Suradnik10: /* Upravna podjela */

2026-01-29T00:46:09Z

Upravna podjela

←Starija inačica		Inačica od 29. siječanj 2026. u 00:46
Redak 32:		Redak 32:
	== Upravna podjela ==		== Upravna podjela ==
	{{glavni\|Dodatak:Naselja u Tuzlanskoj županiji}}		{{glavni\|Dodatak:Naselja u Tuzlanskoj županiji}}
			{{glavni\|Dodatak:Popis čelnika Tuzlanske županije}}

	Sjedište županije nalazi se u [[Tuzla\|Tuzli]].		Sjedište županije nalazi se u [[Tuzla\|Tuzli]].

Suradnik10: /* Administrativna podjela */

2026-01-28T06:56:28Z

Administrativna podjela

←Starija inačica		Inačica od 28. siječanj 2026. u 06:56
Redak 30:		Redak 30:
	Tuzlanska županija zauzima površinu od 2.908 km<sup>2</sup>, odnosno 11,1% teritorije Federacije Bosne i Hercegovine ili 5,7°/ teritorije Bosne i Hercegovine.		Tuzlanska županija zauzima površinu od 2.908 km<sup>2</sup>, odnosno 11,1% teritorije Federacije Bosne i Hercegovine ili 5,7°/ teritorije Bosne i Hercegovine.

	== ~~Administrativna~~ podjela ==		== Upravna podjela ==
			{{glavni\|Dodatak:Naselja u Tuzlanskoj županiji}}

	Sjedište županije nalazi se u [[Tuzla\|Tuzli]].		Sjedište županije nalazi se u [[Tuzla\|Tuzli]].

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Županija FBiH↵|' u '{{infookvir županija FBiH |'

2025-05-09T02:36:26Z

Zamjena teksta - '{{Županija FBiH↵|' u '{{infookvir županija FBiH |'

←Starija inačica		Inačica od 9. svibanj 2025. u 02:36
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Tuzlanska županija'''-->{{~~Županija~~ FBiH		<!--'''Tuzlanska županija'''-->{{infookvir županija FBiH
	\|ime = Tuzlanska županija		\|ime = Tuzlanska županija
	\|izvorno ime = Tuzlanski kanton		\|izvorno ime = Tuzlanski kanton

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Infookvir županija' u '{{Županija '

2025-04-06T15:41:17Z

Zamjena teksta - '{{Infookvir županija' u '{{Županija '

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 15:41
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Tuzlanska županija'''-->{{~~Infookvir županija~~ FBiH		<!--'''Tuzlanska županija'''-->{{Županija FBiH
	\|ime = Tuzlanska županija		\|ime = Tuzlanska županija
	\|izvorno ime = Tuzlanski kanton		\|izvorno ime = Tuzlanski kanton

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T10:01:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir županija FBiH
|ime = Tuzlanska županija
|izvorno ime = Tuzlanski kanton
|ime u genitivu = Tuzlanske županije
|zastava = Flag of Tuzla Canton.svg
|grb =Coat_of_arms_of_Tuzla_Canton.svg
|karta = Tuzla in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
|općine = [[Banovići]], [[Čelić]], [[Doboj Istok]], [[Gračanica]], [[Gradačac]], [[Kalesija]], [[Kladanj]], [[Lukavac]], [[Sapna]], [[Srebrenik]], [[Teočak]], [[Tuzla]], [[Živinice]]
|sjedište = [[Tuzla]]
|osnovana = 12. lipnja 1996.
|predsjednik vlade = Kadrija Hodžić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|predsjednik skupštine = Slađan Ilić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|površina = 2649
|vode =
|stanovništvo = 493 887
|godina popisa = 1991.
|gustoća stanovništva = 186.44
|pripadnost = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
|vremenska zona = +1
|komentar =
}}

'''Tuzlanska županija''' ([[Bošnjački jezik|boš.]] ''Tuzlanski kanton'') je treća od ukupno [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|deset županija]] u [[Federacija BiH|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu [[BiH|Bosne i Hercegovine]], a županijsko središte je grad [[Tuzla]].

Službeni naziv županije na bošnjačkom jeziku je '''Tuzlanski kanton''', a kod [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata Bosne i Hercegovine]] osim pod nazivom Tuzlanska županija, također je poznata i pod imenom '''Županija Soli''' tj. '''Županija Soli Tuzla'''<ref>[http://www.hdzbih.org/sites/default/files/dokumenti/zajednica_zena_hdz_bih_brosura_165553.pdf HDZ BiH] Brošura Zajednica žena HDZ BiH Kraljica Katarina Kosača: ''Prva obljetnica Zajednice žena Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Kraljica Katarina Kosača'', str. 60 (pristupljeno 9. rujna 2017.)</ref><ref>[http://archive.li/8CA13 Hrvatska demokratska zajednica BiH] Županija Središnja Bosna, 14. svibnja 2008. (arhivirano 12. siječnja 2014., pristupljeno 21. studenoga 2017.)</ref><ref name="HDZBiH">[https://web.archive.org/web/20100820082403/http://www.hdzbih.org/hr/stranice/prikaz/zupanija-soli-tuzla Hrvatska demokratska zajednica BiH] Županija Soli Tuzla, 14. svibnja 2008. (arhivirano 20. kolovoza 2010., pristupljeno 21. studenoga 2017.)</ref> ([[Usora i Soli|Soli]] su povijesni naziv za širu oblast oko Tuzle).

Od 1994. do 1999. godine županija se na hrvatskome službeno zvala '''Tuzlansko-podrinjska veležupa''' (boš. ''Tuzlansko-podrinjski kanton'', srp. ''Тузланско-подрињски кантон ''). 1994. godine objavljen je u službenom glasilu županijski ustavni zakon i poslovnik o radu županijske skupštine (br. 1), zakon o vladi (br. 2), zakon o pečatu i zakon o ministarstvima (br. 3)<ref>[http://www.vladatk.kim.ba/Vlada/Dokumenti/sl_novine/1994/registar_1994.pdf Vlada Županije Soli] Službene novine - registar 1994. Godina I - Broj 1-3. 31. prosinca 1994. (pristupljeno 21. studenoga 2019.)</ref>

== Zemljopis ==
Tuzlanska županija zauzima površinu od 2.908 km<sup>2</sup>, odnosno 11,1% teritorije Federacije Bosne i Hercegovine ili 5,7°/ teritorije Bosne i Hercegovine.

== Administrativna podjela ==
Sjedište županije nalazi se u [[Tuzla|Tuzli]].

Županija obuhvaća dvanaest općina:
{|
|-
| valign=top|
* [[Banovići]]
* [[Čelić]]
* [[Doboj Istok]]
* [[Gračanica]]
* [[Gradačac]]
* [[Kalesija]]
* [[Kladanj]]
|
| valign=top|
* [[Lukavac]]
* [[Sapna]]
* [[Srebrenik]]
* [[Teočak]]
* [[Tuzla]]
* [[Živinice]]
|
|[[Datoteka:Tuzlanska županija OpenStreetMap.svg|mini|250px]]
|}

== Stanovništvo ==
Prema procjenama iz [[1996.]] godine, na ovom području živi 611.500 stanovnika, od toga je 35% raseljenih i prognanih lica. Brojem stanovnika u Federaciji Bosne i Hercegovine Tuzlanska županija participira s 26,2%. Na području bivše Tuzlanske regije, prema popisu iz [[1991.]]godine, živio je 949.621 stanovnik, od toga: 525.427 Muslimana (55,33%), 268.581 [[Srbi|Srba]] (28,28%), 83.320 [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] (8,78%) i 72.293 stanovnika koji su se izjasnili kao ostali ili (7,61 %). Danas na prostoru županije, poslije svih demografskih pomjeranja izazvanih agresijom, Bošnjaci čine oko 90% stanovništva.

== Povijest ==
Područje Županije Soli bilo je naseljeno još u starijem kamenom dobu. Arheološki nalazi iz tog vremena su Barice kod Gornje Orahovice, Krčevine kod Brijesnice, gravure u Djevojačkoj pećini u Brateljevićima kod Kladnja, Makljenovac kod Doboja, kamen kod ušća Usore u Bosnu i dr.
Mlađe kameno doba predstavlja nekoliko lokaliteta naselja u Gornjoj Tuzli, u Tuzli, Korića Hanu kod Gradačca. Sva su pripadala kulturnoj skupini Vinče. U ove krajeve doseljavaju Iliri i Kelti. U tim vremenima ovaj dio Bosne relativno je dobro nastanjen. Tragovi naselja su kod Gornje Tuzle, Gračanice i Lukavca. Važnošću se ističu gradinska naselja koja su podignuta iz obrambenih razloga na uzvisinama. Kelti su ovamo donijeli kulturu mlađeg kamenog doba. Smatra se da su dali imena rijekama Savi, Spreči i Majevici. Iliri su ostavili trajna kulturna obilježja. Od Ilira su imena rijekama Bosni, Jadrini i dr. Polovicom 4. st. pr. Kr. pojavljuju se germanska plemena.<ref name="tourism">(boš.) [https://tourism-tk.ba/index.php/component/k2/item/60-istorijsko-naslijede-tk-praistorija-srednji-vijek-osmanlije Turistička zajednica Tuzlanskog kantona/Turistička zajednica Županije Soli] ''Istorijsko naslijeđe TK - Praistorija, Srednji vijek, Osmanlije'' (Povijesna baština ŽS - prapovijest, srednji vijek, Osmanlije) (pristupljeno 8. travnja 2018.)</ref> Antika u ove krajeve dolazi s Rimljanima.

Sporazumom potpisanim u [[Washington]]u ([[1994.]]) izmedu predstavnika bošnjačkog i hrvatskog naroda konstituirana je Federacija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] kao Federacija županija. Po Ustavu Federacije županije su administrativno-teritorijalne jedinice s velikim stupnjem samouprave. Jedna od županija u Federaciji Bosne i Hercegovine je i Tuzlanska županija. S obzirom na promjene do kojih je došlo agresijom na Republiku Bosnu i Hercegovinu i unutarnjom reorganizacijom Bosne i Hercegovine ([[Daytonski sporazum]], [[1995.]]) na dva administrativno-pravna entiteta: Federaciju Bosne i Hercegovine i [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]], Tuzlanska županija formirana je na dijelovima nekadašnje oblasti sjeveroistočne Bosne, odnosno Tuzlanskog okruga. Prema odredbama Daytonskog sporazuma područje Tuzlanske županije je teritorijalno zaokruženo cjelinom ili dijelovima trinaest općina: [[Banovići]], [[Doboj Istok]], [[Gradačac]], [[Gračanica]], [[Kladanj]], [[Kalesija]], [[Čelić]], [[Lukavac]], [[Srebrenik]], [[Teočak]], [[Sapna]], [[Živinice]] i [[Tuzla]]. Nove, u ratu formirane, općine su: Čelić, Teočak, Sapna i Doboj-Istok. One su formirane na područjima koja su pripala Federaciji Bosne i Hercegovine od dijelova bivših općina: [[Doboj]], [[Lopare]], [[Ugljevik]] i [[Zvornik]], koje su Daytonskim sporazumom dodijeljene Republici Srpskoj. Samo su općine Banovići, Srebrenik i Živinice ostale u svojim ranijim granicama, dok su od svih drugih općina dijelovi pripojeni Republici Srpskoj. Tako je Tuzlanska županija, smanjena u odnosu na stari okrug i odvojena od svojih prirodnih granica, rijeka [[Drina|Drine]] i [[Sava|Save]], preko kojih je imala izlaz na istok i sjever. Time je jedna zemljopisna, privredna, infrastrukturna, ekološka i demografska cjelina poremećena.

== Politika ==
Županijska organizacija HDZ BiH Županije Soli Tuzla obuhvaća organizacijske odbore u Tuzli, gdje je sjedište, u Banovićima, Drijenči-Ćelićima, Gradačcu, Srebreniku i Živinicama (Lukavcu).<ref name="HDZBiH"/>

== Gospodarstvo ==
Rudarstvo i kemijska industrija. [[Datoteka:Tuzla Valley coal mines.jpg|mini|desno|200px|Rudnici ugljena u Tuzlanskoj kotlini, Nasina satelitska slika 28. rujna 2003. godine]].

== Kultura ==

Tradicionalna narodna glazba sjeveroistočne Bosne, često nazivana izvorna glazba vrlo je slabo istražena i poznata u glazbenoj struci i znanosti, kako etnološki, tako i kulturološki i etnomuzikološko. Svojstvo joj je dvoglasno pjevanje u kojem drugi glas nešto zaostaje za prvim. Obično glazbenu pratnju čine dvije [[violina|violine]] i [[šargija]]. Tradicijski je u svezi sa seoskim sredinama i obilježje je svih triju naroda sjeveroistočne Bosne: Hrvata, Srba i Bošnjaka. Nematerijalna je baština. Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli već nekoliko godina izvornu glazbu kao jednu od najvažnijih vrsta te baštine, a u sklopu evidentiranja i istraživanja najvažnijih vrsta nematerijalne baštine. Izvode ju izvorne skupine Raspjevane meraklije, Braća Dejanović, [[Izvorna skupina Odjek Lipnice|Odjek Lipnice]] (Mićo i Danijela), Odjek Vukovija, Izvorna grupa "Đerze", Izvorna grupa "Tradicija", Zvuci bosanskog ...<ref>(boš.) [https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=573794 CEEOL] Rusmir Djedović, Semir Hadžimusić: ''Istraživanje izvorne muzike sjeveroistočne Bosne tokom 2012. - 2014. godine'', Tuzla, 2013., JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Baština sjeveroistočne Bosne 6/2013., Tuzla, 2013., str. 218-228 (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref>

Ekonomski razvitak i elektrifikacija zahvatila je svu seosku sredinu krajem šezdesetih godina, pa su se masovniju pojavili radija i gramofoni i s njima i gramofonske ploče. Izvorna narodna glazbena tradicija sjeveroistočne Bosne tad doživljava preporod. Prijelomna je 1969. godina, kad su snimljene ploče "izvorne glazbe" s nekim danas kultnim pjesmama: “Kad Ibro pođe zemlju da brani”, “Kad zapjeva Ilija i Marko”, “Kalesijo, puna si mi cvijeća”, “Kad zapjeva
Šimo i Ivica”. Sastavi su Kalesijska trojka, Braća Begići, Braća Babajići, trojac iz okoline Živinica [[Šimo Žepić, Ivo Grgić i Muhamed Borogovac]]. Početak 70-ih više izvornih skupina i pojedinaca s područja Srebrenika snima ploče: Muhamed Beganović, Zahirovići, Srebrnička trojka, Tursunovići, Jašarevići, Grupa iz Čekanića, izvorna grupa Đemići iz Tutnjevca kod Srebrenika.<ref>(boš.) [http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2014/06/gg37-20.pdf Gračanički glasnik] Rusmir Djedović, Abdullah Arifović: ''Izvorna grupa Đemići iz Tutnjevca kod Srebrenika'', Broj 37, godina XIX, svibanj, 2014. (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref>

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.vladatk.kim.ba/ Tuzlanski kanton]

{{BiH}}
[[Kategorija:Tuzlanska županija| ]]
[[Kategorija:Županije Federacije Bosne i Hercegovine]]

Tuzlanska županija - Povijest promjena

Suradnik10: /* Upravna podjela */

Suradnik10: /* Administrativna podjela */

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Županija FBiH↵|' u '{{infookvir županija FBiH |'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Infookvir županija' u '{{Županija '

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica