WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T06:52:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Reforestation Southern Oregon.jpg|230px|desno|thumb|[[Pošumljavanje]] [[četinjača]]ma.]]
[[Datoteka:Régé nat dgs.jpg|230px|desno|thumb|Prirodno pomlađivanje [[duglazije]] pod zastorom krošanja starih [[stablo|stabala]].]]
'''Uzgajanje šuma''' ili '''silvikultura''' je [[šumarstvo|šumarska]] [[znanost]], koja se bavi podizanjem novih [[šuma]], pomlađivanjem i obnovom postojećih šuma, [[njega šuma|njegom šuma]] s ciljem proizvodnje kvalitetnih šuma kvalitetne [[drvna masa|drvne mase]] i optimalnih [[općekorisne funkcije šume|općekorisnih funkcija šume]].

Prirodne šume pomlađuju se na kraju [[ophodnja|ophodnje]] pomoću [[sjeme]]na, koje padne s [[krošnja|krošanja]] starih [[stablo|stabala]] na površini, gdje se pomlađuje šuma. Takav način zove se [[prirodno pomlađivanje]]. [[Sjetva]] sjemena ili [[sadnja]] [[sadnica]] ispod krošanja starih stabala zove se umjetno pomlađivanje. [[Pošumljavanje]] je umjetno podizanje šume na površini, koja je duže vrijeme bila bez šume. To se radi sadnjom sadnica ili sjetvom sjemena. U prirodnim šumama, [[tlo]] ima sposobnost prirodne [[obnova|obnove]], regeneracije , a na prostorima, gdje nema šume, a želi se posaditi, tlo tek treba steći potrebne [[kvaliteta|kvalitete]].

Uzgojni radovi dijele se na radove jednostavne (pomlađivanje) i proširene (pošumljavanje) biološke reprodukcije šuma. Uvjeti za prirodno pomlađivanje su: dobro plodonošenje sjemenom, povoljni [[klima]]tski čimbenici ([[svjetlost]], [[toplina]], [[vjetar]]), edafski čimbenici ([[humus]], svojstva tla) i klimatsko-edafski čimbenici ([[voda]], [[ugljikov dioksid]]) te biotski čimbenici ([[mikroorganizmi]], [[gujavice]] i sl.).

Pomladna površina je površina na kojoj se radi pomlađivanje, a pomladno razdoblje vrijeme od pripremnog do završnog sijeka šume tj. vrijeme od pojave [[ponik]]a na pomladnoj površini do [[doba]], kada je novi naraštaj dovoljno sazrio, da nije potrebna zaštita starih stabala, koja se onda sijeku u punoj [[zrelost]]i. Naplodno razdoblje je [[vrijeme]] od pripremnog do naplodnog sijeka. Prirodno pomlađivanje obično se obavlja u tri sijeka: pripremni, naplodni i dovršni sijek. Ponekad ima i naknadnih sijekova prije dovršnog sijeka. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se u 90% šuma obavlja prirodnim pomlađivanje, pogotovo državne šume.

[[Njega šuma]] je skup radova, koji se provodi u šumi kroz cijeli njen ciklus. To su radovi poboljšanja svojstava tla, popunjavanje nedovoljno obraslih površina, njega pomlatka (čišćenje, uklanjanje [[korov]]a), [[proreda šuma]], [[zaštita šuma]] od biotskih i abiotskih štetnika i sl.

Promjene bitnih elemenata u šumskoj sastojini su: konverzija (prevođenje iz šume niskog uzgojnog oblika – [[panjača|panjače]] u šumu visokog uzgojnog oblika), supstitucija (zamjena vrsta), rekonstrukcija (obnova sjetvom ili sadnicama iste vrste koja je bila i prije).

Važan dio uzgajanja šuma su i [[sjemenarstvo]] i [[rasadničarstvo]]. Sjemenarstvo se bavi šumskim sjemenom i [[plod]]ovima s težnjom njihove upotrebe u obnovi šuma. Glavna područja sjemenarstva su: proizvodnja sjemena, sakupljanje sjemena, dorada, čuvanje, predsjetvena priprema sjemena i određivanje uporabne vrijednosti sjemena za sjetvu.

Rasadničarstvo se bavi tehnološko-tehničkim postupcima kojima se proizvode sadnice za pošumljavanje, popunjavanje šuma, osnivanje šumskih [[plantaža]] i kultura, sadnju u [[park]]ovima, [[arboretum]]ima i sl. U Hrvatskoj se ponajviše uzgajaju sadnice [[hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]], [[poljski jasen|poljskog jasena]], [[crna joha|crne johe]] i [[smreka|smreke]].

{{Grane šumarstva}}
[[Kategorija:Šumarstvo]]
[[Kategorija:Uzgajanje šuma| ]]

[[de:Forstwissenschaft]]

Uzgajanje šuma - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica