/Wegerich_hydropower_ambitions_in_Tajk.pdf “Reliving the past in a changed environment: Hydropower ambitions, opportunities and constraints in Tajikistan”]}}, ''Energy Policy'' 35 (2007), 3815-3825</ref>

<ref name="Mary Pat Silviera">Mary Pat Silviera et al., [http://www.unece.org/env/epr/epr_studies/tajikistan.pdf ''Environmental Performance Reviews: Tajikistan''.]</ref>

<ref name="absenergyresearch.com">“VIII. Regional and Country Hydropower Profiles: CIS,” in [http://www.absenergyresearch.com/cmsfiles/reports/Hydro-Power-Report-Ed-1-2005.pdf ''Hydropower Report: Large & Small Hydropower''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110903063913/http://www.absenergyresearch.com/cmsfiles/reports/Hydro-Power-Report-Ed-1-2005.pdf|date=2011-09-03}} (London: ABS Energy Research, 2005), 59-62.</ref>

<ref name="Conolly 1967">Violet Conolly, ''Beyond the Urals: Economic Developments in Soviet Asia'' (London: Oxford University Press, 1967)</ref>

<ref name="crisisgroup.org">International Crisis Group. "[http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/europe/central-asia/233-water-pressures-in-central-asia.pdf Water Pressures in Central Asia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520103226/http://www.crisisgroup.org/~/media/Files/europe/central-asia/233-water-pressures-in-central-asia.pdf |date=2016-05-20 }}", [http://www.crisisgroup.org CrisisGroup.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200603105331/https://www.crisisgroup.org/ |date=2020-06-03 }}. 11 September 2014. Retrieved 6 October 2014.</ref>

<ref name="Laldjebaev">Murodbek Laldjebaev, “The Water-Energy Puzzle in Central Asia: The Tajikistan Perspective,” ''Water Resources Development'' 26 (2010): 23-34.</ref>

<ref name="thedefensepost.com">{{Citiranje weba |url=https://thedefensepost.com/2018/07/30/uzbekistan-tajikistan-no-more-rogun-dam-problems/ |title=Uzbekistan and Tajikistan: No more dam problems? |access-date=2024-01-11 |archive-date=2023-12-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231202185618/https://www.thedefensepost.com/2018/07/30/uzbekistan-tajikistan-no-more-rogun-dam-problems/ |url-status=live }}</ref>

<ref name="Silviera et al.">Silviera et al., ''Environmental Performance Reviews''</ref>

<ref name="Swarup et al 2009">Anita Swarup et al., [http://www.oxfam.org.uk/resources/policy/climate_change/downloads/rr_climate_change_tajikistan_en_170210.pdf "Reaching Tipping Point? Climate Change and Poverty in Tajikistan"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110815113445/http://www.oxfam.org.uk/resources/policy/climate_change/downloads/rr_climate_change_tajikistan_en_170210.pdf|date=2011-08-15}} (Dushanbe: [[Oxfam International]], 2009), 1-22</ref>

<ref name="reliefweb.int">{{Citiranje weba |title=US$5.3 million to Tajikistan for emergency landslide stabilization measures |url=https://reliefweb.int/report/tajikistan/us53-million-tajikistan-emergency-landslide-stabilization-measures |website=reliefweb.int}}</ref>

<ref name="oxfam.org.uk">[http://www.oxfam.org.uk/resources/policy/climate_change/downloads/rr_climate_change_tajikistan_en_170210.pdf ''Report and Recommendation of the President to the Board of Directors on a Proposed Loan to the Republic of Tajikistan for the Baipaza Landslide Stabilization Project''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110815113445/http://www.oxfam.org.uk/resources/policy/climate_change/downloads/rr_climate_change_tajikistan_en_170210.pdf |date=2011-08-15 }} (Manila: [[Azijska banka za razvoj]], 2003).</ref>
}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|}}
*[http://enrin.grida.no/htmls/tadjik/vitalgraphics/eng/html/u27.htm Partial map of the Vakhsh with locations of the river's nine dams] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060219135722/http://enrin.grida.no/htmls/tadjik/vitalgraphics/eng/html/u27.htm |date=2006-02-19 }}
*[http://enrin.grida.no/htmls/tadjik/vitalgraphics/eng/html/u11.htm Map of major river drainage basins within Tajikistan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050509102205/http://enrin.grida.no/htmls/tadjik/vitalgraphics/eng/html/u11.htm |date=2005-05-09 }}
*[http://enrin.grida.no/htmls/tadjik/vitalgraphics/eng/html/uyazv.htm Index of maps and graphs related to Tajikistan water resources] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060501215122/http://enrin.grida.no/htmls/tadjik/vitalgraphics/eng/html/uyazv.htm |date=2006-05-01 }}

[[Kategorija:Rijeke u Tadžikistanu]]
[[Kategorija:Rijeke u Kirgistanu]]
[[Kategorija:Pritoci Amu-Darje]]

Vahš (rijeka) - Povijest promjena

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 24 sati)