Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

2026-03-13T12:22:06Z

Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:22
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Uvala Soline'''-->~~{{Jubilarni članak\|77.000}}~~		<!--'''Uvala Soline'''-->
	{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Uvala Soline		\|ime = Uvala Soline

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T03:18:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Jubilarni članak|77.000}}
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Uvala Soline
|karta =Krk
|naziv karte = otoka Krka
|regija =
|županija = [[Primorsko-goranska županija]]
|općina = [[Dobrinj]]
|mikroregija = otok [[Krk]]
|najgrad = [[Krk]]
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 45.1631
|z. dužina = 14.6052
|brojstan =
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta =
|pozbroj =
|autooznaka =
|slika = Uvala Soline.jpg
|slika_opis = Pogled na uvalu Soline sa zapada. Lijevo su [[Čižići]], desno [[Soline (Dobrinj)|Soline]], a iza Solina se djelomično vidi [[Klimno]]. U pozadini, na kopnu, je [[Crikvenica]] |
}}
'''Uvala Soline''', ili još: zaljev Soline, uvala Klimno, Dobrinjski zaton, je [[uvala]] [[Jadran]]skog mora na istočnoj obali [[Krk|otoka Krka]], na području općine [[Dobrinj]], točno nasuprot [[Crikvenica|Crikvenice]].

==Odlike==
Uvala Soline je ''zatvorenog, ujezerenog tipa''; ulaz u uvalu je uzak pa je izmjena morske vode vrlo slaba, a i vrlo je plitak. U smjeru istok – zapad uvala je duga oko 3, a u smjeru sjever – jug oko 2 km. Zatvara ju [[poluotok]] Sulinj u nastavku kojeg je i istoimeni [[greben]].

Uvala pruža siguran zaklon od svih vjetrova i smatra se ''najsigurnijom na cijeloj istočnoj obali otoka Krka''. Međutim, po [[bura|buri]] je isplovljavanje iz uvale vrlo opasno jer su u [[Vinodolski kanal|Vinodolskom kanalu]] zapusi (refuli) bure najveće jakosti.

Dno je [[mulj]]evito čime je vrlo pogodno i sigurno za [[sidrenje]]. Obale su blage i vrlo pristupačne na svim mjestima.

Na zapadu u uvalu utječe ''Veli ili Dobrinjski potok''. Veli potok je zapravo maleni vodeni tok vrlo nestalnog, gotovo bujičnog karaktera. U zimskom periodu godine je bujan, a za vrijeme obilnih oborina se i izlijeva iz korita u svom donjem toku i popolavljuje. Ljeti često potpuno presuši. Izvire na dva mjesta: Ogreni kraj Dobrinja te nedaleko od [[Kras (Dobrinj)|Krasa]]. Iz ta dva izvora teku prvo dva potoka, jedan s istočne, drugi sa zapadne strane Dobrinja. U dobrinjskom polju se spajaju u jedan koji se zatim na području [[Meline|Melina]] ulijeva u uvalu.
[[File:Mostić preko presušenog dobrinjskog Potoka.jpg|mini|lijevo|Stari mostić preko, ljeti presušenog, Velog potoka]]

Uvala je zapravo potopljeni nastavak središnje [[fliš]]ne zone koju čini dobrinjsko polje s Velim potokom.

==Uplovljavanje==
U Soline se uplovljava iz Vinodolskog kanala, između [[greben]]a Sulinj sa sjeverne i [[rt]]a Glavati s južne strane. S obzirom da je ''ulazak u uvalu uzak'', pri uplovljavanju treba paziti na spomenuti greben i rt, a vodilja su tri [[svjetionik]]a crvene svijetlosti koji ostaju s lijeve tj. južne strane.

==Hridi, otočić, plićine==
Unutar uvale su: označena [[hrid]] Crni ili Mali Školjić, sjeverozapadno od njega je neoznačena [[plićina]] dubine samo 1 metar, nedaleko nje je i [[otočić]] [[Školjić Veli|Školjić]] ( ili još Veli Školjić, Kirinčić, Školj ). Iako je malen i nizak, uvijek i po svim vremenskim uvjetima je lako uočljiv zbog ruševina koje su na njemu.

Uvala je ''vrlo plitka'' s prosječnom dubinom od 3-4 metra. Najveća dubina je nedaleko hridi Mali Školjić, 7 metara. Zapadni dio uvale je najplići s niti 2 metra dubine, a u nastavku je [[pješćanik]] [[Meline]].

==Naselja==
[[File:Klimno.jpg|mini|[[Klimno]] – najveće naselje na obalama uvale]]
''Tri su naselja na obalama zaljeva Soline'': [[Klimno]] i [[Soline (Dobrinj)|Soline]] na južnoj obali te [[Čižići]] na zapadnoj. Osim vezova za brodice u njima ima [[trgovina]], [[kafić]]a, [[restoran]]a, [[bankomat]]a, a za potrebe brodice najviše opreme i usluga ima u najvećem mjestu Klimnu.

[[File:Dobrinj nad uvalom Soline.JPG|mini|lijevo|[[Dobrinj]], općinsko središte, ponad uvale Soline]]
Čitava uvala i naselja administrativno pripadaju ''općini [[Dobrinj]]''. Samo općinsko središte Dobrinj je [[srednji vijek|ranosrednjovjekovni]] [[kaštel]] smješten na uzvisini ponad uvale, iznad mjesta Soline. Stoljećima se uvala često nazivala Dobrinjskim zatonom, ali je slabljenjem značaja Dobrinja, a širenjem priobalnih naselja, naročito nakon pojave [[turizam|turizma]], to ime potpuno isčeznulo.

Osim Dobrinja, ponad uvale su još i sela [[Sužan]], ponad Melina, i [[Hlapa]] smještena iznad mjesta Soline.

==Gospodarsko iskorištavanje==

===Solane===
Smatra se da je na području Melina još u [[antika|antici]] postojala [[solana]]. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]], kada je [[kuhinjska sol|sol]] bila izuzetno cijenjena, solane su držali krčki knezova [[Frankapani]]. Zbog potrebe za radnom snagom u solanama [[Ivan VII Frankapan]] je u obližnja sela [[Sužan]], [[Šugare]], [[Čižići|Čižiće]], a manje i u [[Soline (Dobrinj)|Soline]] naselio [[Vlasi|Vlahe]] s [[Velebit]]a. Frankapanima je solane, pored drugih brojnih imanja, 1. studenog [[1412.]] godine, potvrdio sam [[Hrvatsko-Ugarska Kraljevina|Hrvatsko-ugarski]] kralj Sigismund. Prvi značajniji pisac o otoku Krku i izvrsni poznavatelj otoka, [[Mletačka Republika|mlečanin]] Antonio Vinciguerra, koji je bio prvi venecijanski upravitelj otoka, piše da solana proizvodi "izvanrednu sol" ( „saline excellentissime“ ). O solani piše i Augustin Valerije u svom izvješću iz [[1527.]] godine.
[[Datoteka:Pješćanik Meline.jpg|mini|lijevo|Detalj s lokaliteta [[Meline]]]]

O važnosti solane svjedoči i činjenica da su u srednjem vijeku sela Soline, Sužan i Šugare činile zasebnu administrativnu jedinicu s posebnim sucem.

Padom otoka Krka pod vlast [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] [[1480.]] g. solane su zatvorene kako ne bi konkurirale [[venecija]]nskim solanama. Iako se dolaskom [[Austrija|austrijske]] vlasti krajem [[18. stoljeće|18. st.]], prema povjesničaru [[Ivan Feretić|Ivanu Feretiću]], planirala obnova solana, to nikada nije ostvareno.

Pogodnost za proizvodnju soli očita je: s obzirom da je pješćanik Meline velika zaravnjena površina u nastavku zaljeva, more ga dolaskom [[plima|plime]] potapa, a povlačenjem mora, prilikom [[oseka|oseke]], ostaju morske lokve koje se isušuju pa ostaje samo sol.

===Tvornica crijepova===
U 19. st. na Melinama je radila i [[tvornica]] [[crijep]]ova („Opukarija“), ali, iako je proizvodila kvalitetne crjepove, zbog nesloge suvlasnika, loših uvjeta rada te loše povezanosti s odredištima, propala je. Nekada je ta tvornica sa svojim dimnjakom predstavljala dolazak [[industrija|industrije]] u tradicijski poljoprivredni kraj, ali od tvornice nije sačuvano ništa. Vidljive su još samo velike rupe u kojima su nekada bile peći.

===Pjeskarenje===
Osim za proizvodnju soli, pješćanik Meline se u [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. st.]] iskorištavao i kao izvor pijeska koji se tradicionalnim brodicama [[trabakul]]ima i [[bracera]]ma odvozio u Crikvenicu, [[Rijeka|Rijeku]], [[Opatija|Opatiju]] za izgradnju vila i zgrada.

===Brodogradnja===
U novije vrijeme je u [[Klimno|Klimnu]] manji [[brodogradnja|brodogradilišni]] pogon.

===Školjkarstvo===
Na sjevernom dijelu uvale je uzgajalište [[Školjkaši|školjki]]. [[Kamenica (školjka)|Kamenice]] iz uvale Soline spominju se već od [[16. stoljeće|16. st.]]. Soline se smatraju najpogodnijim lokalitetom za uzgoj školjaka na čitavoj istočnoj obali Jadrana i to prventsveno [[Dagnja|dagnji]] i kamenica. Čisto more u uvali omogućuje brz rast, nizak mortalitet i dobru kvalitetu školjaka. U dvije godine dagnje dosegnu 6 cm duljine. Ipak, trenutačna prizvodnja uzgajališta nije velika i niti približno ne iskorištava sve mogućnosti.

==Turizam==
Zbog plitkosti i zatvorenosti uvale, ''temperatura mora u uvali je viša'' nego izvan nje, a zbog čega sezona kupanja počinje već sredinom proljeća i traje do kasne jeseni. To je još jedan veliki potencijal u razvoju [[turizam|turizma]] u uvali Soline, naročito u predsezoni i posezoni kada je većini turističkih središta u Hrvatskoj teško privući značajniji broj posjetitelja.
[[Datoteka:Dripstone column in Biserujka Cave, Dobrinj, Island of Krk.jpg|mini|Atraktivna špilja [[Biserujka]] nedaleko [[Čižići|Čižića]]]]

Ljeti je u uvali puno kupaća i [[brodica]] pa je, osim zbog plićina i hridi potrebna velika pažnja pri plovidbi.

Brojni posjetitelji dolaze u Soline odnosno na Meline upravo zbog ''ljekovitog [[mulj]]a'' koje je blagotvorno za [[reuma]], ali i za [[Koža|kožu]]. Stoga je ljeti vrlo česta pojava velik broj ljudi čija su tijela potpuno prekrivenih crnim muljem. Unatoč tome smatra se da je potencijal uvale još uvijek neiskorišten. Već dulje vrijeme se razmatra izgradnja zdravstveno-turističkog objekta na lokalitetu Meline. Veliku prepreku tome predstavlja činjenica što ne postoji [[kanalizacija|kanalizacijska]] mreža, a otpadne vode iz takvog kompleksa ne bi se smjele ulijevati u uvalu.
U mjestima u uvali ''nema ni jednog [[hotel]]a'', ali je velik broj privatnih smještajnih kapaciteta. U Klimnu postoji auto–kamp.

Poluotok Sulinj se spominje kao vjerojatno prvo [[golf]] igralište na otoku Krku, ali istodobno i kao mogući prostor za izgradnju apartmanskog naselja.

Nekoliko kilometara sjeverno od zaljeva je [[špilja]] [[Biserujka]], duga svega 110 metara, ali bogata [[stalagmit]]ima i [[stalaktit]]ima. Otvorena je za javnost tek od [[1997.]] g., ali je danas jedna od najposjećenijih špilja u Hrvatskoj.

Srednjovjekovni kaštel [[Dobrinj]] nad uvalom bogat je kuturnim znamenitostima i [[galerija|galerijskim]] i [[muzej]]skim prostorima.

Istovremeno planiranje gradnje novih apartmanskih naselja, uz već postojeću preizgrađenost, kao odlike masovnog turizma s jedne, te uređenje golf terena, lječilišnog centra te bogaćenja ponude [[Marina|marine]] u Klimnu, kao odlike elitnog turizma s druge strane, upućuju na ''nejasne vizije i planove'' dotične jedinice lokalne samouprave oko budućeg turističkog razvoja.
[[Datoteka:Dobrinj Cizici 010808.jpg|mini|lijevo|Pogled iz [[Dobrinj]]a na zapadni dio uvale Soline. Vide se lokalitet [[Meline]] te [[Čižići]] čija je stara jezgra na uzvisini poviše uvale, ali se zbog apartmanizacije naselje proširilo do mora]]

==Ekološka osjetljivost==
Zbog plitkosti i slabe fluktuacije morske vode, uvala Soline je osobito ''ekološki osjetljivo područje''. I najmanje onečišćenje unutar uvale može imati dugotrajne posljedice. Veliki problem predstavlja i nepostojanje kanalizacijskog sustava za obalna naselja, a čije se stanovništvo u ljetnim mjesecima poveća za nekoliko puta.

[[File:Soline (Dobrinj).jpg||mini|Nekad malo primorsko mjesto [[Soline (Dobrinj)|Soline]] pretvoreno je u apartmansko naselje koje je deset mjeseci u godini prazno, a ljeti primjer masovnog turizma]]
Negativnu pojavu u pogledu očuvanja okoliša i mediteranske ambijetalnosti predstavlja ''pretjerana [[apartmanizacija]]'' koja je prisutna u sva tri naselja, a u kojima velike, betonske kuće različitih, često neprikladnih, upadljivih boja odudaraju od starih malenih, kamenih, primorskih kuća idealno uklopljenih u vizure uvale. Mjesto Čižići po svom povijesnom postojanju nije bilo na samoj obali nego poviše uvale, ali se u posljednjih nekoliko desetljeća potpuno spustilo do mora.

Nekontrolirana, stihijska i pretjerana izgradnja naročito je prisutna malom mjestu Soline čija je autohtona arhitektura u potpunosti zagušena neprikladnim novoizgrađenim objektima.

==Arheološka istraživanja==
Krajem [[2006.]] g. u suradnji [[Institut za arheologiju|Instituta za arheologiju]], [[Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja|Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja]] i [[Zavičajni muzej Poreštine|Zavičajnog muzeja Poreštine]], započela su [[arheologija|arheološka]] istraživanja na području uvale Sveti Petar na sjeverozapadnoj strani uvale Soline, u neposrednoj blizini ruševina srednjovjekovne [[crkva|crkvice]] [[Sveti Petar|Svetog Petra]]. Tom prilikom pronađeni su brojni ''ostaci [[antika|antičke]] [[keramika|keramike]]'', a koja upućuje da je izvjesni Seksto Metilije Maksim, vlasnik keramičke radionice u antičko doba na području današnje Crikvenice, imao i keramičku radionicu u uvali Sveti Petar. Osim toga, postoji mogućnost da je u uvali postojala i antička [[luka]]. Takvi nalazi, uz one koji su ukazivali na pretpovijesnu i ranosrednjovjekovnu naseljenost [[dobrinj]]štine, imaju veliki značaj za potvrdu kontinuiteta naseljenosti ovoga kraja.

==Vezovi==
Sva naselja u uvali imaju vezove za brodice. Najviše ih je u Klimnu gdje pored lokalne [[Luka|lučice]] (porta) postoji i [[marina]] te suha marina. Posljednjih godina se bitno proširila i uredila lučica u Čižićima. Zbog ekološke osjetljivosti uvale, broj mogućih vezova trebao bi biti određen ekspertizom.

==Izvori==

*[http://www.geografija.hr/clanci/763/opcina-dobrinj-na-krku-moze-li-se-razviti-turizam-u-uvjetima-otocne-periferije Turizam u općini Dobrinj]
*[http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2007%5C02%5C05%5C07A7.PDF Udruga „Eko Kvarner“ protiv apartmanizacije Solina u „Vjesniku“]
* [http://www.jutarnji.hr/kuca-deset-metara-od-mora-ima-dozvolu/211404/ O devastaciji Solina u „Jutarnjem listu“]
*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=20309 Početna arheološka istraživanja u uvali Sveti Petar]

==Literatura==
*Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.
*Lešić, Denis: ''Otok Krk: vodič u riječi i slici'', 2003.
*''Krčki zbornik 35'', Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1996.

==Vanjske poveznice==
* [http://www.dobrinj.com/ Službene stranica Općine Dobrinj]
* [http://www.tzo-dobrinj.hr/ Službene stranice Turističke zajednice Općine Dobrinj]

[[Kategorija:Krk]]
[[Kategorija:Drage u Hrvatskoj|Soline]]

Uvala Soline - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica