WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-07T11:09:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|travanj 2015.}}
[[Datoteka:St. Michael's Golden-Domed Monastery, 2009.jpg|desno|mini|250px|desno|[[Zlatnovršni manastir sv. Mihovila]] iz 12. stoljeća, [[Kijevska oblast]]]]
[[Datoteka:Pochaevskaya.jpg|mini|250px|desno|Počajivska ikona]]
[[Datoteka:EMBROIDERED EGGS BY I FOROSTYUK.jpg|desno|mini|250px|desno|Ukrajinske tradicionalne pisanice, autor: Inna Forostjuk, [[Luganska oblast]]]]

'''Ukrajinska kultura''' ([[ukrajinski|ukr.]]: '''Українська культура''') se smatra jednom od najstarijih kultura u [[svijet]]u. Ona je rezultat tisućljetnog sudaranja i prožimanja kultura istočne i zapadne [[Civilizacija|civilizacije]] s brojnim arheološkim nalazima poznate tripiljske,<ref>[http://www.trypillia.com/museum/index.shtml Trypillian e-Museum]</ref> [[Skiti|skitske]]<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Scythian_art Scythian art]</ref> i drugih kultura.<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_jewellery_in_Ukraine History of jewellery in Ukraine]</ref> Današnja se karakteristična ukrajinska kultura intenzivno razvija od trenutka službenoga prihvaćanja [[kršćanstvo|kršćanstva]] u 10. stoljeću na središnjim ukrajinskim prostorima. Ukrajinsko pleme [[Poljani]] tada je dalo ključan i poseban doprinos razvoju specifične [[Slaveni|istočnoslavenske kulture]] čije su bitne elemente kasnije preuzeli mnogi [[narod]]i u okruženju, a povijesni termin Rus',<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\R\U\RushDA.htm The former name of Ukraine]</ref> stoljećima je obilježavo današnju [[Ukrajina|Ukrajinu]] u svim europskim dokumentima.

Na [[Ukrajinci|ukrajinski narod]] i njihovu antičku odnosno srednjovjekovnu kulturu u značajnom omjeru posebno su utjecali [[Skiti]], [[Stara Grčka|Grci]], [[Goti]] i mnogobrojni [[Vikinzi|skandinavski doseljenici]], zatim [[Poljaci]], [[Nijemci]], [[Austrijanci]] i [[Rusi]]. Ukrajinci su također poznati po unikatnom [[Kozaci|kozačkom]] [[barok]]u,<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/pages/B/A/Baroque.htm The baroque in Ukraine]</ref> razdoblju koje je značajno obilježilo pobjedonosne [[Crno more|crnomorske]] borbe [[Ukrajinski kozaci|zaporoških kozaka]] protiv tatarskih i osmanskih klanova. Generalno, prostor [[Povijest Ukrajine|srednjovjekovne Ukrajine]] je stoljećima bio sjecište različitih dominantnih kultura koje su se tada konfigurirale uz ukrajinsku tradicionalnu [[Kršćanstvo|kršćansku]] kulturu s bizantskim karakteristikama.<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_Christianity_in_Ukraine History of Christianity in Ukraine]</ref>

Srednjovjekovna kultura u sklopu [[Kijevska Rus'|Kijevske Rus'i]] do danas predstavlja vrijedan doprinos ukrajinskog naroda razvoju europske kulture i civilizacije tog razdoblja.<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D1%83%D0%BB%D1%8C%D1%82%D1%83%D1%80%D0%B0_%D0%9A%D0%B8%D1%97%D0%B2%D1%81%D1%8C%D0%BA%D0%BE%D1%97_%D0%A0%D1%83%D1%81%D1%96 Культура Київської Русі]</ref> Napredno ukrajinsko razdoblje u sklopu [[Kijevska Rus'|Kijevske Rus'i]] manifestiralo se vrlo bogatom kulturnom i prosvjetnom tradicijom [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], što se zbog represivnih okolnosti danas primjećuje gotovo isključivo u vrhunskom šarolikom ukrajinskom folkloru i bogatoj glazbenoj tradiciji.<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Ukrainian_folk_music Ukrainian folk music]</ref> Ukrajina je već u 11. stoljeću imala napredni oligarhijski tip vladavine staroruskih kneževa sa političkim središtem u [[Kijev]]u, a početkom 17. stoljeća je predstavljala dom prve moderne demokracije u [[svijet]]u,<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/pages/H/E/Hetmanstate.htm Hetman state or Hetmanate]</ref> kada je ujedno formirana [[Zaporoška Republika]] i prestižno Kijevsko sveučilište.

==Arhitektura Ukrajine==

[[Datoteka:RepinUkraynskaHata.jpg|lijevo|mini|desno|Ukrajinska tradicionalna kuća, autor: [[Ilja Jefimovič Rjepin|Ilja Rjepin]], ([[1880.]])]]
[[Datoteka:Ukraine Restaurant Park Taras Sevchenko.jpeg|lijevo|mini|desno|Restoran tradicionalnog ukrajinskog dizajna, Park Taras Ševčenko, [[Kijev]]]]
Tradicija arhitekture na području Ukrajine vrlo je stara, a do danas su se sačuvali ostaci velikih građevnih kompleksa, koji su nastali prije nove ere. To su, na primjer, [[Herson]] i [[Olivija]], starogrčki gradovi (države) na području južne Ukrajine. [[Biljska kolonija|Biljsku koloniju]] ([[7. stoljeće pr. Kr.]] - [[3. stoljeće pr. Kr.]]) znanstvenici poistovjećuju sa starim gradom [[Gelon]], koji je opisao [[Herodot]]. Autentična ukrajinska arhitektura počela se razvijati u [[9. stoljeće|9.]] i [[10. stoljeće|10. stoljeću]], kad se na području Ukrajine stvorila centralizirana država [[Kijevska Rus']]. U početku su sve građevine bile građene od drva i bile su nalik na brvnare. Osnovna građevna struktura bili su od davnina vodoravno nanizani dijelovi i zidne površine od drva. Takva tradicija gradnje sačuvala se do početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D1%83%D0%BB%D1%8C%D1%82%D1%83%D1%80%D0%B0_%D0%9A%D0%B8%D1%97%D0%B2%D1%81%D1%8C%D0%BA%D0%BE%D1%97_%D0%A0%D1%83%D1%81%D1%96#.D0.90.D1.80.D1.85.D1.96.D1.82.D0.B5.D0.BA.D1.82.D1.83.D1.80.D0.B0 Архітектура Київської Русі]</ref> Čak se i danas takav način gradnje može naći u Černjihivu. U Kijevskoj Rus’i se uz [[kršćanstvo]] pojavio i [[bizantski stil]] gradnje, za što je najbolji primjer katedrala svete Sofije u Kijevu iz [[11. stoljeće|11. stoljeća]], koja je ostala sačuvana do danas, iako je preuređena u baroku. Kada se pojavio u Kijevskoj Rus’i, bizantski stil se počeo aktivno reformirati u skladu s autentičnom predodžbom o gradnji i ukrašavanju. Kao posljedica te reformacije pojavile su se izdužene bizantske kupole kijevskih crkava, specifični uzorci boja na slikama, freskama i mozaicima.

Nakon mongolskog napada na Ukrajinu arhitektura poprima stil sve jačih obrambenih karakteristika. Od [[12. stoljeće|12.]] do [[15. stoljeće|15. stoljeća]] tvrđave s kulama, utvrđeni samostani i dvorci grade se u [[Utvrda Kamjanec-Podiljskij|Kamjanec-Podiljsku]], [[Ljviv]]u, [[Luck]]u, Kremencu i u Bilhorod-Dnjistrovsku. Zidovi su visoki i nepristupačni, ali se na nekima vidi dekorativni element u obliku ukrajinske plahte ili veza, napravljen od crvene opeke. Najbolji primjer za to je [[Hotinska tvrđava]] u Černjivačkoj pokrajini, koja ima zidine visoke između 30 i 35 metara (i danas je dobro očuvana). Utvrđeni samostani iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] također nalikuju na tvrđave. Glavna [[crkva]] samostana nalazila se u središtu samostanskog dvora ili u sustavu obrambenih zidina. Crkve su obvezno bile prilagođene odolijevanju napadima, jer su nerijetko bile skrovište ne samo redovnicima, nego i civilnom stanovništvu.

*'''Pogledaj još:''' [[Čajka (brod)]]

U [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeću]] u Ukrajini se proširio [[renesansni stil]]. On se najviše odrazio na arhitekturi Ljviva. Na jednom od središnjih ljvivskih trgova gotovo su potpuno očuvane renesansne kuće, od kojih je najljepša [[Crna kamenica]] (ukr. Čorna kamjanicja). Vanjska obilježja epoha i kombiniranje različitih stilova u arhitekturi grada čine [[Ljviv]] ([[Lavov]]) pravim muzejom na otvorenom. [[UNESCO]] je povijesnu jezgru Ljviva proglasio svjetskom kulturnom baštinom.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/865 UNESCO - L'viv – the Ensemble of the Historic Centre]</ref> Doba renesanse imalo je veliko značenje za razvoj ukrajinske arhitekture. Barokna umjetnost i arhitektura, koje su svoj vrhunac doživjele u zapadnoj i istočnoj Europi i bile vrlo cijenjene u [[Ukrajina|Ukrajini]] tijekom [[17. stoljeće|17. stoljeća]], spojile su se s lokalnom umjetnošću i tako stvorile novi jedinstven stil ukrajinskog baroka. Zahvaljujući aktivnoj politici ukrajinskog hetjmana Ivana Mazepe u gradnji, [[barokni stil]] u Ukrajini još se zove i [[mazepin stil]]. Nažalost, većina remek-djela ukrajinskog baroka<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/pages/B/A/Baroque.htm Encyclopedia of Ukraine: The baroque in Ukraine]</ref> nije se očuvala, djelomično zbog boljševičke politike rušenja crkava, a djelomično zbog specifične grane toga stila nazvane [[kozački barok]], koji predstavljaju drvene crkve. U [[18. stoljeće|18. stoljeću]] u ukrajinskom baroku su se dogodile promjene: pročelja se sad ukrašavaju ornamentima od gline, primjer čega je [[Pokrovska crkva]], koju je projektirao poznati ukrajinski arhitekt [[Ivan Hrihorovič Barskij]]. Većina ukrajinskih samostana građena je u različitim razdobljima, često još za vremena [[Kijevska Rus'|Kijevske Rus’i]]. Međutim, njihovo se završno oblikovanje dogodilo tijekom baroka, kada su sve kuće dobivale jedinstven stilski oblik.

==Kazališna umjetnost==

[[Datoteka:Virsky Vstup.JPG|mini|250px|Prizor iz ukrajinske folklorne umjetnosti, [[Donjeck]]]]

Kazališna umjetnost [[Ukrajina|Ukrajine]] ima svoje korijene još u starim narodnim igrama, plesovima, pjesmama i obredima. Poznati su nastupi putujućih kazališnih družina u [[11. stoljeće|11. stoljeću]]. U doba [[Kijevska Rus'|Kijevske Rus’i]] elementi kazališta bili su prisutni u crkvenim obredima. O tome svjedoče i [[freske]] u katedrali svete Sofije u [[Kijev]]u. Sljedbenici Kijevske Bratske i Lavrske škole tijekom [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeća]] javno su određivali smjer kazališne izvedbe. U to vrijeme važna središta razvoja religijske drame bile su [[Ljvivska bratska škola]] i [[Ostroška akademija]].

Prvi kazališni [[ansambli]] nastali su u područjima uz rijeku [[Dnjepar]] u [[18. stoljeće|18. stoljeću]], a prve kazališne zgrade nastaju kasnije u [[Kijev]]u ([[1806.]]), [[Odesa|Odesi]] ([[1809.]]) i [[Poltava|Poltavi]] ([[1810.]]). Formiranje klasične ukrajinske dramaturgije povezano je s imenom Ivana Kotljarevskog, koji je bio na čelu kazališta u Poltavi, i s imenom Grigorija Osnovjanenka Kvtike, osnivača umjetničke proze u novijoj ukrajinskoj književnosti. U drugoj polovici 19. stoljeća [[Ukrajina|Ukrajinom]] se proširio amaterski kazališni pokret. U amaterskim krugovima svoju su djelatnost započele poznate osobe ukrajinskog kazališta, dramaturzi i redatelji [[Mikola Starickij]], [[Marko Kropivnickij]] i [[Ivan Karpenko-Karij]]. Zasluga za brzi razvoj kazališta pripada i istaknutoj obitelji Tobiloviča, koji su nastupali pod umjetničkim imenima Ivan Karpenko-Karij, Mikola Sadovskij i [[Panas Saksahanskij]]. Osim što su stvorili vlastiti kazališni ansambl, svaki od njih bio je i istaknuti glumac i redatelj. Vodeća zvijezda ukrajinskog kazališta toga vremena bila je [[Marija Zanjkovecka]].

Novo razdoblje u povijesti ukrajinskog narodnog kazališta počelo je [[1918.]] godine, kad su u [[Kijev]]u osnovani [[Državno dramsko kazalište]] i [[Mlado kazalište]] (od [[1922.]] godine, moderno ukrajinsko kazalište [[Berezilj]]), vođeni Oleksandrom Lesjom Kurbasom i Jurom Hnatom. Na kazališnoj se pozornici pojavila plejada darovitih glumaca: [[Amvrosij Bučma]], [[Marjan Krušeljnickij]], [[Olimpija Dobrovoljska]], [[Oleksandr Serdjuk]], [[Natalija Užvij]] i mnogi drugi. Državno je dramsko kazalište nastavilo s tradicijom realistično-psihološke škole, a Mlado je kazalište zastupalo avangardu. S pojavom kazališta Berezilj njegova je pozornica postala svojevrsnom eksperimentalnom zonom. Makete kazališne udruge Berezilj<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/pages/B/E/Berezil.htm A theater established in 1922 in Kyiv by the Berezil artistic association]</ref> osvojile su zlatnu medalju na Svjetskoj kazališnoj izložbi [[1925.]] g. u Parizu. Ondje su prvi put prikazani kazališni komadi poznatih ukrajinskih pisaca i dramaturga Mikole Kuljiša i Volodimira Vinničenka. Zahvaljujući geniju Lesja Kurbasa,<ref>[http://en.allexperts.com/e/l/le/les_kurbas.htm Les Kurbas: Encyclopedia BET]</ref> čiji su talenti uključivali režiju, glumu, dramaturgiju i prevođenje svjetske literature, na ukrajinskoj pozornici ponovno su izvedena djela [[William Shakespeare|W. Shakespearea]], H. Ibsena, H. Hauptmana, F. Schillera i J. B. Molierea te djela nekih europskih dramatičara manje poznatih ukrajinskoj publici. Kazališna knjižnica, kazališni muzej i prvi časopis o kazalištu počinju djelovati upravo u udruzi Berezilj. Eksperimentalne potrage Lesja Kurbasa, koji je bio deportiran u [[Sibir]] za vrijeme [[Staljin]]a, i danas su izvor nadahnuća za mlade umjetnike. U [[Kijev]]u se održava međunarodni kazališni festival [[Umjetništvo Berezilja]], posvećen sjećanju na Lesju Kurbasa.

[[Datoteka:Kotlyarevsky.jpg|mini|125px|desno|Ukrajinski pisac [[Ivan Petrovič Kotljarevskij]]]]
[[Datoteka:Olha Kobylyanska1.jpg|mini|125px|desno|Ukrajinska spisateljica [[Olga Julianivna Kobiljanska]]]]
=== Poznatiji ukrajinski književnici ===
{{glavni|Ukrajinska književnost}}
*[[Isak Babelj]]
*[[Ivan Jakovič Franko]]
*[[Ivan Petrovič Kotljarevskij]]
*[[Andrij Kurkov]]
*[[Lesja Ukrajinka]]
*[[Mihajlo Mihajlovič Kocjubinskij]]
*[[Nikolaj Vasiljevič Gogolj]]
*[[Olena Pčilka]]
*[[Olga Julianivna Kobiljanska]]
*[[Pantelejmon Oleksandrovič Kuliš]]
*[[Taras Grigorovič Ševčenko]]
*[[Volodimir Vinničenko]]
*[[Oksana Zabužko]]

==Znanost i prosvjeta==

[[Datoteka:Kyjiv sofienkathedrale.jpg|lijevo|mini|desno|Saborna crkva Sv. Sofije iz 11. stoljeća [[Kijev]]]]

[[Ukrajinska znanost]] i prosvjeta potječu još iz kneževskog doba Kijevske države, u razdoblju između 9. i 13. stoljeća. Najveće postignuće starokijevskog razdoblja je [[pismenost]]. O njoj svjedoče brojni zapisi iz 9. stoljeća, ugovori s [[Grci]]ma iz [[911.]] i [[944.]] pisani na grčkom i staroruskim jezicima, pronađeni na zidovima saborne crkve sv. Sofije u [[Kijev]]u. Usporedno s dolaskom [[kršćanstvo|kršćanstva]] potkraj 10. stoljeća u Kijevskoj Rus'i se širila [[ćirilica]], a mnogi napisi na raznim predmetima upućuju na široku pismenost među pučanstvom.<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D1%83%D0%BB%D1%8C%D1%82%D1%83%D1%80%D0%B0_%D0%9A%D0%B8%D1%97%D0%B2%D1%81%D1%8C%D0%BA%D0%BE%D1%97_%D0%A0%D1%83%D1%81%D1%96#.D0.9E.D1.81.D0.B2.D1.96.D1.82.D0.B0_.D1.82.D0.B0_.D0.BD.D0.B0.D1.83.D0.BA.D0.BE.D0.B2.D1.96_.D0.B7.D0.BD.D0.B0.D0.BD.D0.BD.D1.8F Освіта та наукові знання Київської Русі]</ref> Potkraj 16. stoljeća formiraju se Bratske škole u [[Lavov]]u, [[Rohatin]]u, Horodku i [[Kijev]]u. Bratske škole bile su udruge naprednih građana pravoslavne vjere iz različitih društvenih slojeva, koji su se borili za razvoj ukrajinske nacionalne kulture i oslobođenje od socijalnog, nacionalnog i vjerskog ugnjetavanja. Početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] nastupa preporod [[Kijev]]a kao sveukrajinskog središta, a osobitu ulogu u tome imali su Kijevsko bratstvo i znastveni krug u [[Kijevo-pečerska lavra|Kijevo-pečerskoj lavri]], na čelu s Jelisejom Pleteneckim.

[[Lavrski krug]], kojemu su pripadali poznati pisci, pjesnici, znastvenici, teolozi, pedagozi, urednici i ini uglednici, smatra se jezgrom ukrajinske akademije znanosti. Arhimandrit [[Petro Mogila]] ([[1574.]] – [[1647.]]), poznati kulturni i crkveni djelatnik, dvadeset je godina bio na čelu Lavrskoga kruga, a [[1631.]] postao je kijevski mitropolit. Kijevsko-mogiljanski kolegij<ref>[http://www.ukma.kiev.ua/ua/general/history/dovidka/index.php Києво-Могилянська Академія - історичний нарис]</ref> ili Kijevsko sveučilište je bilo među suvremenicima vrlo ugledna visoka prosvjetna ustanova u kojoj su studirali građani iz cijele [[Europa|Europe]]. Potkraj [[18. stoljeće|18. stoljeća]] ruska vlada je ukinula ostatke političke nezavisnosti Ukrajine te ograničila prava i smanjila financijske izvore [[Kijevo-mogiljanska akademija|Kijevskoj akademiji]]. U 18. stoljeću posebno se ističe ukrajinski filozof [[Hryhorij Skovoroda]]. Tijekom [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeća]] znastvenim središtima postale su i visoke tehničke škole u [[Kijev]]u, [[Lavov|Ljvivu]], [[Harkiv]]u i [[Odesa|Odesi]], te liceji u [[Dnjipro (grad)|Dnjipru]], [[Odesa|Odesi]] i [[Njižin]]u. U tom su razdoblju, osim sveučilišta, politehničkih i tehnoloških instituta, osnivani astronomski laboratorij, meteorološke postaje, anatomske klinike itd. U godinama poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] uslijedila su vrlo visoka znastvena postignuća, osobito u prirodoslovnim i tehničkim znanostima. Glavno znastveno središte je [[Nacionalna akademija znanosti]], koja uključuje više od 80 znastvenih ustanova te nekoliko desetaka istraživačkih instituta.

== Tradicija i običaji ==
[[Datoteka:Portret of ukrainian man in traditional podillian wear from 18 century by Vasiliy Andriyevich Tropinin 1820.JPG|mini|135px|lijevo|Portret Ukrajinca u tradicionalnoj [[Vyšyvanka (košulja)|veševanki]], autor: V. A. Tropinin (1820.)]]
Običaji [[Ukrajinci|ukrajinskog naroda]] povezani su između ostalog s tradicijskim pogledom na [[svijet]], koji se oblikovao stoljećima i sačuvao mnogo obreda koji potječu još od prije [[Kršćanstvo|kršćanskih vjerovanja]]. [[Obredi]] se dijele na dva osnovna tipa: ''obiteljski'' i ''kalendarski''.<ref>[http://www.kmu.gov.ua/control/en/publish/article%3fart_id=236127&cat_id=32672 Traditions and Customs of Ukraine]</ref> ''Obiteljski obredi'' obilježavali su značajne prijelazne trenutke u životu čovjeka, a ''kalendarski'' su obilježavali značajne trenutke u [[Priroda|prirodi]] ili u ljudskoj djelatnosti. Svaki tradicijski [[blagdan]] i svaki obred usko su povezani s narodnim vjerovanjima. Obredi pri rođenju bili su popraćeni magičnim djelovanjem i različitim [[simboli]]ma, jer je tajanstvenost nastanka života pripadala osobito delikatnim sferama. [[Svatovi]] su jedan od najzanimljivijih događaja, koji praćen glazbom, pjevanjem, plesom i igrama, poprima karakter šireg narodnog veselja. Najdramatičniji trenutak vjenačanja bio je ''obred pokrivanja'', koji je simbolizirao prijelaz mlade u društvo udanih žena.

*'''Pogledaj još:''' [[Vyšyvanka (košulja)]]
*'''Pogledaj još:''' [[Ruščnyk]]

Bojanje i ukrašavanje ukrajinskih jaja vrlo je cijenjen običaj u [[Ukrajina|Ukrajini]] i poznat je širom svijeta, a Ukrajinci imaju običaj vjerovati da jaja imaju pozitivan [[utjecaj]] na jačanje duhovne svijesti zato što zimi zemlju drže toplijom, a ujedno simboliziraju novi život koji se budi u [[proljeće]]. Mnogo je sličnih mitoloških vjerovanja u Ukrajini, vrlo simpatičnih i bajkovitih, po čemu su ukrajinske priče vrlo zanimljive. [[Ukrajinske priče]] korijene vuku iz davne prošlosti, o čemu svjedoče brojna mitološka obilježja i animističko shvaćanje [[svijet]]a. Teme ukrajinskih priča vrlo su raznolike: priče o prirodi i životinjama, o svakodnevnici, one su šaljive, magične i pustolovne. Arhaična obilježja svijesti izrazito se ističu u lijepim pričama, u kojim je najčešće riječ o čudesnim događajima, borbi dobra i zla, kušnji i junačkim pothvatima na putu k budućoj nevjesti.

=== Glazba i folklorna umjetnost ===
{{glavni|Ukrajinska glazba}}
[[Datoteka:Kozacka piesn.jpg|mini|250px|Ukrajinski glazbenik [[Ostap Kindračuk]] svira ukrajinski nacionalni instrument banduru]]

Narodna kultura i umjetnost [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] s pravom se smatraju jednom od najbogatijih baština kulture europskih naroda. [[Ukrajinski folklor]] ističe se bogatstvom žanra i savršenstvom forme, pjesništvom i sofisticiranom lirikom, dubokom filozofijom i vatrenošću. Usmena predaja stoljećima je bila jedini način generaliziranja životnog iskustva ukrajinskog naroda, utjelovljenje narodne mudrosti, pogleda na [[svijet]] i ideale. [[Folklor]] je postao ogledalom ne samo najvažnijih povijesnih događaja [[Ukrajina|Ukrajine]], počevši od doba kneževina, nego je sačuvao i brojne arhaične poganske mitove i simbole, koji se često skrivaju pod okriljem kršćanske tradicije. Zahvaljujući folklornoj baštini, današnje generacije [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] mogu saznati o načinu života svojih predaka i zamišljati njihove blagdane i radne dane ispunjene zanosnim običajima. Ukrajinska folklorna [[tradicija]] može se svrstati u dva osnovna tipa: glazbeno-pjesnički ([[pjesme]], ukrajinske "[[dume]]"<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Duma_(epic) Epic poem which originated in Ukraine]</ref> ([[balade]]), popijevke itd.) te prozni tip ([[Bajka|bajke]], [[legende]], [[anegdote]] itd.). U sklopu glazbeno-pjesničkog stvaralaštva ističu se obredni folklor te epsko i lirsko stvaralaštvo. Obredni folklor uključuje kalendarske i obiteljsko-obredne pjesme. Epskom stvaralaštvu pripadaju [[dume]], povijesne i lirsko-epske pjesme (balade, [[kronike]]), a lirsko stvaralaštvo obuhvaća društvene pjesme i pjesme s tematikom iz svakodnevnog života.

*'''Pogledaj još:''' [[Bandura (instrument)]]
*'''Poslušaj glazbu:''' [http://upload.wikimedia.org/wikipedia/uk/b/b1/06_-_kiev_chamber_choir_-_shchedryk_%28generosity%29.ogg Ukrajinska tradicionalna pjesma «Ščedrik» (Carol of the bells)]

Dume su najistaknutiji dio ukrajinskog vokalnog opusa. To su vokalno-instrumentalne kompozicije koje zahtijevaju dugogodišnju izobrazbu, izrazitu spretnost i dobro poznavanje tradicije. Prethodnice "[[duma]]" bile su "[[bilini]]",<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%B8%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D0%B0 Били́ни (старини) — народні речитативно-мелодійні епічні пісні сопіально-побутового змісту]</ref> narodne epske pjesme o herojima, koje su se danas na području [[Ukrajina|Ukrajine]] i europskog dijela [[Rusija|Rusije]] donekle transformirale. Stručnjaci povezuju nastanak duma s prastarim oblikom ritualnog plača. One su kroz povijest prepričavale vojnički [[život]] kozaka, njihove ratove protiv osvajača, vojne pohode u turske zemlje i njihov život u središtu [[Ukrajina|Ukrajine]], uz rijeku [[Dnjepar]]. Poznati su ukrajinski narodni plesovi poput [[Hopak]]a, [[Kozačok]]a i drugih. Tijekom 17. i 18. stoljeća izvođači duma i povijesnih pjesama, "[[kobzari]]", ujedinili su se u kobzarska bratstva (cehove).<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%B8%D1%97%D0%B2%D1%81%D1%8C%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%BA%D0%BE%D0%B1%D0%B7%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%8C%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D1%86%D0%B5%D1%85 Київський кобзарський цех]</ref> Takvi [[cehovi]] imali su svoj [[statut]] i pravila, strogu hijerarhiju i određeni repertoar pjesma. [[Ukrajinski kozaci|Kobzarstvo]] je u 17. stoljeću postalo časno zanimanje.<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%A4%D0%BE%D0%BB%D1%8C%D0%BA%D0%BB%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%BE-%D1%80%D0%B5%D0%BF%D1%80%D0%BE%D0%B4%D1%83%D0%BA%D1%82%D0%B8%D0%B2%D0%BD%D0%B0_%D1%88%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0_%D0%BA%D0%BE%D0%B1%D0%B7%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0 Фольклорно-репродуктивна школа кобзарства]</ref> Najmlađim rodom pjesničkog folklora smatraju se [[lirske pjesme]], nastale između 16. i 19. stoljeća. Lirske pjesme grupiraju se u dvije velike skupine, socijalna grupa okuplja kozačke, novačke, seoske, najamničke i iseljeničke pjesme, dok obiteljska grupa okuplja ljubavne, ženstvene, humoristične, sirotinjske i dječje odnosno mladenačke pjesme.

Također poznati ukrajinski običaj su ''hahiljki'', koji se danas priređuju na uskrsnim nedjeljama, a sastoje se od plesova, pjesama, igara i dramskih scena koji će po vjerovanju namamiti [[proljeće]] i otjerati [[zima|zimu]]. Ovi obredi u poganska vremena odvijala su se u svetim lugovima, danas oko crkava ili oko groblja. Pjesma i plesovi pogrebni su kult i personificiraju pogreb za mraz i zimu. Oni također izazivaju rast bilja i pokušavaju osigurati obilnu žetvu kroz magičnu glazbu, riječi i pokrete tijela. U nekim drevnim ''hahiljki'' plesovima, plesači se kreću u krug imitirajući rotaciju [[sunce|sunca]], dok drugi raznim gestama pokazuju stalnost [[čovjek]]ovog postojanja na [[zemlja|zemlji]].

[[Datoteka:PGRS_2_009_Bortniansky_-_crop.jpg|mini|125px|desno|Ukrajinski skladatelj [[Dmitro Stepanovič Bortnjanskij]]]]
[[Datoteka:Mykola Lysenko.jpg|mini|125px|desno|Ukrajinski skladatelj [[Mikola Vitalijovič Lisenko]]]]

=== Poznatiji ukrajinski glazbenici ===
*[[Maksim Sozontovič Berezovskij]]
*[[Dmitro Stepanovič Bortnjanskij]], poslušaj autorovu skladbu: [http://upload.wikimedia.org/wikipedia/uk/9/9f/Bortniansky_Da_voskresnet_Bog.ogg «Da, uskrsnu Bog!»]
*[[Petar Iljič Čajkovski]]
*[[Marusja Čuraj]]
*[[Mikola Dileckij]]
*[[Mihajlo Hajvoronskij]]
*[[Dmitro Hnatjuk]]
*[[Volodimir Mihajlovič Ivasjuk]]
*[[Solomija Ambrosijivna Krušeljnicka]]
*[[Mikola Leontovič]]
*[[Mikola Vitalijovič Lisenko]], poslušaj duhovnu himnu Ukrajine: [http://upload.wikimedia.org/wikipedia/uk/2/2f/%D0%91%D0%BE%D0%B6%D0%B5_%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%B9%2C_%D0%84%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B8%D0%B9.ogg «Bože, Veliki, Jedini»]
*[[Kirilo Stecenko]]
*[[Artem Lukjanovič Vedelj]]
*[[Mihajlo Mihajlovič Verbickij]]
*[[Miroslav Skorik]]

=== Kuhinja ===

[[Slika:Soljanka with olives.jpg|lijevo|mini|desno|Soljenka, domaće ukrajinsko varivo]]

Klasična etnička [[Ukrajinska kuhinja|kuhinja Ukrajinaca]] sastoji se od jela poznatih u njihovom jeziku kao [[kovbasa]], [[vareniki]], [[holubći]], [[kapusta]] i nešto poznatiji [[boršč]]. Za vrijeme Uskrsa u uskrsnu košaricu stavljaju se bojana jaja u Ukrajini poznatija kao ''pisanki''.

Ukrajinci su u pretežito ravničarskom stepskom prostoru otvorenih poljana, od davnih vremena zaokupljeni agrikulturom i odani su svojoj zemlji crnici i njenim izdašnim plodovima. [[Ukrajina]], koju često zovu i smatraju ''žitnicom Europe'', kruh smatra svetom hranom, jer je ukrajinsko žito stoljećima prehranjivalo ukrajinski narod i u najtežim trenucima kada su mnogi zapadni [[Europljani]] gladovali. Vrlo stara tradicija nuđenja kruha i soli gostu datira unazad mnogo stoljeća. Gostima se kod Ukrajinaca nudi okrugli kruh (''hljib'') i sol (''sil'') na vezenom ručniku (''ruščnik'') uz tradicionalni domaćinov pozdrav ''Vitajemo!'' (''Dobrodošli!'').

Ovdje se ujedno vidi kulturni utjecaj starih [[Stari Grci|Grka]], koji su još prije 2000. godina nudili gostima kruh i sol. Razlog tomu je vrlo očit s obzirom da je prije oko 2500. godina , stara [[Ukrajina]], tada Skitija, bila žitnica stare Grčke. Grčko tlo bilo je pogodno za vino i maslinu, ali ne i za [[žito]]. U ta stara vremena grčke kolonije [[Tiras]], i recimo [[Panticapaeum]] (današnji [[Kerč]]) i [[Olbia]] su bile naseljene duž [[Crno more|crnomorske obale]] Ukrajine. Ova tradicija simbolizira duboku vezu Ukrajine s korijenima napredne grčke kulture. [[Kruh]] i [[pšenica]] oduvijek su važan element u ukrajinskom životu, u kulturi i folkloru. Razni nacionalni kruhovi igraju značajnu ulogu u običajima i tradiciji ukrajinske kulture. Božićni, uskršnji, svadbeni i funeralni kruhovi zauzimaju središnje mjesto.

==Poznatiji likovni i kazališni umjetnici==
[[Datoteka:REPIN portret REPIN.jpg|mini|125px|desno|Ukrajinski slikar [[Ilja Jefimovič Rjepin]]]]
[[Datoteka:Kazimir Malevich - Self-Portrait.jpg|mini|125px|desno|Ukrajinski slikar [[Kazimir Maljevič]]]]
*[[Oleksandr Porfirovič Arhipenko]]
*[[Volodimir Lukič Borovikovskij]]
*[[Mikola Grigorovič Buraček]]
*[[Vladimir Davidovič Burljuk]]
*[[Oleksandr Dovženko]]
*[[Oleksij Vasiljovič Griščenko]]
*[[Jakiv Jakovič Hnizdovskij]]
*[[Vasilj Grigorovič Kričevskij]]
*[[Dmitro Grigorovič Levickij]]
*[[Kazimir Maljevič]]
*[[Georgij Ivanovič Narbut]]
*[[Marija Oksentijivna Primačenko]]
*[[Ilja Jefimovič Rjepin]]
*[[Ivan Maksimovič Sošenko]]
*[[Bohdan Stupka]]
*[[Andy Warhol]]

== Povezani članci ==
*[[Turizam Ukrajine]]
*[[Ukrajinska prezimena]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.encyclopediaofukraine.com/ Kultura i prosvjeta na kanadskoj enciklopediji Ukrajine (eng.)]
*[http://www.brama.com/ Ukrajinska kultura, umjetnost i prosvjeta - Brama (eng.)]
*[http://www.artukraine.com/ Ukrajinska umjetnost na stranicama ArtUkraine (eng.)]
*[http://www.trypillya.kiev.ua/index_eng.htm Muzej Tripiljske kulture u Ukrajini (eng.)]
*[http://izbornyk.org.ua/istkult2/ikult2.htm Povijest ukrajinske kulture (ukr.)]

[[Kategorija:Povijest Ukrajine]]
[[Kategorija:Ukrajinska kultura| ]]

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 06:57
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ukrajinska kultura'''-->~~
	[[Datoteka:St. Michael's Golden-Domed Monastery, 2009.jpg\|desno\|mini\|250px\|desno\|[[Zlatnovršni manastir sv. Mihovila]] iz 12. stoljeća, [[Kijevska oblast]]]]		[[Datoteka:St. Michael's Golden-Domed Monastery, 2009.jpg\|desno\|mini\|250px\|desno\|[[Zlatnovršni manastir sv. Mihovila]] iz 12. stoljeća, [[Kijevska oblast]]]]
	[[Datoteka:Pochaevskaya.jpg\|mini\|250px\|desno\|Počajivska ikona]]		[[Datoteka:Pochaevskaya.jpg\|mini\|250px\|desno\|Počajivska ikona]]

Ukrajinska kultura - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 17:54
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Ukrajinska kultura'''-->~~{{izdvojeni članak\|travanj 2015.}}~~		<!--'''Ukrajinska kultura'''-->
	[[Datoteka:St. Michael's Golden-Domed Monastery, 2009.jpg\|desno\|mini\|250px\|desno\|[[Zlatnovršni manastir sv. Mihovila]] iz 12. stoljeća, [[Kijevska oblast]]]]		[[Datoteka:St. Michael's Golden-Domed Monastery, 2009.jpg\|desno\|mini\|250px\|desno\|[[Zlatnovršni manastir sv. Mihovila]] iz 12. stoljeća, [[Kijevska oblast]]]]
	[[Datoteka:Pochaevskaya.jpg\|mini\|250px\|desno\|Počajivska ikona]]		[[Datoteka:Pochaevskaya.jpg\|mini\|250px\|desno\|Počajivska ikona]]