Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)wikizvor(.)\=(.*)↵}}' u ''

2026-03-21T21:15:49Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)wikizvor(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 21. ožujak 2026. u 21:15
Redak 36:		Redak 36:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|wikizvor =~~
	}}
	=== Mrežna mjesta ===		=== Mrežna mjesta ===
	* [[LZMK]] / [[Proleksis enciklopedija]]: [https://proleksis.lzmk.hr/49774/ uvertira]		* [[LZMK]] / [[Proleksis enciklopedija]]: [https://proleksis.lzmk.hr/49774/ uvertira]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '|'

2026-03-19T20:48:55Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:48
Redak 37:		Redak 37:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	~~\|commonshr =~~
	\|wikizvor =		\|wikizvor =
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.)\=(.)↵}}↵' u '}} '

2026-03-19T17:20:55Z

Zamjena teksta - '\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}↵' u '}} '

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 17:20
Redak 39:		Redak 39:
	\|commonshr =		\|commonshr =
	\|wikizvor =		\|wikizvor =
	~~\|wikicitat =~~
	}}		}}
	=== Mrežna mjesta ===		=== Mrežna mjesta ===

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T21:26:18Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 21:26
Redak 38:		Redak 38:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\|commonshr =		\|commonshr =
	\\|wikizvor =		\|wikizvor =
	\|wikicitat =		\|wikicitat =
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T16:03:45Z

Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 16:03
Redak 38:		Redak 38:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\|commonshr =		\|commonshr =
	~~\|commonscathr = uvertire~~		\\|wikizvor =
	\|wikizvor =
	\|wikicitat =		\|wikicitat =
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:30:03Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:30
Redak 37:		Redak 37:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\\|commonshr =		\|commonshr =
	\\|commonscathr = uvertire		\|commonscathr = uvertire
	\|wikizvor =		\|wikizvor =
	\|wikicitat =		\|wikicitat =

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:26:25Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:26
Redak 37:		Redak 37:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	~~\|commons =~~		\\|commonshr =
	\|commonshr =		\\|commonscathr = uvertire
	~~\|commonscat = Overtures (music)~~
	\|commonscathr = uvertire
	\|wikizvor =		\|wikizvor =
	\|wikicitat =		\|wikicitat =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T07:38:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Uvertira''' (iz francuskog ''ouverture'' , otvaranje) u glazbi je izvorno bila instrumentalni uvod u [[balet]], [[Opera|operu]] ili [[oratorij]] u [[17. stoljeće|17. stoljeću]].<ref name="TEMPERLEY">Temperley 2001.</ref> Tijekom ranog [[Romantizam|romantizma]], skladatelji poput [[Ludwig van Beethoven|Beethovena]] i [[Felix Mendelssohn|Mendelssohna]] skladali su uvertire koje su bile neovisna instrumentalna odnosno programska djela koja su prethodila [[glazbeni oblici|glazbenim oblicima]] poput [[Simfonijska pjesma|simfonijske pjesme]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63536 uvertira]. [[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], 2020. Pristupljeno 18. prosinca 2020.</ref>

==Povijest==
===17. stoljeće===
Ideja instrumentalnog uvoda za operu nastala je tijekom 17. stoljeća. Opera ''Euridice'' [[Jacopo Peri|Jacopa Perija]] započinje kratkim instrumentalnim ''ritornellom'', [[Claudio Monteverdi|Monteverdijeva]] opera [[Orfej (razdvojba)|Orfej]] (''L'Orfeo'', 1607.) otvara se [[Toccata|toccatom]], u ovom slučaju [[Fanfare|fanfarama]] za prigušene trube. Važniji je ipak bio prolog, koji se sastojao od otpjevanog dijaloga alegorijskih likova koji su tako najavili teme prikazanih priča.<ref>Carter i drugi</ref>

===Francuska uvertira===
Kao glazbeni oblik, francuska uvertira prvo se pojavljuje u dvorskim baletima i operama [[Jean-Baptiste Lully|Jeana-Baptiste Lullyja]],<ref>Waterman i Anthony 2001</ref> koje je razradio iz sličnog, dvodijelnog oblika nazvanog ''Ouverture'', pronađenog u francuskim baletima ''de cour'' (''ballet de cour'') već 1640-ih.<ref name="TEMPERLEY"/> Ovakva francuska uvertira sastojala se od sporog uvoda s istaknutim [[Punktirani ritmam|punktiranim ritmom]], praćenog živahnim pokretom u stilu [[Fuga (glazba)|fuge]]. Uvertira je često praćena nizom plesnih melodija prije nego što se zastor podigne, a često bi se vraćala slijedeći Prolog da uvede akciju pravilno. Ovaj stil uvertira također je bio korišten u engleskom operi, poglavito u operi "Didona i Eneja" [[Henry Purcell|Henryja Purcella]]. Njegen karakteristični ritmički profil i funkcija doveli su do francuskog stila uvertire kakav je pronađen u djelima kasnobaroknih skladatelja kao što su Johann Sebastian Bach, Georg Friedrich Händel i Georg Philipp Telemann. Stil se najčešće koristi u preludijima i suitama, a može se naći i u insceniranim vokalnim djelima poput [[kantata]], na primjer u uvodnom zboru [[Johann Sebastian Bach|Bachove]] kantate "''Nun komm, der Heiden Heiland, BWV 61''". [[Georg Friedrich Händel|Handel]] također koristi francuski stil uvertira u nekim svojim talijanskim operama, primjerice u operi "Julije Cezar" (''Giulio Cesare)''.<ref>Burrows 2012.</ref>

==Talijanska uvertira==
U [[Italija|Italiji]] je poseban oblik nazvan "uvertira" nastao 1680-ih, a posebno se istaknuo u operama [[Alessandro Scarlatti|Alessandra Scarlattija]]. Ovaj se oblik proširio i cijelom Europom zamijenivši francuski oblik kao standardne operne uvertire do sredine 18. stoljeća.<ref name="FISCH-2001">Fisher 2001.</ref> Njegov uobičajeni oblik nalazi se u tri općenito [[Homofonija|homofona]] stavka: brzi – spori – brzi. Prvi stavak obično je bio u dvodobnoj mjeri i u [[Dur|duru]]. Drugi, spori stavak u ranijim primjerima obično je bio prilično kratak, te je najčešće bio u kontrastnom [[Tonalitet|tonalitetu]]. Zaključni, treći stavak, bio je plesni i najčešće s ritmovima [[gigue]] ili [[Menuet|menueta]], te se vratio tonalitetu početnog stavka. Kako se forma razvijala, prvi je stavak često uključivao elemente fanfara i poprimao obrazac takozvanog sonatinskog oblika ([[sonatni oblik]] bez tzv. provedbe), dok je drugi stavak postao je prošireniji i lirski.<ref name="FISCH-2001"/> Talijanske uvertire često su se odvajale od njihovih opera i izvodile kao neovisne koncertne skladbe. U tom su kontekstu one postale važne u ranoj povijesti [[Simfonija|simfonije]].<ref>Larue 2001.</ref>

=== 18. stoljeće ===
Prije 18. stoljeća, simfonija i uvertira bile su kao oblik gotovo iste, te se ne bi razlikovale ukoliko bi se uvertire izdvojile iz opera i izvodile kao samostalna instrumentalna djela, dok bi se simfonije izvodile prije opere kao uvertira <ref>Taruskin n. d.</ref>. Nakon što je ''opera seria'' (ozbiljna opera) reformirana, uvertira se počela uvelike razlikovati od simfonije, a skladatelji su počeli dramatično i emotivno povezivati sadržaj uvertira sa svojim operama. Uvertira bi sadržavala elemente same opere, prateći reformsku ideologiju kojom glazba i svi drugi elementi na pozornicama služe za poboljšanje zapleta. Tipičan primjer takvih uvertira bila je ''La Magnifique,'' autora [[André Ernest Modeste Grétry|André Ernesta Modeste Grétryja]], u kojoj je glazbeno citirano nekoliko [[arija]].<ref>Charlton i Bartlet n. d.</ref>

=== Opera 19. stoljeća ===
U operi 19. stoljeća uvertira, ''Vorspiel'' , ''Einleitung'', ''Introduction'' ili kako se god još može nazvati, općenito nije ništa drugo do li glazba koja se odvija prije podizanja zastora. ''Vorspiel'' [[Richard Wagner|Richarda Wagnera]] za operu ''Lohengrin'' kratki je samostalni stavak utemeljen na glazbi Grala. U talijanskoj operi nakon oko 1800. "uvertira" je postala poznata kao ''sinfonia''.<ref name="FISCH-1998">Fisher 1998.</ref> Fisher također primjećuje da je pojam ''Sinfonia avanti l'opera'' (doslovno: "simfonija prije opere") bio "rani izraz za sinfoniju koja se koristila za početak opere, tj. kao uvertira".<ref name="FISCH-1998"/>

== Koncertna uvertira ==
=== Početkom 19. stoljeća ===
Iako su se do kraja osamnaestog stoljeća operne uvertire već počele izvoditi kao zasebni stavci u koncertnoj dvorani, "koncertna uvertira" kao samostalno koncertno djelo neovisno od scenskih izvedba i općenito temeljeno na nekoj književnoj temi, počela se pojavljivati već početkom [[romantizam|romantizma]]. [[Carl Maria von Weber]] napisao je dvije koncertne uvertire, ''Der Beherrscher der Geister'' ('Vladar duhova', 1811., reviziju uvertira za svoju nedovršenu operu ''Rübezahl'' iz 1805.) i ''Jubel-Ouvertüre'' ('Jubilarna uvertira', 1818., inkorporirajući himnu ''[[God Save the Queen|God save the king]]'' u njenom vrhuncu). Ipak, uvertira ''Ein Sommernachtstraum'' [[Felix Mendelssohn|Felixa Mendelssohna]] (1826.) općenito se smatra prvom koncertnom uvertirom.<ref name="TEMPERLEY"/> Ostali Mendelssohnovi doprinosi ovom obliku uključuju njegove uvertire ''Meeresstille und glückliche Fahrt'' (1828), ''Die Hebriden'' (1830; poznata i kao ''Fingalova špilja''), ''Die schöne Melusine'' (''Lijepa Melusina'', 1834.) i ''Ruy Blas'' (1839.). Ostale zapažene rane koncertne uvertire skladao je [[Hector Berlioz]] (npr. ''Les Francs juges'' (1826.) i ''Le corsaire'' (1828.)).

===Kasnije u 19. stoljeću===
U 1850-im koncertnu je uvertiru zamijenila [[simfonijska pjesma]], oblik koji je osmislio [[Franz Liszt]] u nekoliko djela koja su započela kao dramatične uvertire. Razlika između dva žanra bila je sloboda oblikovanja glazbene forme prema vanjskim programskim zahtjevima.<ref name="TEMPERLEY"/> Simfonijska pjesma postala je preferirani oblik za "naprednije" skladatelje, poput [[César Franck|Césara Francka]], [[Camille Saint-Saëns|Camillea Saint-Saënsa]], [[Richard Strauss|Richarda Straussa]], [[Aleksandar Scriabin|Aleksandra Scriabina]] i [[Arnold Schönberg|Arnolda Schoenberga]], dok su konzervativniji skladatelji poput [[Anton Rubinstein|Antona Rubinsteina]], [[Čajkovski|Čajkovskog]], [[Johannes Brahms|Johannesa Brahmsa]], [[Robert Schumann|Roberta Schumanna]] i [[Arthur Sullivan|Arthura Sullivana]] ostali vjerni uvertirama.<ref name="TEMPERLEY"/> U doba kad je simfonijska pjesma već postala popularna, Brahms je napisao svoju ''Svečanu akademsku uvertiru'' (op. 80) i ''Tragičnu uvertiru'' (op. 81). Primjer očitog utjecaja simfonijske pjesme kao oblika na uvertiru jest ''Uvertira 1812.'' Petra Iljiča Čajkovskog (op. 49., 1880.) . Njegova jednako poznata ''Romeo i Julija'' također je klasificirana kao uvertira-fantazija.

===20. stoljeće===
U europskoj glazbi nakon 1900., tipičan primjer činjenice kako uvertira počinje imati vezu s tradicionalnim oblicima je ''Svečana uvertira'' [[Dmitrij Šostakovič|Dmitrija Šostakoviča]] (op. 96, 1954.), podjeljena u dva povezana dijela: "Allegretto" i "Presto".<ref name="TEMPERLEY"/> ''Velika, velika uvertira'' (''A grand, grand overture'') [[Malcolm Arnold|Malcolma Arnolda]] (op. 57; 1956.), također jedan od primjera uvertire 20. stoljeća, parodija je na temu uvertira s prijelaza 19. na 20. stoljeće skladana za veliki [[orkestar]] s [[orgulje|orguljama]], proširenom sekcijom [[limena puhačka glazbala|limenih puhača]] i obveznim dionicama za četiri puške, tri Hooverova usisivača i jedan električni čistač podova, a posvećena je američkom predsjedniku [[Herbert Hoover|H. C. Hooveru]].<ref>Anon. 1957 ; Maycock 2009 ; Burton-Page nd</ref>

== Vidi još ==
* [[Simfonija]]
* [[Opera]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Overtures (music)
|commonscathr = uvertire
|wikizvor =
|wikicitat =
}}
=== Mrežna mjesta ===
* [[LZMK]] / [[Proleksis enciklopedija]]: [https://proleksis.lzmk.hr/49774/ uvertira]

[[Kategorija:Glazba]]

Uvertira - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)wikizvor(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}↵' u '}} '

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)wikizvor(.)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.)\=(.)↵}}↵' u '}} '

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'