WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-02T13:59:49Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 13:59
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''UN-ov program hrane za naftu'''-->~~'''UN-ov program hrane za naftu''' je od godine [[1996.]] do [[2003.]] provođen od strane [[UN\|Ujedinjenih naroda]] s ciljem ublažavanja posljedica nad [[Irak\|iračkim]] civilnim stanovništvom koje su izazvane naftnim embargom i drugim ekonomskim sankcijama koje su UN ustanovile nakon iračke invazije na [[Kuvajt]] godine [[1990.]]		'''UN-ov program hrane za naftu''' je od godine [[1996.]] do [[2003.]] provođen od strane [[UN\|Ujedinjenih naroda]] s ciljem ublažavanja posljedica nad [[Irak\|iračkim]] civilnim stanovništvom koje su izazvane naftnim embargom i drugim ekonomskim sankcijama koje su UN ustanovile nakon iračke invazije na [[Kuvajt]] godine [[1990.]]

	Irak je teško stradao u [[Zaljevski rat\|zaljevskom ratu]], a posljedice su bile pogotovo teške po civilnu infrastrukturu. Režim [[Sadam Husein\|Sadama Huseina]] je koristio nestašice hrane i lijekova u propagandne svrhe, tvrdeći da ih Irak može u dovoljnim količinama nabaviti jedino ako mu se odobri prikupljanje sredstava prodajom nafte. Godine [[1995.]] je američka vlada [[Bill Clinton\|Billa Clintona]] među posljednjima pristala na te prijedloge, iako se protivila daljoj liberalizaciji za koju se zalagala [[Francuska]]. Godine [[1996.]] je donešena UN-ova [[Rezolucija 986]] na temelju koje je otpočeo program.		Irak je teško stradao u [[Zaljevski rat\|zaljevskom ratu]], a posljedice su bile pogotovo teške po civilnu infrastrukturu. Režim [[Sadam Husein\|Sadama Huseina]] je koristio nestašice hrane i lijekova u propagandne svrhe, tvrdeći da ih Irak može u dovoljnim količinama nabaviti jedino ako mu se odobri prikupljanje sredstava prodajom nafte. Godine [[1995.]] je američka vlada [[Bill Clinton\|Billa Clintona]] među posljednjima pristala na te prijedloge, iako se protivila daljoj liberalizaciji za koju se zalagala [[Francuska]]. Godine [[1996.]] je donešena UN-ova [[Rezolucija 986]] na temelju koje je otpočeo program.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T00:00:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''UN-ov program hrane za naftu''' je od godine [[1996.]] do [[2003.]] provođen od strane [[UN|Ujedinjenih naroda]] s ciljem ublažavanja posljedica nad [[Irak|iračkim]] civilnim stanovništvom koje su izazvane naftnim embargom i drugim ekonomskim sankcijama koje su UN ustanovile nakon iračke invazije na [[Kuvajt]] godine [[1990.]]

Irak je teško stradao u [[Zaljevski rat|zaljevskom ratu]], a posljedice su bile pogotovo teške po civilnu infrastrukturu. Režim [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] je koristio nestašice hrane i lijekova u propagandne svrhe, tvrdeći da ih Irak može u dovoljnim količinama nabaviti jedino ako mu se odobri prikupljanje sredstava prodajom nafte. Godine [[1995.]] je američka vlada [[Bill Clinton|Billa Clintona]] među posljednjima pristala na te prijedloge, iako se protivila daljoj liberalizaciji za koju se zalagala [[Francuska]]. Godine [[1996.]] je donešena UN-ova [[Rezolucija 986]] na temelju koje je otpočeo program.

Program je uključivao prodaju nafte čiji je prihod išao u posebne humanitarne fondove, odnosno u fond za plaćanje ratnih reparacija. Ukupno je prikupljeno oko 65 milijardi [[USD]].

Program je okončan nakon [[Američka invazija na Irak|američke invazije na Irak]], odnosno krajem 2003. kada su sankcije Iraku, sada pod američkom okupacijom, i formalno ukinute.

Tijekom unutrašnje istrage UN otkriveno je da je šef programa Benon Sevan pronevjerio oko 13 milijuna barela nafte,a da je sam primio 180,000 $ za što je i optužen od strane federalnog tužioca u New Yorku, ali je pobjegao prije početka suđenja. Također je otkriveno da je sin glavnog tajnika UN Kofi Kofia Annana, Kojo Annan godinama primiao plaću od švicarske tvrtke Cotecna koja je bila zadužena za nadzor trgovanja naftom. Tijekom istrage uočeno je i favoriziranje tvrtki iz određenih država. Tvrtke u francuskom, kineskom i ruskom vlasništvo dobivale neproporcionalno velik postotak vaučera za kupnju nafte iz programa. Francuske tvrtke dobile su 15%, ruske 30%, a kineske 10% vaučera. Pronevjere unutar ovog programa osim što su poslužile bogaćenju dužnosnika UN, određenih multinacionalnih kompanija i posrednika omogućile su iračkom režimu kupnju oružja i ostalih roba koje su bile obuhvaćene ekonomskim sankcijama. Istraga je također utvrdila da su dio vaučera primile i neke terorističke organizacije.[http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/4015907.stm]

Zahvaljujući okupaciji, američka vlada je došla u posjed velikog broja dokumenata i svjedoka koji su ukazali na to da je samo dio sredstava prikupljenih programom završio na predviđenom mjestu. Ostatak je bio zloupotrijebljen kroz klupko pronevjera i korupcije u koje je bio uključen veliki broj tvrtki, država, pa i najviših dužnosnika UN, uključujuće osobe bliske glavnom tajniku [[Kofi Annan|Kofiju Annanu]]. Isto je tako izašlo na vidjelo kako su tokom Programa stvorene bliske poslovne i druge veze između svih tih subjekata s jedne, te Sadama Huseina i njegovog režima s druge strane.

Američka vlada [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] je sva ta otkrića poslije iskoristila u propagandne svrhe, nastojeći plasirati tezu kako su se mnoge vlade i pojedinci invaziji na Irak protivile isključivo u svrhu zaštite vlastitih ekonomskih i političkih interesa, a ne iz humanitarnih ili principnih razloga.

[[Kategorija:Povijest Iraka]]
[[Kategorija:Ujedinjeni narodi]]
[[Kategorija: Skandali]]

UN-ov program hrane za naftu - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica