WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T18:02:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Institucije SFRJ}}

'''Ustavni zakon iz 1953.''' je donesen 14. siječnja 1953. godine kao veliki paket izmjena [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] iz 1946. godine, sa ciljem uvođenja pojma samoupravljanja u ustav [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Ustav od 1946. godine je sa ovim izmjenama bio na snazi do [[Ustav Jugoslavije iz 1963. godine|Ustava Jugoslavije iz 1963.]] godine.<ref name="slfnrj">»Službeni list Federativne Narodne Republike Jugoslavije«, ''Odluka o proglašenju ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije''
Beograd, str. 21 - 24, broj 3., godina IX, 14. siječnja 1953.</ref>

==Odredbe==
Ovim zakonom osnovama političkog i društvenog uređenja su proglašene društvena vlasništva nad sredstvima za proizvodnju, samoupravljanje proizvođača u gospodarstvu, samoupravljanje radnog naroda u općinama, gradovima i kotarima (drugostupanjska jedinica lokalne samouprave), te samoupravljanje radnog naroda u upravnoj jedinici prosvjete, kulture i socijalnih službi.<ref name="slfnrj"/>

SFR Jugoslavija je proglašena socijalističkom, saveznom demokratskom državom suverenih i ravnopravnih naroda. Sva vlast u zemlji je pripadala radnom narodu preko predstavnika u raznim tijelima (narodni odbori, narodne skupštine, radnički savjeti, i drugi samoupravni organi), kao i neposredno putem izbora, opozivom predstavnika, zborovima birača, savjetima građana, sudjelovanjem građana u upravi i u pravosuđu, te putem drugih oblika samoupravljanja, a koje je proglašeno kao osnova čitavog uređenja.<ref name="slfnrj"/>

Narodni odbori su proglašeni osnovnim organima vlasti radnog naroda i najviši organi vlasti općine, grada i kotara. Federaciji pripadaju samo ona prava koja su utvrđena saveznim ustavom, a narodnim republikama samo prava utvrđena republičkim ustavom. Samoupravljanje proizvođača i radnog naroda ostvaruje se uz suglasnost sa općim društvenim interesima izraženim u zakonu i drugim odlukama predstavničkih tijela radnog naroda, narodnih skupština i narodnih odbora.<ref name="slfnrj"/>

Zajamčeno je pravo na rad, slobodno udruživanje radnog naroda radi ostvarivanja demokratskih političkih, ekonomskih, socijalnih, naučnih, kulturnih, umjetničkih, stručnih, sportskih i drugih zajedničkih interesa. Isto tako su zajamčene osobne slobode, te druga prava čovjeka i građanina.<ref name="slfnrj"/>

Na polju predstavničkog tijela ovo se ogledalo u uvođenju [[Vijeće proizvođača]], kao doma predstavnika profesija, pored političkog doma. Napušten je princip dvodijelne podjele vlasti, a [[Skupština SFRJ|Savezna narodna skupština]] je proglašena za vrhovnog predstavnika narodnog suvereniteta i to kao najviši organ vlasti federacije.<ref name="slfnrj"/>

Do tada postojeći najviši izvršni organi, [[Prezidijum Narodne skupštine FNR Jugoslavije]] i [[Vlada FNR Jugoslavije]], zamijenjeni su sa dva izvršna organa Savezne narodne skupštine, tj. [[Predsjednik SFRJ|Predsjednikom republike]] i [[Savezno izvršno vijeće|Saveznim izvršnim vijećem]] (SIV), koji su skupštini bili odgovorni za rad. Predsjednik republike je ujedno bio i predsjednik SIV-a.<ref name="slfnrj"/>

Također je napušten demokratski centralizam, povećana su prava republika i autonomnih jedinica. Ustavni zakon zapravo je proglašen kao povelja društvenog samoupravljanja, a taj naziv su nosili i budući ustavi SFR Jugoslavije. Po zamisli tvoraca, ovaj ustav je treba omogućiti nesmetanu izgradnju samoupravljanja, do donošenja novog Ustava Jugoslavije iz 1963. godine.<ref name="slfnrj"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Povijest druge Jugoslavije]]
[[Kategorija:Ustavno pravo]]
[[Kategorija:Pravni dokumenti]]

Ustavni zakon 1953. - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica