Suradnik10 u (test) 23:37, 24. rujan 2025.

2025-09-24T23:37:35Z

←Starija inačica		Inačica od 24. rujan 2025. u 23:37
Redak 75:		Redak 75:
	==Šport i razonoda ==		==Šport i razonoda ==
	*''Crnilo kup'', lov na lignje<ref> I.D./Melita Šare/Dnevnik/IMS/HRT: [https://magazin.hrt.hr/661653/crnilo-kup-peskafondo ''Crnilo kup 'peškafondo' ''] HRT. 3. listopada 2020.. Pristupljeno 4. listopada 2020. </ref>		*''Crnilo kup'', lov na lignje<ref> I.D./Melita Šare/Dnevnik/IMS/HRT: [https://magazin.hrt.hr/661653/crnilo-kup-peskafondo ''Crnilo kup 'peškafondo' ''] HRT. 3. listopada 2020.. Pristupljeno 4. listopada 2020. </ref>

			== Gastronomija ==
			* [[Ugljan]]ska [[Ugljanska salata od fažola\|salata od fažola]] s različitim povrćem, pod ovim imenom zabilježena u njemačkim kuharicama koje pišu o inozemnoj kuhinji. <ref name="rižothobotnica">Ivan Stagličić: [https://zadarskitjednik.hr/magazin/gastronomija/od-zadarskog-rizota-do-suhe-hobotnice-2503448 ''Od zadarskog rižota do - suhe hobotnice... '']. Zadarski tjednik. 21. ožujka 2023. Pristupljeno 25. rujna 2025.</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==
Redak 80:		Redak 83:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons= Ugljan~~
	~~\|commonshr= Ugljan~~
	~~\|commonscat= Island of Ugljan~~
	~~\|commonscathr=Ugljan~~
	}}
	*[http://www.islandugljan.com Sve o otoku Ugljanu]		*[http://www.islandugljan.com Sve o otoku Ugljanu]
	*[http://www.ugljan.hr Ugljan]		*[http://www.ugljan.hr Ugljan]

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-02T13:57:47Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 13:57
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ugljan'''-->~~{{dz\|[[Ugljan (Preko)]]\|naselje u općini [[Preko]], na otoku Ugljanu}}		{{dz\|[[Ugljan (Preko)]]\|naselje u općini [[Preko]], na otoku Ugljanu}}
	{{Infookvir otok		{{Infookvir otok
	\|Ime = Ugljan		\|Ime = Ugljan

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

2025-04-08T01:33:07Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:33
Redak 94:		Redak 94:
	== Literatura ==		== Literatura ==
	* Marin Buovac: ''Kali na otoku Ugljanu - dokumentirani razvoj otočnog naselja na temelju grafičkoga i arhivskog materijala'', Zbornik radova "Kali", Sveučilište u Zadru - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - općina Kali, Zadar, 2017., str. 331 - 346.		* Marin Buovac: ''Kali na otoku Ugljanu - dokumentirani razvoj otočnog naselja na temelju grafičkoga i arhivskog materijala'', Zbornik radova "Kali", Sveučilište u Zadru - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - općina Kali, Zadar, 2017., str. 331 - 346.
	{{~~Predložak:~~Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}		{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

	[[Kategorija:Ugljan\| ]]		[[Kategorija:Ugljan\| ]]
	[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]		[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T07:16:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Ugljan (Preko)]]|naselje u općini [[Preko]], na otoku Ugljanu}}
{{Infookvir otok
|Ime = Ugljan
|zemljovid = [[Datoteka:Croatia_-_Ugljan.PNG|250px|]]
|smještaj = [[Jadransko more]]
|otočje =
|koordinate = {{Coord|44.09148155|N|15.14744571|E|region:HR-13_type:isle_source:CGN|display=inline,title|format=dms}}
|država = {{ZD+X/H|HRV}}
|gl.naselje = [[Preko]], [[Ugljan (Preko)|Ugljan]], [[Kali]], [[Kukljica]]
|površina = 51,05<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref>
|obalna crta = 78,745<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/>
|stanovništvo = 7.500
|slika = [[Datoteka:Kali (Croatia) panorama.jpg|250px]]
|opis slike = [[Kali]] na otoku Ugljanu
}}

'''Ugljan''' je otok u [[Jadransko more|Jadranskom moru]], na [[Hrvatska|hrvatskom]] dijelu Jadrana.

== Zemljopisni položaj ==
Nalazi se u [[Zadarski arhipelag|zadarskom arhipelagu]], sjeverozapadno od otoka [[Pašman]]a i jugoistočno od otoka [[Rivanj]] i [[Sestrunj]]. Površinom od 50,21 [[Četvorni kilometar|km²]] (dug 22 [[Kilometar|km]], širok do 3,8 km) ubraja se među veće hrvatske otoke; 7583 stan. Od kopna ga dijeli [[Zadarski kanal]], a s otokom Pašmanom povezuje [[most]] preko prolaza [[Mali Ždrelac]]. Od otoka [[Iž]]a je odvojen [[Srednji kanal|Srednjim kanalom]].
[[Datoteka:Preko Panorama.jpg|mini|lijevo|[[Preko]] na otoku Ugljanu.]]
[[Datoteka:New bridge across Strait of Mali Ždrelac.jpg|mini|250px|Novi most preko tjesnaca [[Mali Ždrelac]].]]
Vapnenački dio otoka pretežno je pod [[Makija|makijom]], dok u dolomitnom području prevladava zemljište pod kulturama. Prostranije [[Uvala|uvale]] su Muline na sjeverozapadu i [[Lamjana]] vela i mala na jugoistoku. Istočna obala blago se spušta prema moru i razvedena je malim uvalama.

== Gospodarstvo ==
Uzgajaju se [[Maslina|masline]], [[smokve]], [[vinova loza]]. Otok je sa [[Zadar|Zadrom]] povezan najfrekventnijom trajektnom linijom na [[Hrvatska|hrvatskoj]] obali [[Jadran]]a, koja od [[2006.]] prometuje i noću.

U blizini uvale Lamjana nalazi se uzgajalište riba, nekad tvrtke [[Cenmar]], danas [[Cromaris]]. Na otvorenom moru na nekoliko mikrolokacija uzgaja se ribu u plutajućim kavezima, a u blizini ne postoji onečišćivač.<ref>[http://www.cromaris.hr/uzgajalista-s32 cromaris.hr], ''Uzgajalište Lamjana ... Ne postoji mogući onečišćivač u bližoj i daljoj okolici, a more je visoke kvalitete i čistoće.'', pristupljeno 4. prosinca 2015.</ref>

== Klima ==
[[Klima]] se ističe svim osnovnim odlikama [[mediteran]]ske klime s izrazito suhim ljetima i blagim zimama. Prosječna godišnja temperatura iznosi iznad 15°C, prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca srpnja 24°C, a najhladnijeg siječnja 12°C. Broj dana s temperaturama nižim od 0°C je zanemariv, a s visokim se kreće oko 16 dana u godini. Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca siječnja nije niža od -3°C. Nema neprekidno visokih ili neprekidno niskih temperatura, kao što ne postoje dugi periodi suše ni kiše u kojima bi pala gotovo sva godišnja količina padalina. [[Insolacija]] iznosi oko 2500 sati godišnje, a u srpnju sunce sija 10 do 12 sati dnevno.

=== Vlaga i padaline ===
Godišnji srednjak vlage zraka kreće se oko 73%. Maksimalne vrijednosti ostvaruju se u studenom, a minimalne u srpnju. Dominantna padalina je [[kiša]]. Srednja godišnja količina padalina iznosi 939 mm s maksimumom u studenom od oko 1000 mm i minimumom u srpnju od svega 30 mm. [[Snijeg]] je vrlo rijetka pojava, a kad se i pojavi zadržava se vrlo kratko (prosječan broj dana sa snijegom je 1). Godišnja oblačnost iznosi 4,7 (desetina neba). Oblačnost u ljetnim mjesecima je manja od 4, s minimumom u srpnju 2,4. Najveća oblačnost je u prosincu: 6,5.

=== Vjetrovi ===
'''[[Bura]]''' najčešće puše zimi, '''[[jugo]]''' prevladava u proljeće i jesen, a ljeti sa zapada puše ugodan '''[[maestral]]'''. Ljeti i u ranu jesen prevladava stabilno i lijepo vrijeme sa sunčanim, počesto vedrim i toplim danima. Nakon jutarnje tišine, sredinom prijepodneva počne vjetar s mora, zmorac ili [[maestral]], koji u poslijepodnevnim satima doseže umjerenu jakost. Smjer mu je uglavnom sjeverozapadni, a postojanost smjera i prilična jakost čine ga vrlo prikladnim za jedrenje, kao malo gdje na Jadranu. Donoseći svježi morski zrak on doista snižava temperaturu zraka u vrijeme najvećih dnevnih vrućina. [[Maestral]] često potraje do u kasno poslijepodne. Navečer zavlada tišina, a noću zapuše slab vjetar s kopna, kopnenjak ili '''[[burin]]'''. Poslije juga, kod naglog prolaza hladne fronte prema jugoistoku zapuše '''[[tramontana]]''', sjeverozapadni vjetar praćen grmljavinskim pljuskovima. '''[[Levanat]]''' je prohladan i kišni istočni vjetar koji puše u zimskoj polovici godine, a ponekad donese i [[snijeg]].

== Biljni pokrov ==
Ima sve značajke mediteranskog biljnog pokrova modificiranog poljoprivrednim korištenjem. Autohtona vegetacija ([[hrast crnika]], [[Borovi|bor]]ovi i [[čempres]]i) zamjenjena je uzgojenim mediteranskim kulturama na 60 do 70% površine otoka. Među poljoprivrednim kulturama osobitu ulogu imaju [[maslina]] i [[smokva]]. Zbog obilježja klime na otoku uspijeva i razno voće i povrće kojima se snadbijeva i zadarska tržnica, pa se zbog toga otok Ugljan naziva i ''zadarskim vrtom''. Ostali dijelovi otoka koji nisu obrađeni i zasađeni poljoprivrednim kulturama, obrasli su makijom.

== Stanovništvo ==
Ugljan se ubraja i među najnaseljenije hrvatske otoke. Otok se pod današnjim imenom javlja prvi put [[1325.]], a naseljen je kontinuirano od mlađega kamenog doba. U rimsko doba gusto naseljen, osobito u sjeverozapadnom dijelu, gdje su nađeni brojni ostaci antičkih građevina. Današnja naselja osnovana su u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]]. Sva naselja ([[Preko]], [[Ugljan (Preko)|Ugljan]], [[Lukoran]], [[Sutomišćica]], [[Poljana (Preko)|Poljana]], [[Kali]], [[Ošljak]] i [[Kukljica]]) leže uz obalu dobro obrađene istočne strane otoka.

==== Naselja na otoku Ugljanu ====
* [[Preko]], općina
* [[Poljana (Preko)|Poljana]]
* [[Sutomišćica]]
* [[Lukoran]]
* [[Ugljan (Preko)|Ugljan]] s devet zaselaka
* [[Kali]], općina
* [[Kukljica]], općina

== Podrijetlo imena ==
O nazivu mjesta Ugljan pisalo je više autora, ali značajniji doprinos pripada akademiku dr. [[Petar Skok|Petru Skoku]] kao i pokojnom župniku u Ugljanu [[1933.]] – [[1955.]] don Amosu - Rubiju Filipiju, dopisnom članu Hrvatske akademije.

Ime mjesta, odnosno otoka Ugljana, tumači se različito. Najveći je broj onih koji dokazuju da naziv potječe od imenice ulje te se neko vrijeme uvriježilo pogrešno pisanje Uljan, umjesto Ugljan.

Niti jedan hrvatski otok kao ni [[toponim]]i na njima nisu dobili naziv po navedenoj imenici, već po [[Maslina|maslini]], stablu od kojeg se ovaj produkt dobivao, a logično je da neki otok ili dio otoka dobije ime po onome šta se na njemu nalazi.

Tako postoji par otočića u [[Zadarski arhipelag|Zadarskom arhipelagu]] pod nazivom Maslinjak (kod [[Ist]]a, u Kornatu kod Žuta i dva kod [[Pašman]]a), otočić kod [[Rava (otok)|Rave]] je Maslinovac, brdo nad [[Sutomišćica|Sutomišćicom]] [[Maslinjak]], a uvala kod [[Veli Iž|Veloga Iža]] Maslinčica. Na svim ovim lokalitetima rasla je ili raste maslina, a ulje je samo njen produkt koji se dobiva po kućama tj. uljarnama. Može se ovome dodati da u [[Pula|pulskoj]] luci postoji otočić [[Uljanik (otok)|Uljanik]], no niti taj naziv ne dolazi od riječi ulje, već po riječi uljika, kako se tamo maslina od davnina naziva. Talijani su ga nazivali "''Scoglio olivi''", što je identično našem maslinjaku. Prema tome slijedi zaključak da niti Ugljan nije dobio ime po riječi ulje.

Postoje mišljenja da ime Ugljan dolazi od [[ugljen]] koji se na području mjesta Ugljana također pravio izgaranjem drveta vrijesa, ali takva proizvodnja nije bila karakteristična samo za Ugljan, već i za druge zadarske otoke te se i ovo mišljenje odbacuje. Zanimljivo je navesti naziv Furnaža (uvala između Ugljana i [[Lukoran]]a), ovaj toponim nije nastao po peći za pravljenje ugljena već se u njima proizvodilo vapno. Naziv je latinskog podrijetla, a u spomenutoj uvalici vide se i danas tri velike stare vapnenice.

Neki ovoj raspravi pridodaju da bi naziv otoka mogao dolaziti od "''ugljak''", odnosno uljak, kako se još i danas na zadarskim otocima nazivaju pčelinje košnice. Točno je da na našim otocima ima pčelinjaka i dobre pčelinje paše, ali baš Ugljan čini u tome izuzetak jer na njemu slabo rastu [[kadulja]] i nema razvijeno [[pčelarstvo]].

Ove navedene dvojbe riješio je dr. Petar Skok u svome dijelu "Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima" [[1950.]] gdje dokazuje da ime Ugljan nije nastalo niti od jedne riječi ulje, niti uglju, kao niti po ugljiku, već znanstveno obrazlaže na povijesnim izvorima da naziv otoka treba tražiti u imenu rimkog posjednika Gelliusa koji je na području Ugljana imao svoj posjed.

Dr. Petar Skok ovako izvodi današnji naziv: od imena Galliusa nastao je naziv Gellianus, prema običaju da se mjesta označavaju imenom vlasnika. Kad su [[Hrvati]] naselili ove krajeve prilagodili su ovaj romanski izraz s nastavkom anus, duhu svoga jezika, te prema tome od Gellianus nastaje Gellian, analogno sličnim nazivima Lukoran, Pašman, Mrljan.

Jezična prilagodba ide dalje tako da ovaj naziv dobiva početno "u" od staroslavenskog izraza "va", koji na našem području u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] ide dalje pa prelazi u slovo "u". To je, naime, prijedlog kretanja na pitanje kamo. Primjerice ime otoka Unije kod Lošinja (u starim dokumentima je Nia), nastalo je U + Nia.

Prema tome dobivamo pojednostavljen Uglian. Preostaje objašnjenje slova "lj". No to se može dokazati time što jedini pismeni ljudi u doba, naši glagolaši, nisu imali slova "lj", već samo "l", koje se u narodu izgovaralo kao "lj". Eto vidimo kako je na jednostavan način od rimskog gellianus nastao današnji hrvatski naziv Ugljan, koji se u ovom obliku prvi puta susreće [[1325.]], a Giljan zadnji put se javlja [[1397.]] godine.

==Šport i razonoda ==
*''Crnilo kup'', lov na lignje<ref> I.D./Melita Šare/Dnevnik/IMS/HRT: [https://magazin.hrt.hr/661653/crnilo-kup-peskafondo ''Crnilo kup 'peškafondo' ''] HRT. 3. listopada 2020.. Pristupljeno 4. listopada 2020. </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons= Ugljan
|commonshr= Ugljan
|commonscat= Island of Ugljan
|commonscathr=Ugljan
}}
*[http://www.islandugljan.com Sve o otoku Ugljanu]
*[http://www.ugljan.hr Ugljan]
*[http://www.kukljica.hr Kukljica]
*[http://www.opcina.preko.hr općina Preko]
*[http://www.preko.hr Preko]

== Literatura ==
* Marin Buovac: ''Kali na otoku Ugljanu - dokumentirani razvoj otočnog naselja na temelju grafičkoga i arhivskog materijala'', Zbornik radova "Kali", Sveučilište u Zadru - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - općina Kali, Zadar, 2017., str. 331 - 346.
{{Predložak:Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Ugljan| ]]
[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]

Ugljan - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 23:37, 24. rujan 2025.

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica