<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Umjetno_jezero_Kariba</id>
	<title>Umjetno jezero Kariba - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Umjetno_jezero_Kariba"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Umjetno_jezero_Kariba&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-04T15:02:10Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Umjetno_jezero_Kariba&amp;diff=605180&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Zamjena teksta - &#039;&lt;!--&#039;&#039;&#039;U(.*)&#039;&#039;&#039;--&gt;&#039; u &#039;&#039;</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Umjetno_jezero_Kariba&amp;diff=605180&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2025-06-22T06:34:05Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Zamjena teksta - &amp;#039;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;U(.*)&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;&amp;#039; u &amp;#039;&amp;#039;&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 22. lipanj 2025. u 06:34&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Umjetno jezero Kariba&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&lt;/del&gt;[[Datoteka:Lake Kariba.jpg|mini|desno|300px|Umjetno jezero Kariba iz zraka]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Lake Kariba.jpg|mini|desno|300px|Umjetno jezero Kariba iz zraka]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:KaribaDam.jpg|mini|desno|300px|Brana Kariba]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:KaribaDam.jpg|mini|desno|300px|Brana Kariba]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Umjetno jezero Kariba&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je po [[obujam|obujmu]] najveće [[umjetno jezero]] na svijetu. Nalazi se na rijeci [[Zambezi]], otprilike na pola puta između [[izvor]]a i [[Riječna delta|delte]] u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]]. Nalazi se na granici [[Zambija|Zambije]] i [[Zimbabve]]. Umjetno jezero Kariba je punjeno od 1958. do 1963., nakon što je završena Brana Kariba.  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Umjetno jezero Kariba&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je po [[obujam|obujmu]] najveće [[umjetno jezero]] na svijetu. Nalazi se na rijeci [[Zambezi]], otprilike na pola puta između [[izvor]]a i [[Riječna delta|delte]] u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]]. Nalazi se na granici [[Zambija|Zambije]] i [[Zimbabve]]. Umjetno jezero Kariba je punjeno od 1958. do 1963., nakon što je završena Brana Kariba.  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Umjetno_jezero_Kariba&amp;diff=170177&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Umjetno_jezero_Kariba&amp;diff=170177&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-29T00:40:33Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Umjetno jezero Kariba&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Lake Kariba.jpg|mini|desno|300px|Umjetno jezero Kariba iz zraka]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:KaribaDam.jpg|mini|desno|300px|Brana Kariba]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Umjetno jezero Kariba&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je po [[obujam|obujmu]] najveće [[umjetno jezero]] na svijetu. Nalazi se na rijeci [[Zambezi]], otprilike na pola puta između [[izvor]]a i [[Riječna delta|delte]] u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]]. Nalazi se na granici [[Zambija|Zambije]] i [[Zimbabve]]. Umjetno jezero Kariba je punjeno od 1958. do 1963., nakon što je završena Brana Kariba. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjetno jezero Kariba je dugo oko 220 [[metar|km]] i oko 40 km široko. Prekriva površinu od 5 580 km&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; i može zadržati oko 185 km&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt; [[voda|vode]]. Srednja dubina jezera je 29 metara. Vjeruje se da ta količina vode uzrokuje povećanu [[Seizmologija|seizmičku]] aktivnost, jer je zabilježeno u tom području preko 20 [[potres]]a jačine veće od 5 prema [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zanimljivo je spomenuti da se Brana Kariba nalazi otprilike dvjestotinjak kilometara niže od poznatih [[Viktorijini slapovi|Viktorijinih slapova]]. Prvi dio ove 128 metara visoke i 579 metara dugačke [[brana|brane]] izgrađen je u razdoblju od 1955. do 1959. godine, dok je iz političkih razloga [[hidroelektrana]] u potpunosti završena tek 1977. godine. Izgradnja brane dovela je do stvaranja umjetnog jezera i rezervoara Kariba. Na jezeru se nalazi više [[otok]]a. Ova hidroelektana opskrbljuje s oko 1 266 [[vat|MW]] [[električna energija|električne energije]] dijelove Zimbabvea i Zambije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gradnja brane imala je vrlo negativan utjecaj na [[prirodni okoliš]], te je utjecala na prisilno preseljenje brojnih domorodaca i mnogih [[Životinje|životinjskih vrsta]] s ovog područja. Upravo je stvaranje umjetnog jezera dovelo do preseljenja oko 57 000 domorodačkog naroda Tonga, koji su naseljavali područje uz rijeku Zambezi u Zambiji i Zimbabveu. Iako su tadašnje vlade tijekom 1960-tih na ovom području pružile pomoć domorocima pri preseljenju, te su im osigurale izgradnju novih sela sa svim potrebnim sadržajima, činjenica je da je zbog izgradnje brane domorodački narod Tonga bio prisiljen napustiti svoje domove i plodnu zemlju, na kojima su kroz stoljeća razvijali svoju posebnu [[Kulturna baština|kulturu]] i način života. Upravo zato i ne čudi da su se domoroci nakon preseljenja teško prilagodili novom životnom prostoru, zbog čega se izgradnja brane Kariba s pravom smatra najgorim primjerom preseljenja ljudi koje je uzrokovala izgradnja brane u [[Afrika|Africi]]. Bitno je još dodati da je zbog dizanja razine vode i stvaranja umjetnog jezera koje je uslijedilo nakon izgradnje brane, oko 6 000 velikih, te veliki broj manjih životinja s ovih prostora morao biti evakuiran i preseljen u posebnoj operaciji njihovog spašavanja po imenu &amp;#039;Noa&amp;#039; tijekom 1960. i 1961.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas brana Kariba kontrolira oko 40% otjecanja [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Zambezi]], što uvelike narušava njen čitav nizvodni [[Ekologija|ekološki]] sustav. Također, aktualna mjerenja pokazuju da bi velike [[Kiša|kiše]] mogle uzrokovati puštanje vode iz brane, što bi prisililo brojne ljude koji žive nizvodno na evakuaciju. Također, zanimljivo je istaknuti da je kao odgovor na prisilno preseljenje narod Tonga 2000. osnovao svoje udruženje, kojim se bori za odštetu uzrokovanu izgradnjom brane te za očuvanje svojih temeljnih prava i kulture. Unatoč brojnim negativnim posljedicama koje je Kariba uzrokovala, činjenica je da s vremenom sve više Afrikanaca s ovog područja podržava njeno postojanje zbog vrlo povoljne električne energije koju proizvodi. Konačno, brana Kariba je primjer da &amp;quot;napredak&amp;quot; često sa sobom nosi mnoštvo negativnih posljedica po ljude i prirodu. Upravo zato, učeći na ovom primjeru možda nam se svima nameće zadatak da se pokušamo orijentiramo na nove, &amp;quot;naprednije&amp;quot;, to jest, održive načine korištenja energije kojima čovjek više ne bi štetio sebi i [[Priroda|prirodi]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U umjetno jezero je pušteno dosta novih [[ribe|riba]], pogotovo iz [[Jezero Tanganjika|jezera Tanganjika]], tako da je [[ribolov]] vrlo značajna privredna grana danas. Od ostalih životinja, treba napomenuti da je dosta [[Nilski krokodil|nilskih krokodila]] i [[nilski konj|nilskih konja]], koji privlače mnogobrojne [[turist]]e. Ima i dosta [[slon]]ova, [[Vranci|vranaca]], a interesantna je i tigrasta riba, koja je vezana uz rijeku Zambezi. &amp;lt;ref&amp;gt; [http://www.skole.hr/veliki-odmor/sirom-svijeta?news_id=5822] &amp;quot;Velika jama i brana Kariba&amp;quot;, škole.hr - Portal za škole&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
* [http://www.zambiatourism.com/travel/places/kariba.htm] &amp;quot;Lake Kariba&amp;quot;, Zambiatourism.com., 2005.&lt;br /&gt;
* [http://www.dams.org/kbase/consultations/afrme/dam_stats_eng.htm] &amp;quot;Dam Statistics: Africa and the Middle East Regions&amp;quot;, World Commission on Dams, 2005.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Umjetna jezera]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Zemljopis Zambije]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Zemljopis Zimbabvea]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>