Tuzla - Povijest promjena

Suradnik10: /* Spomenici i znamenitosti */

2026-02-20T22:15:45Z

Spomenici i znamenitosti

←Starija inačica		Inačica od 20. veljača 2026. u 22:15
Redak 854:		Redak 854:
	U Tuzli je spomen-park ''Spomen-obilježje poginulim braniocima Tuzle i Bosne i Hercegovine 1992. - 1995..'', društveni dom ''Kuća plamena mira''.		U Tuzli je spomen-park ''Spomen-obilježje poginulim braniocima Tuzle i Bosne i Hercegovine 1992. - 1995..'', društveni dom ''Kuća plamena mira''.

	U ruralnom dijelu Grada Tuzle je zaštićeni krajobraz [[Ban Brdo]].<ref>(boš.) [http://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2016/10/Smjernice-ruralnog-razvoja-opcine-Tuzla_final.pdf Grad Tuzla] ''Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla''. str. 29. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.). </ref>		U ruralnom dijelu Grada Tuzle je zaštićeni krajobraz [[Ban Brdo]]<ref>(boš.) [http://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2016/10/Smjernice-ruralnog-razvoja-opcine-Tuzla_final.pdf Grad Tuzla] ''Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla''. str. 29. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.). </ref> i [[Pilipova voda]], zaštićena baština hidrografskog značaja.<ref>(boš.) [http://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2016/10/Smjernice-ruralnog-razvoja-opcine-Tuzla_final.pdf Grad Tuzla] ''Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla''. str. 29. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.). </ref>


	== Napadi na katolike i Katoličku Crkvu ==		== Napadi na katolike i Katoličku Crkvu ==

Suradnik10: /* Glazba, film i kazalište: */

2026-02-13T20:23:02Z

Glazba, film i kazalište:

←Starija inačica		Inačica od 13. veljača 2026. u 20:23
Redak 705:		Redak 705:

	=== Glazba, film i kazalište: ===		=== Glazba, film i kazalište: ===
			{{stupci\|4\|
	* [[Lepa Brena]], pjevačica		* [[Lepa Brena]], pjevačica
	* [[Selma Bajrami]], pjevačica		* [[Selma Bajrami]], pjevačica
	* [[Muhamed Mujkanović]], ~~bosanskohercegovački~~ pjevač		* [[Muhamed Mujkanović]], bh. pjevač
	* [[Arif Ahmetašević]], ~~bosanskohercegovački~~ pjevač		* [[Arif Ahmetašević]], bh.pjevač
	* [[Super Silva]], ~~hrvatska~~ pjevačica		* [[Super Silva]], hrv. pjevačica
	* [[Zlatko Foglar]], hrvatski operni pjevač		* [[Zlatko Foglar]], hrvatski operni pjevač
	* [[Denis Azabagić]], klasični gitarist		* [[Denis Azabagić]], klasični gitarist
Redak 720:		Redak 720:
	* [[Vedran Čičak]], ravnatelj tamburaškog orkestra televizije Bosne i Hercegovine		* [[Vedran Čičak]], ravnatelj tamburaškog orkestra televizije Bosne i Hercegovine
	* [[Asim Horozić]], kompozitor (opere "Hasanaginica" i "Zmaj od Bosne")		* [[Asim Horozić]], kompozitor (opere "Hasanaginica" i "Zmaj od Bosne")
	* [[Čestmir Mirko Dušek]], dirigent, glazbeni pedagog, profesor glazbe Muzičke škole Tuzla,<ref>(boš.) [http://festival.ba/preminuo-profesor-cestmir-mirko-dusek/ Festival.ba] ''Preminuo profesor Čestmir Mirko Dušek _ Festival.ba.htm'', 17. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)</ref> iz poznate tuzlanske češke obitelji<ref>(boš.) [http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/397 Rodoslov.ba] Milena Mujbegović: ''Tuzlanski slastičari familije Dušek'', 9. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)</ref><ref>(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtuzlanke.php?id=155 Tuzlarije] Tuzla u slikama -		* [[Čestmir Mirko Dušek]], dirigent, glazbeni pedagog
	Priredio(la): S.M. : Gdje su šta rade? Čestimir Mirko Dušek, 10. kolovoza 2007. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)</ref>, skladatelj, zborovođa, dirigent Gradskog simfonijskog orkestra i osnivač prvog Big Band orkestra i odsjeka Sarajevske muzičke akademije u Tuzli<ref>(boš.) [http://www.rtvtk.ba/v2/kultura-cat/item/8308-umro-profesor-mirko-dusek RTV Tuzlanskog kantona] Sabina Grđić: ''Umro profesor Mirko Dušek. Komemoracija u ponedjeljak u 15.00 u Narodnom pozorištu Tuzla'', 17. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)</ref>		* [[Helena Uhlik-Horvat]], hrv. i bh. kostimografica i baletna solistica
	* [[Helena Uhlik-Horvat]], ~~hrvatska~~ i ~~bosanskohercegovačka kostimografkinja~~ i baletna solistica
	* [[Vlado Kerošević]], glumac i redatelj		* [[Vlado Kerošević]], glumac i redatelj
	* [[Emir Hadžihafizbegović]], glumac		* [[Emir Hadžihafizbegović]], glumac
Redak 729:		Redak 728:
	* [[Vedrana Šimić]], sopranistica		* [[Vedrana Šimić]], sopranistica
	* [[Emir Hot]], gitarist		* [[Emir Hot]], gitarist
	* [[Dubravka Crnojević Carić]], hrv. književnica, glumica, redateljica, ~~teatrologinja~~		* [[Dubravka Crnojević Carić]], hrv. književnica, glumica, redateljica, teatrologica
			* [[Dragutin Matošević]], glazbenik i glazb. kritičar
			}}

	=== Ostala umjetnost: ===		=== Ostala umjetnost: ===

Suradnik10: /* Ostalo: */

2026-02-13T20:20:05Z

Ostalo:

←Starija inačica		Inačica od 13. veljača 2026. u 20:20
Redak 783:		Redak 783:

	=== Ostalo: ===		=== Ostalo: ===
			{{stupci\|4\|
	* fra Franjo Blekić, [[ljubuški mučenici\|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik		* fra Franjo Blekić, [[ljubuški mučenici\|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik
	* fra Anto Tomić, [[ljubuški mučenici\|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik		* fra Anto Tomić, [[ljubuški mučenici\|ljubuški mučenik]], kršćanski mučenik
Redak 811:		Redak 812:
	* [[Lovro Tuzlak\|fra Lovro Tuzlak]], franjevac, kršćanski mučenik		* [[Lovro Tuzlak\|fra Lovro Tuzlak]], franjevac, kršćanski mučenik
	* [[Zlatan Jovanović]], novinar i tv voditelj		* [[Zlatan Jovanović]], novinar i tv voditelj
			}}

	== Spomenici i znamenitosti ==		== Spomenici i znamenitosti ==

Suradnik10: /* Šport: */

2026-02-13T20:19:11Z

Šport:

←Starija inačica		Inačica od 13. veljača 2026. u 20:19
Redak 738:		Redak 738:

	=== Šport: ===		=== Šport: ===
			{{stupci\|4\|
	* [[Miralem Pjanić]], ~~nogometaš~~ bh. ~~reprezentacije~~		* [[Miralem Pjanić]], bh. nog. reprezentativac
	* [[Vedad Ibišević]], nogometaš<ref name="Ćudić" /> bh. reprezentacije		* [[Vedad Ibišević]], nogometaš<ref name="Ćudić" /> bh. reprezentacije
	* [[Milan Đuric]], nogometaš bh. reprezentacije		* [[Milan Đuric]], nogometaš bh. reprezentacije
	* [[Zoran Pavlović]], nogometaš		* [[Zoran Pavlović]], nogometaš
	* [[Dževad Šećerbegović]], nogometaš		* [[Dževad Šećerbegović]], nogometaš
	* [[Darko Lukanović]], švedski nogometaš~~, igrao u najjačim švedskim klubovima~~		* [[Darko Lukanović]], švedski nogometaš
	* [[Mirza Delibašić]], košarkaš		* [[Mirza Delibašić]], košarkaš
	* [[Azra Hadžimustafić Bećirović]], košarkašica<ref name="Ćudić" />		* [[Azra Hadžimustafić Bećirović]], košarkašica<ref name="Ćudić" />
Redak 762:		Redak 762:
	*[[Zlatan Saračević]], atletičar		*[[Zlatan Saračević]], atletičar
	*[[Damir Cipurković]], vratar bh. reprezentacije i tuzlanske Slobode<ref name="Ćudić" />		*[[Damir Cipurković]], vratar bh. reprezentacije i tuzlanske Slobode<ref name="Ćudić" />
	*[[Marjan Mijajlović]], ~~sportski~~ komentator		*[[Marjan Mijajlović]], športski komentator
	*[[Smail Gušić]], nogometaš		*[[Smail Gušić]], nogometaš
	*[[Ismet Hadžić]], nogometaš		*[[Ismet Hadžić]], nogometaš
Redak 770:		Redak 770:
	*[[Jakimir Kamenjašević]], boksač		*[[Jakimir Kamenjašević]], boksač
	*[[Tomislav Trojak]], športski fotoizvjestitelj		*[[Tomislav Trojak]], športski fotoizvjestitelj
			*[[Izet Čejvanović]], nog.sudac
			}}

	=== Medicina: ===		=== Medicina: ===

Suradnik10: /* Spomenici i znamenitosti */

2026-01-30T13:12:25Z

Spomenici i znamenitosti

←Starija inačica		Inačica od 30. siječanj 2026. u 13:12
Redak 849:		Redak 849:
	U Tuzli je spomen-park ''Spomen-obilježje poginulim braniocima Tuzle i Bosne i Hercegovine 1992. - 1995..'', društveni dom ''Kuća plamena mira''.		U Tuzli je spomen-park ''Spomen-obilježje poginulim braniocima Tuzle i Bosne i Hercegovine 1992. - 1995..'', društveni dom ''Kuća plamena mira''.

	=== Napadi na katolike i Katoličku Crkvu ===		U ruralnom dijelu Grada Tuzle je zaštićeni krajobraz [[Ban Brdo]].<ref>(boš.) [http://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2016/10/Smjernice-ruralnog-razvoja-opcine-Tuzla_final.pdf Grad Tuzla] ''Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla''. str. 29. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.). </ref>


			== Napadi na katolike i Katoličku Crkvu ==
	Službena bošnjačka politika i osobe jugoslavenskog opredjeljenja hvale Tuzlu kao multikulturalnu sredinu i primjer nacionalne i vjerske tolerancije. Nasuprot tome napadi na katolike i katoličku baštinu prolaze prešućeni. Razmjer napada na katoličke objekte poprimili su dimenziju masovnosti od 2008. do 2011. godine. Od vlasti ti napadi na katoličke vjerske objekte nisu nikako zaustavljeni i nezaustavljivih napada koji kao da se taje od javnosti. Mnoštvo je zabilježenih devastiranja i obijanja katoličkih bogomolja i groblja u svim mjestima u općinama Tuzla, Lukavac i Živinice. Groblje Veresika u Tetimi vandalizirano je, oštećeno je nekoliko grobnica, ukradeni su mjedeni i brončani predmeti. U kapelu sv. Ante u Bukinju provaljeno je 17 puta, isprevrtani križevi u kapeli, misal iskidan i razbacan po podu, u kapelu na Orašju nekoliko je puta provaljeno i bila je skrnavljena, dvaput su pokradeni slivnici s krova crkve sv. Leopolda Mandića u Dragunji, dvaput je obijena kapela u Čanićima, jednom su polupani vjerski simboli, u župnu kuću u Ljubačama nekoliko je puta provaljivano u te u kuće vjernika, nekoliko puta provaljeno je u župnu kuću i crkvu u Par Selu, u Breškama su s krova crkve slivnici nekoliko puta ukradeni i isto toliko puta je provaljeno u župni ured, sa zvonika kapele sv. Filipa i Jakova na mjesnom groblju u Breškama ukradeno je zvono, u samo dva mjeseca triput je obijena i devastirano svetište Gospe Lipničke u Lipnici Srednjoj koje je spomenik kulture, kapela na groblju u Bistarcu više je puta stradala, groblje sv. Mihovil u Bistarcu je bezmalo u cijelosti uništeno, 30 grobova oskrnavljeno a 5 5 posve uništeno, kapela obijena, vaze po grobovima srušene, skinuti križevi i slivnici, polupano je mnoštvo keramičkih kipova srca Isusova i srca Marijina. Franjevački samostan i župa sv. Petra i Pavla četiri puta bili na meti provala, od čega su dvaput otuđeni novac i vrijedni predmeti, a pod krinkom jednog napada i provale pokradeni su svi podatci o župljanima. Brojne provale nisu više ni prijavljene jer nikakve primjerene reakcije nadležnih nije bilo. Počinitelji brojnih napada na preko 10 katoličkih grobalja nisu otkriveni. Kad je napokon i uhićen vandal koji je napao kapelu u Bukinju, pušten je nakon mjesec dana i počinio je isto takvo kazneno djelo na Franjevačkom samostanu na Bistriku.		Službena bošnjačka politika i osobe jugoslavenskog opredjeljenja hvale Tuzlu kao multikulturalnu sredinu i primjer nacionalne i vjerske tolerancije. Nasuprot tome napadi na katolike i katoličku baštinu prolaze prešućeni. Razmjer napada na katoličke objekte poprimili su dimenziju masovnosti od 2008. do 2011. godine. Od vlasti ti napadi na katoličke vjerske objekte nisu nikako zaustavljeni i nezaustavljivih napada koji kao da se taje od javnosti. Mnoštvo je zabilježenih devastiranja i obijanja katoličkih bogomolja i groblja u svim mjestima u općinama Tuzla, Lukavac i Živinice. Groblje Veresika u Tetimi vandalizirano je, oštećeno je nekoliko grobnica, ukradeni su mjedeni i brončani predmeti. U kapelu sv. Ante u Bukinju provaljeno je 17 puta, isprevrtani križevi u kapeli, misal iskidan i razbacan po podu, u kapelu na Orašju nekoliko je puta provaljeno i bila je skrnavljena, dvaput su pokradeni slivnici s krova crkve sv. Leopolda Mandića u Dragunji, dvaput je obijena kapela u Čanićima, jednom su polupani vjerski simboli, u župnu kuću u Ljubačama nekoliko je puta provaljivano u te u kuće vjernika, nekoliko puta provaljeno je u župnu kuću i crkvu u Par Selu, u Breškama su s krova crkve slivnici nekoliko puta ukradeni i isto toliko puta je provaljeno u župni ured, sa zvonika kapele sv. Filipa i Jakova na mjesnom groblju u Breškama ukradeno je zvono, u samo dva mjeseca triput je obijena i devastirano svetište Gospe Lipničke u Lipnici Srednjoj koje je spomenik kulture, kapela na groblju u Bistarcu više je puta stradala, groblje sv. Mihovil u Bistarcu je bezmalo u cijelosti uništeno, 30 grobova oskrnavljeno a 5 5 posve uništeno, kapela obijena, vaze po grobovima srušene, skinuti križevi i slivnici, polupano je mnoštvo keramičkih kipova srca Isusova i srca Marijina. Franjevački samostan i župa sv. Petra i Pavla četiri puta bili na meti provala, od čega su dvaput otuđeni novac i vrijedni predmeti, a pod krinkom jednog napada i provale pokradeni su svi podatci o župljanima. Brojne provale nisu više ni prijavljene jer nikakve primjerene reakcije nadležnih nije bilo. Počinitelji brojnih napada na preko 10 katoličkih grobalja nisu otkriveni. Kad je napokon i uhićen vandal koji je napao kapelu u Bukinju, pušten je nakon mjesec dana i počinio je isto takvo kazneno djelo na Franjevačkom samostanu na Bistriku.
	Fizički je napadnut par u Orašju. Hrvatskoj obitelji iz Dubrava Donjih zapaljena je štala, a u Živinicama svatovima Hrvata napadači su potrgali hrvatsku zastavu. Zabrinjavajuće je nerazumijevanje i šutnja nadležnih institucija i predstavnika vlasti, jer nitko osim u vrlo rijetkim slučajevima nije osudio ove napade niti je itko procesuiran. Još veći su problem mediji. Niti jedna televizijska kuća u Županiji Soli nije izvijestila o ovim nemilim događajima niti osudila kao ni državna i Federalna televizija. Medijska blokada Hrvata i katolika Županije Soli traje, sve se ignorira i zataškava.<ref>[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=126:o-hdzbih-soli-najotrije-osuuje-napade-na-imovinu-katolike-crkve&catid=1:vijesti&Itemid=161 HDZ BiH Županijski odbor Soli] ''HDZ BiH Soli osuđuje napade na imovinu Katoličke Crkve '', 31. siječnja 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)</ref><ref>(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/crna-hronika/tuzla-kapela-sv-ante-u-bukinju-obijena-17-put/120216133 Klix.ba] FENA: ''Tuzla: Kapela sv. Ante u Bukinju obijena 17. put'', 16. veljače 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)</ref><ref>(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/opcina-tuzla-osudila-napad-na-kapelu-u-naselju-bukinje/120217134 Klix.ba] FENA: ''Općina Tuzla osudila napad na kapelu u naselju Bukinje'', 17. veljače 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)</ref><ref>[https://www.dnevno.ba/vijesti/zastrasivanje-hrvata-sa-kapele-sv-ante-u-bukinju-pokidane-resetke-i-polupani-prozori-foto-9920/ Dnevno.ba] Danijel Ivanković: ''ASTRAŠIVANJE HRVATA: Sa kapele sv. Ante u Bukinju pokidane rešetke i polupani prozori (FOTO)!'', 24. srpnja 2015. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)</ref><ref>[https://kamenjar.com/zastrasivanje-hrvata-tuzla-u-tri-godine-18-napada-na-kapelicu-u-bukinju/ Kamenjar.com] ''ZASTRAŠIVANJE HRVATA – Tuzla: U tri godine 18 napada na kapelicu u Bukinju'', 25. srpnja 2015. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)</ref><ref>[https://www.artinfo.ba/index.php/vijesti?catid=0&id=3655 ARTinfo] (artinfo.ba/ap): ''Ima li kraja vandalizmu u Tuzli'' pristupljeno 6. prosinca 2018.</ref><ref>(boš.) [http://tip.ba/2013/04/17/vandalizam-na-groblju-u-tetimi/ Tip.ba] TIP: ''Vandalizam na groblju u Tetimi '', 17. travnja 2013. (pristupljeno 6. prosinca 2018.)</ref><ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/vandali-u-tuzli-unistili-katolicko-groblje.html Dnevnik.hr] D.B.: ''Vandali u Tuzli uništili katoličko groblje'', 7. studenoga 2011. (pristupljeno 6. prosinca 2018.)</ref><ref>[https://www.pixsell.hr/agencija/halopix/tuzla-groblju-sveti-mihovil-ostecen-velik-broj-nadgrobnih-spomenika-galerija-160324/ Pixsell] ''Tuzla: Na groblju Sveti Mihovil oštećen velik broj nadgrobnih spomenika'' (pristupljeno 6. prosinca 2018.)</ref>		Fizički je napadnut par u Orašju. Hrvatskoj obitelji iz Dubrava Donjih zapaljena je štala, a u Živinicama svatovima Hrvata napadači su potrgali hrvatsku zastavu. Zabrinjavajuće je nerazumijevanje i šutnja nadležnih institucija i predstavnika vlasti, jer nitko osim u vrlo rijetkim slučajevima nije osudio ove napade niti je itko procesuiran. Još veći su problem mediji. Niti jedna televizijska kuća u Županiji Soli nije izvijestila o ovim nemilim događajima niti osudila kao ni državna i Federalna televizija. Medijska blokada Hrvata i katolika Županije Soli traje, sve se ignorira i zataškava.<ref>[https://www.hdzbihsoli.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=126:o-hdzbih-soli-najotrije-osuuje-napade-na-imovinu-katolike-crkve&catid=1:vijesti&Itemid=161 HDZ BiH Županijski odbor Soli] ''HDZ BiH Soli osuđuje napade na imovinu Katoličke Crkve '', 31. siječnja 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)</ref><ref>(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/crna-hronika/tuzla-kapela-sv-ante-u-bukinju-obijena-17-put/120216133 Klix.ba] FENA: ''Tuzla: Kapela sv. Ante u Bukinju obijena 17. put'', 16. veljače 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)</ref><ref>(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/opcina-tuzla-osudila-napad-na-kapelu-u-naselju-bukinje/120217134 Klix.ba] FENA: ''Općina Tuzla osudila napad na kapelu u naselju Bukinje'', 17. veljače 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)</ref><ref>[https://www.dnevno.ba/vijesti/zastrasivanje-hrvata-sa-kapele-sv-ante-u-bukinju-pokidane-resetke-i-polupani-prozori-foto-9920/ Dnevno.ba] Danijel Ivanković: ''ASTRAŠIVANJE HRVATA: Sa kapele sv. Ante u Bukinju pokidane rešetke i polupani prozori (FOTO)!'', 24. srpnja 2015. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)</ref><ref>[https://kamenjar.com/zastrasivanje-hrvata-tuzla-u-tri-godine-18-napada-na-kapelicu-u-bukinju/ Kamenjar.com] ''ZASTRAŠIVANJE HRVATA – Tuzla: U tri godine 18 napada na kapelicu u Bukinju'', 25. srpnja 2015. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)</ref><ref>[https://www.artinfo.ba/index.php/vijesti?catid=0&id=3655 ARTinfo] (artinfo.ba/ap): ''Ima li kraja vandalizmu u Tuzli'' pristupljeno 6. prosinca 2018.</ref><ref>(boš.) [http://tip.ba/2013/04/17/vandalizam-na-groblju-u-tetimi/ Tip.ba] TIP: ''Vandalizam na groblju u Tetimi '', 17. travnja 2013. (pristupljeno 6. prosinca 2018.)</ref><ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/vandali-u-tuzli-unistili-katolicko-groblje.html Dnevnik.hr] D.B.: ''Vandali u Tuzli uništili katoličko groblje'', 7. studenoga 2011. (pristupljeno 6. prosinca 2018.)</ref><ref>[https://www.pixsell.hr/agencija/halopix/tuzla-groblju-sveti-mihovil-ostecen-velik-broj-nadgrobnih-spomenika-galerija-160324/ Pixsell] ''Tuzla: Na groblju Sveti Mihovil oštećen velik broj nadgrobnih spomenika'' (pristupljeno 6. prosinca 2018.)</ref>

Suradnik10: /* Glazba */

2025-11-07T04:21:59Z

Glazba

←Starija inačica		Inačica od 7. studeni 2025. u 04:21
Redak 872:		Redak 872:
	=== Glazba ===		=== Glazba ===
	U Tuzli je [[1886.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko pjevačko društvo. Početkom stoljeća djelovalo je više glazbenih grupa, te limeni orkestri Kreke i Vatrogasnog društva. Državna niža muzička škola otvorena je [[1949.]], a srednja [[1957.]] godine. Pedesetih godina je osnovan i Veliki [[jazz]] orkestar. Među kulturno-umjetničkim društvima koja baštine folklornu tradiciju izdvajaju se KUD Bosna i OKUD Zvonko Cerić.		U Tuzli je [[1886.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko pjevačko društvo. Početkom stoljeća djelovalo je više glazbenih grupa, te limeni orkestri Kreke i Vatrogasnog društva. Državna niža muzička škola otvorena je [[1949.]], a srednja [[1957.]] godine. Pedesetih godina je osnovan i Veliki [[jazz]] orkestar. Među kulturno-umjetničkim društvima koja baštine folklornu tradiciju izdvajaju se KUD Bosna i OKUD Zvonko Cerić.

			U Tuzli se održavaju međunarodni gitarski festival [[Guitar Fest Tuzla]] odnosno ''Tuzla Guitar Week''.

	=== Narodno [[kazalište]] ===		=== Narodno [[kazalište]] ===
	U Tuzli je 17. travnja [[1898.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko kazalište. "Narodno pozorište Tuzla" u kontinuitetu radi od ožujka [[1949.]] godine. [[1960-ih\|Šezdesetih]] godina su pod krovom ove kuće djelovali pionirsko kazalište, [[balet\|baletna]] škola i simfonijski orkestar. Časopis Pozorište , kao jedinstvena [[Teatar\|teatarska]] revija u BiH, pokrenut je [[1953.]] godine.		U Tuzli je 17. travnja [[1898.]] osnovano prvo bosanskohercegovačko kazalište. "Narodno pozorište Tuzla" u kontinuitetu radi od ožujka [[1949.]] godine. [[1960-ih\|Šezdesetih]] godina su pod krovom ove kuće djelovali pionirsko kazalište, [[balet\|baletna]] škola i simfonijski orkestar. Časopis Pozorište , kao jedinstvena [[Teatar\|teatarska]] revija u BiH, pokrenut je [[1953.]] godine.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{bos oznaka}}' u '{{boš oznaka}}'

2025-05-28T01:24:50Z

Zamjena teksta - '{{bos oznaka}}' u '{{boš oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 01:24
Redak 550:		Redak 550:
	Prva pisana riječ o Tuzli potječe iz [[950.]] godine. Te je godine [[bizant]]ski povjesničar i [[car]] [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom djelu «[[O upravljanju carstvom]]», izričito spomenuo Tuzlu kao grad, pod [[Rimsko Carstvo\|rimskim]] nazivom '''''Salinae''''' što znači grad soli. Oblast Soli Porfirogenet spominje kao regiju u sastavu krštene Srbije. Poslije ovdje naizmjence vladaju Bizant i Bugarska.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Soli">[http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=57055 Hrvatska enciklopedija] ''Soli'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)</ref>		Prva pisana riječ o Tuzli potječe iz [[950.]] godine. Te je godine [[bizant]]ski povjesničar i [[car]] [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom djelu «[[O upravljanju carstvom]]», izričito spomenuo Tuzlu kao grad, pod [[Rimsko Carstvo\|rimskim]] nazivom '''''Salinae''''' što znači grad soli. Oblast Soli Porfirogenet spominje kao regiju u sastavu krštene Srbije. Poslije ovdje naizmjence vladaju Bizant i Bugarska.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Soli">[http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=57055 Hrvatska enciklopedija] ''Soli'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)</ref>

	U sastav [[Bosanska Banovina\|Bosanske Banovine]] ušlo približno 1204. godine. Ime županije Soli prvi se put spominje 1225. Od 1253. u sastavu je ugarske Banovine [[Usora i Soli\|Usore i Soli]]. <ref name="Hrvatska enciklopedija-Soli"/> Od 1284. do 1316. godine hrvatsko-ugarski vladari oblast [[Soli (Bosna)\|Soli]] su dali na upravu srpskom kralju [[Stefan Dragutin\|Dragutinu Stefanu]].<ref name="KONS">{{~~bos~~ oznaka}} [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3325 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)</ref>		U sastav [[Bosanska Banovina\|Bosanske Banovine]] ušlo približno 1204. godine. Ime županije Soli prvi se put spominje 1225. Od 1253. u sastavu je ugarske Banovine [[Usora i Soli\|Usore i Soli]]. <ref name="Hrvatska enciklopedija-Soli"/> Od 1284. do 1316. godine hrvatsko-ugarski vladari oblast [[Soli (Bosna)\|Soli]] su dali na upravu srpskom kralju [[Stefan Dragutin\|Dragutinu Stefanu]].<ref name="KONS">{{boš oznaka}} [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3325 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)</ref>

	Bosanski ban [[Stjepan II. Kotromanić]] osvojio je Soli 1324. godine te priključio Bosni. U Bosni je ostalo sve do 1463. godine.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Soli"/> Naselje Donje Soli su utvrđene najkasnije tijekom prve polovice 15. stoljeća.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> Pod osmansku vlast i Donje i Gornje Soli [[osmansko osvajanje Bosne\|pale]] su prije drugih djelova Bosne, [[1460.]] godine,<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> istovremeno s padom Srebrenice i Zvornika. Hrvatsko-ugarska protuofanziva poduzeta je vrlo brzo. Kršćanska se vlast brzo vraća već dolaskom 1463. kad župu Soli od Turaka oslobađa hrvatsko-ugarski kralj [[Matijaš Korvin]] i od tad su u sastavu [[Hrvatsko-Ugarska\|hrvatsko-ugarske]] [[Srebrenička banovina\|Srebreničke banovine]]. U hrvatsko-ugarskoj državi ostaju do 1474. godine. <ref name="KONS"/>		Bosanski ban [[Stjepan II. Kotromanić]] osvojio je Soli 1324. godine te priključio Bosni. U Bosni je ostalo sve do 1463. godine.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Soli"/> Naselje Donje Soli su utvrđene najkasnije tijekom prve polovice 15. stoljeća.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> Pod osmansku vlast i Donje i Gornje Soli [[osmansko osvajanje Bosne\|pale]] su prije drugih djelova Bosne, [[1460.]] godine,<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> istovremeno s padom Srebrenice i Zvornika. Hrvatsko-ugarska protuofanziva poduzeta je vrlo brzo. Kršćanska se vlast brzo vraća već dolaskom 1463. kad župu Soli od Turaka oslobađa hrvatsko-ugarski kralj [[Matijaš Korvin]] i od tad su u sastavu [[Hrvatsko-Ugarska\|hrvatsko-ugarske]] [[Srebrenička banovina\|Srebreničke banovine]]. U hrvatsko-ugarskoj državi ostaju do 1474. godine. <ref name="KONS"/>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-15T02:20:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 15. studeni 2021. u 02:20
Redak 431:		Redak 431:

	=== 1971. ===		=== 1971. ===
	1962. godine Tuzli je pripojeno [[Ši Selo]] (Sl.list NRBIH 47/62).<ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf \|title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 104) \|work= Sl.list NRBIH, 47/62\|accessdate= 8. svibnja 2016.}}</ref>		1962. godine Tuzli je pripojeno [[Ši Selo]] (Sl.list NRBIH 47/62).<ref>{{Citiranje weba \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf \|title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 104) \|work= Sl.list NRBIH, 47/62\|accessdate= 8. svibnja 2016.}}</ref>

	* [[1971.]] godine 107 293 stanovnika		* [[1971.]] godine 107 293 stanovnika
Redak 455:		Redak 455:

	=== 1991. ===		=== 1991. ===
	1990. godine pripojena su joj naselja [[Solina]], [[Dolovi (Tuzla, BiH)\|Dolovi]], djelovi naselja [[Slavinovići]] i djelovi naselja [[Križani]], a iz Tuzle je izdvojeno novo naselje [[Šićki Brod]] (Sl.list BIH 33/90).<ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf \|title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 21, 54, 93-94, 104) \|work= Sl.list SRBIH, 33/90\|accessdate= 8. svibnja 2016.}}</ref>		1990. godine pripojena su joj naselja [[Solina]], [[Dolovi (Tuzla, BiH)\|Dolovi]], djelovi naselja [[Slavinovići]] i djelovi naselja [[Križani]], a iz Tuzle je izdvojeno novo naselje [[Šićki Brod]] (Sl.list BIH 33/90).<ref>{{Citiranje weba \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf \|title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 21, 54, 93-94, 104) \|work= Sl.list SRBIH, 33/90\|accessdate= 8. svibnja 2016.}}</ref>

