Ultraljubičasta astronomija - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T07:17:33Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 07:17
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ultraljubičasta astronomija'''-->~~[[Datoteka:M81_wide_Galex.jpg\|mini\|desno\|250px\|Spiralna galaksija [[Messier 81]] (M81 ili NGC 3031), poznata kao i Bodeova maglica u zviježđu [[Veliki medvjed]], snimljena u ultraljubičastom spektru (teleskop [[GALEX]]).]]		[[Datoteka:M81_wide_Galex.jpg\|mini\|desno\|250px\|Spiralna galaksija [[Messier 81]] (M81 ili NGC 3031), poznata kao i Bodeova maglica u zviježđu [[Veliki medvjed]], snimljena u ultraljubičastom spektru (teleskop [[GALEX]]).]]

	'''Ultraljubičasta astronomija''' je dio [[astronomija\|astronomije]], koja promatra [[Nebesko tijelo\|nebeska tijela]] u području [[Ultraljubičasto zračenje\|ultraljubičastog zračenja]]. Da pronađu najtoplije [[zvijezda\|zvijezde]] - 50 puta toplije od [[Sunce\|Sunca]] - [[astronom]]i moraju iskoristiti ultraljubičasto zračenje. Zvijezda toplija od 10 000 [[Celzijev stupanj\|ºC]] najsjajnija je na ultraljubičastim valnim duljinama. Takvim se [[Elektromagnetsko zračenje\|zračenjem]] također pronalaze objekti sakriveni u vrućim, neprozirnim oblacima između zvijezda. Međutim, [[ozon]] u [[Zemljina atmosfera\|zemljinoj atmosferi]] jako otežava promatranja u tom dijelu [[Spektar (fizika)\|spektra]]. [[Ozonski omotač\|Ozonski sloj]] štiti nas od [[Sunčeva svjetlost\|Sunčevog ultraljubičastog zračenja]] - i mi se opravdano brinemo zbog [[Ozonske rupe\|ozonskih rupa]] - ali on astronome spriječava u promatranju ultraljubičastog zračenja iz [[svemir]]a. <ref> [http://www.freewebs.com/astro-znanje/documents/Vrste.html] "Ultraljubičasta astronomija", www.freewebs.com, 2011.</ref>		'''Ultraljubičasta astronomija''' je dio [[astronomija\|astronomije]], koja promatra [[Nebesko tijelo\|nebeska tijela]] u području [[Ultraljubičasto zračenje\|ultraljubičastog zračenja]]. Da pronađu najtoplije [[zvijezda\|zvijezde]] - 50 puta toplije od [[Sunce\|Sunca]] - [[astronom]]i moraju iskoristiti ultraljubičasto zračenje. Zvijezda toplija od 10 000 [[Celzijev stupanj\|ºC]] najsjajnija je na ultraljubičastim valnim duljinama. Takvim se [[Elektromagnetsko zračenje\|zračenjem]] također pronalaze objekti sakriveni u vrućim, neprozirnim oblacima između zvijezda. Međutim, [[ozon]] u [[Zemljina atmosfera\|zemljinoj atmosferi]] jako otežava promatranja u tom dijelu [[Spektar (fizika)\|spektra]]. [[Ozonski omotač\|Ozonski sloj]] štiti nas od [[Sunčeva svjetlost\|Sunčevog ultraljubičastog zračenja]] - i mi se opravdano brinemo zbog [[Ozonske rupe\|ozonskih rupa]] - ali on astronome spriječava u promatranju ultraljubičastog zračenja iz [[svemir]]a. <ref> [http://www.freewebs.com/astro-znanje/documents/Vrste.html] "Ultraljubičasta astronomija", www.freewebs.com, 2011.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T06:07:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:M81_wide_Galex.jpg|mini|desno|250px|Spiralna galaksija [[Messier 81]] (M81 ili NGC 3031), poznata kao i Bodeova maglica u zviježđu [[Veliki medvjed]], snimljena u ultraljubičastom spektru (teleskop [[GALEX]]).]]

'''Ultraljubičasta astronomija''' je dio [[astronomija|astronomije]], koja promatra [[Nebesko tijelo|nebeska tijela]] u području [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog zračenja]]. Da pronađu najtoplije [[zvijezda|zvijezde]] - 50 puta toplije od [[Sunce|Sunca]] - [[astronom]]i moraju iskoristiti ultraljubičasto zračenje. Zvijezda toplija od 10 000 [[Celzijev stupanj|ºC]] najsjajnija je na ultraljubičastim valnim duljinama. Takvim se [[Elektromagnetsko zračenje|zračenjem]] također pronalaze objekti sakriveni u vrućim, neprozirnim oblacima između zvijezda. Međutim, [[ozon]] u [[Zemljina atmosfera|zemljinoj atmosferi]] jako otežava promatranja u tom dijelu [[Spektar (fizika)|spektra]]. [[Ozonski omotač|Ozonski sloj]] štiti nas od [[Sunčeva svjetlost|Sunčevog ultraljubičastog zračenja]] - i mi se opravdano brinemo zbog [[Ozonske rupe|ozonskih rupa]] - ali on astronome spriječava u promatranju ultraljubičastog zračenja iz [[svemir]]a. <ref> [http://www.freewebs.com/astro-znanje/documents/Vrste.html] "Ultraljubičasta astronomija", www.freewebs.com, 2011.</ref>

Ultraljubičasto zračenje ima kraće [[valna duljina|valne duljine]] od [[svjetlost|vidljive svjetlosti]], a proteže se od ljubičastog kraja vidljivog spektra (390 [[nanometar]]a) do početka [[Rendgenske zrake|rendgenskog područja]] (10 nanometara). Valne duljine između 10 i 91 nm nazivamo ekstremno ultraljubičasto. Ultraljubičasti [[teleskop]]i moraju letjeti iznad Zemljine atmosfere, jer atomi [[kisik]]a i [[dušik]]a u gornjim slojevima atmosfere zaustavljaju kraće ultraljubičaste valne duljine, dok ozonski sloj na visini između 10 i 50 km zaustavlja preostale valne duljine. Većina ultraljubičastih teleskopa nalazi se na satelitima kojima se daljinski upravlja sa Zemlje. Prvi je lansiran 1972., Copernicus (engl. ''Orbiting Astronomical Observatory - OAO''). Ultraljubičasti [[opservatorij]] Astro, nalazio se u [[Space Shuttle|Space Shuttleu]], a njime upravljaju [[astronaut]]i. On se [[raketoplan]]eom vraća na Zemlju, a između letova može se dograditi. <ref> [http://www.zvjezdarnica.com/?akcija=svemir&id=10] "Astronomski instrumenti", www.zvjezdarnica.com, 2011.</ref>

Mnogi [[atom]]i u svemiru vrlo učinkovito upijaju ultraljubičasto zračenje. [[Vodik]], najčešći element u svemiru, krajnje ultraljubičaste valne duljine upija tako dobro da djeluje poput magle koja skriva veći dio udaljenog svemira.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Astronomija]]