	* [[1991.]] godine 131 618 stanovnika		* [[1991.]] godine 131 618 stanovnika

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-13T10:19:05Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 13. studeni 2021. u 10:19
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Tuzla'''-->{{dz}}		<!--'''Tuzla'''-->{{dz}}
	{{~~Naselje~~		{{Infookvir naselje
	\| ime = Tuzla		\| ime = Tuzla
	\| ime_genitiv =		\| ime_genitiv =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T01:44:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 01:24
Redak 550:		Redak 550:
	Prva pisana riječ o Tuzli potječe iz [[950.]] godine. Te je godine [[bizant]]ski povjesničar i [[car]] [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom djelu «[[O upravljanju carstvom]]», izričito spomenuo Tuzlu kao grad, pod [[Rimsko Carstvo\|rimskim]] nazivom '''''Salinae''''' što znači grad soli. Oblast Soli Porfirogenet spominje kao regiju u sastavu krštene Srbije. Poslije ovdje naizmjence vladaju Bizant i Bugarska.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Soli">[http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=57055 Hrvatska enciklopedija] ''Soli'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)</ref>		Prva pisana riječ o Tuzli potječe iz [[950.]] godine. Te je godine [[bizant]]ski povjesničar i [[car]] [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom djelu «[[O upravljanju carstvom]]», izričito spomenuo Tuzlu kao grad, pod [[Rimsko Carstvo\|rimskim]] nazivom '''''Salinae''''' što znači grad soli. Oblast Soli Porfirogenet spominje kao regiju u sastavu krštene Srbije. Poslije ovdje naizmjence vladaju Bizant i Bugarska.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Soli">[http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=57055 Hrvatska enciklopedija] ''Soli'' (pristupljeno 22. studenoga 2016.)</ref>

	U sastav [[Bosanska Banovina\|Bosanske Banovine]] ušlo približno 1204. godine. Ime županije Soli prvi se put spominje 1225. Od 1253. u sastavu je ugarske Banovine [[Usora i Soli\|Usore i Soli]]. <ref name="Hrvatska enciklopedija-Soli"/> Od 1284. do 1316. godine hrvatsko-ugarski vladari oblast [[Soli (Bosna)\|Soli]] su dali na upravu srpskom kralju [[Stefan Dragutin\|Dragutinu Stefanu]].<ref name="KONS">{{~~bos~~ oznaka}} [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3325 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)</ref>		U sastav [[Bosanska Banovina\|Bosanske Banovine]] ušlo približno 1204. godine. Ime županije Soli prvi se put spominje 1225. Od 1253. u sastavu je ugarske Banovine [[Usora i Soli\|Usore i Soli]]. <ref name="Hrvatska enciklopedija-Soli"/> Od 1284. do 1316. godine hrvatsko-ugarski vladari oblast [[Soli (Bosna)\|Soli]] su dali na upravu srpskom kralju [[Stefan Dragutin\|Dragutinu Stefanu]].<ref name="KONS">{{boš oznaka}} [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3325 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)</ref>

	Bosanski ban [[Stjepan II. Kotromanić]] osvojio je Soli 1324. godine te priključio Bosni. U Bosni je ostalo sve do 1463. godine.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Soli"/> Naselje Donje Soli su utvrđene najkasnije tijekom prve polovice 15. stoljeća.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> Pod osmansku vlast i Donje i Gornje Soli [[osmansko osvajanje Bosne\|pale]] su prije drugih djelova Bosne, [[1460.]] godine,<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> istovremeno s padom Srebrenice i Zvornika. Hrvatsko-ugarska protuofanziva poduzeta je vrlo brzo. Kršćanska se vlast brzo vraća već dolaskom 1463. kad župu Soli od Turaka oslobađa hrvatsko-ugarski kralj [[Matijaš Korvin]] i od tad su u sastavu [[Hrvatsko-Ugarska\|hrvatsko-ugarske]] [[Srebrenička banovina\|Srebreničke banovine]]. U hrvatsko-ugarskoj državi ostaju do 1474. godine. <ref name="KONS"/>		Bosanski ban [[Stjepan II. Kotromanić]] osvojio je Soli 1324. godine te priključio Bosni. U Bosni je ostalo sve do 1463. godine.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Soli"/> Naselje Donje Soli su utvrđene najkasnije tijekom prve polovice 15. stoljeća.<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> Pod osmansku vlast i Donje i Gornje Soli [[osmansko osvajanje Bosne\|pale]] su prije drugih djelova Bosne, [[1460.]] godine,<ref name="Hrvatska enciklopedija-Tuzla"/> istovremeno s padom Srebrenice i Zvornika. Hrvatsko-ugarska protuofanziva poduzeta je vrlo brzo. Kršćanska se vlast brzo vraća već dolaskom 1463. kad župu Soli od Turaka oslobađa hrvatsko-ugarski kralj [[Matijaš Korvin]] i od tad su u sastavu [[Hrvatsko-Ugarska\|hrvatsko-ugarske]] [[Srebrenička banovina\|Srebreničke banovine]]. U hrvatsko-ugarskoj državi ostaju do 1474. godine. <ref name="KONS"/>