WikiSysop: file->datoteka

2022-05-13T10:04:27Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 10:04
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Turkijski narodi'''-->[[Datoteka:Map-TurkicLanguages.png\|mini\|250px\|Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben]]		<!--'''Turkijski narodi'''-->[[Datoteka:Map-TurkicLanguages.png\|mini\|250px\|Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben]]
	[[~~File~~:Kashgari map.jpg\|right\|250px\|Turkijski svijet (XI. stoljeće)]]		[[Datoteka:Kashgari map.jpg\|right\|250px\|Turkijski svijet (XI. stoljeće)]]
	[[Datoteka:Khotan-melikawat-chicas-d03.jpg\|mini\|250px\|[[Ujguri\|Ujgurka]]]]		[[Datoteka:Khotan-melikawat-chicas-d03.jpg\|mini\|250px\|[[Ujguri\|Ujgurka]]]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T11:30:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Map-TurkicLanguages.png|mini|250px|Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben]]
[[File:Kashgari map.jpg|right|250px|Turkijski svijet (XI. stoljeće)]]
[[Datoteka:Khotan-melikawat-chicas-d03.jpg|mini|250px|[[Ujguri|Ujgurka]]]]

'''Turkijski narodi''' su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane altajske jezične porodice. Povijesno i jezično povezuje ih se sa starim narodima što su ih [[Kinezi]] nazivali [[T'u-chüeh]], koji su u 6. stoljeću utvrdili carstvo što se od [[Mongolija|Mongolije]] i i sjeverne granice Kine prostiralo do [[Crno more|Crnog mora]].

Turkijske narode danas povezuje [[Islam]], isključujući otuda jedino sibirske Jakute i Čuvaše u području Volge. Turkijske narode geografski danas dijele na dvije glavne grane, zapadne i istočne. Zapadne Turkijce zastupaju turkijski narodi jugoistočne Europe i područja jugozapadne Azije, u Anatoliji i sjeverozapadnom Iranu. Istočna grupa Turkijaca naseljena je u središnjoj Aziji, u [[Kazahstan]]u i Ujgurskoj Autonomnoj Regiji.

== Povijest ==
O samom porijeklu Turkijaca malo je poznato. Kineski dokumenti iz 6 stoljeća spominju carstvo T'u-chüeh koje se sastoji od dva dijela, a dijele ih na Sjeverne i Zapadne Turkijce. Carstvo dolazi u 7 stoljeću pod vlast dinastije [[T'ang]], ali su se sjeverni Turkijci oslobodili Kineza i očuvali samostalnost do 744. Najstariji turkijski zapisi ([[orhon]]) iz 8. stoljeća opisuju ovo carstvo kao konfederaciju turkijskih plemena, i to [[Oguzi|Oguze]]; Ujgure duž [[Selenga|Selenge]] u sadašnjoj [[Mongolija|Mongoliji]]; Kirgize duž [[Jenisej]]a u središnjoj [[Rusija|Rusiji]]. Oguzi uskoro počinju migraciju na zapad, u [[Iran]] i [[Afganistan]]. U [[Iran]]u oguska plemena poznata kao [[Seldžuci]] (Seljuks) stvaraju u kasnom 11. stoljeću carstvo, što se prostire od [[Amu-Darja|Amu-Darje]] do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], i [[Ind]]a na zapad do [[Mediteran]]a. Godine 1071. seldžučki sultan [[Alp-Arslan]] potuče [[Bizant|bizantsko carstvo]] u bici na [[Manzikert]]u, i oslobodi tako prolaz za nekoliko milijuna Oguza u Anatoliju. Tu se uskoro jedan poglavica osamostali i osnuje u ranom 14. stoljeću otomasko carstvo, njegovo ime bilo je Osman. [[Turci]] što naseliše [[Anatolija|Anatoliju]], i kasnije se raširiše i na [[Balkan]], postadoše poznati po Osmanu, [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]]. Danas ove Osmanlije, kao utemeljitelje turske države, nazivamo imenom [[Turci]].

Na Dalekom istoku, u Središnjoj Aziji, [[Ujguri]] su istjerani iz Mongolije. Prije se tu vodila borba među turkijskim plemenima, za kontrolu nad Mongolijom. Ujguri se tada u 9. stoljeću naseliše u sadašnji [[Xinjiang]] u sjeverozapadnoj [[Kina|Kini]]. Dio Ujgura odlazi na zapad u sadašnji [[Uzbekistan]], gdje su nomadsko stočarstvo zamijenili za sjedilački život. Ovi ljudi postadoše ovdje poznati kao [[Uzbeci]].

[[Mongolsko Carstvo|Mongolsko osvajanje]] koje počinje u ranom 13. stoljeću prouzročilo je niz pokreta turkijskih naroda što se nastavilo više stoljeća. [[Kipčaki]] (Kipchaks) iz područja [[Irtiš]]a polaze na jugozapad kroz [[Kazahstan]] i nastaniše se u sadašnjoj jugozapadnoj [[Rusija|Rusiji]]. Mongolska najezda uništi ih, a pade i posljednji ostatak nekad moćnog seldžučkog carstva na tlu [[Iran]]a. Ipak, [[Džingis-kan]] umire (1227.), a njegovo carstvo se podijeli, što rezultira procesom islamizacije i turkifikacije Mongola van mongolskog područja. Njihov utjecaj slabi, a raste moć Turkijaca u Središnjoj Aziji. Jedan od turkijskih vođa, [[Timur]], bio je sposoban da u kasnom 14. stoljeću proširi svoju vlast preko većine jugozapadne Azije. Tek u 15. stoljeću, ruska ekspanzija prema [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]] tjera Turkijce istočno, u sadašnji Kazahstan. Danas ih poznajemo kao [[Kazasi|Kazahe]].

Zbog procesa migracija, osvajanja, mješovitih brakova i asimilacija, mnogi su turkijski narodi sadašnje Središnje i Jugozapadne Azije miješanog porijekla. Nakon [[Ruska revolucija 1917.|Ruske revolucije 1917.]] turkijski narodi počinju stvarati začetke budućih nacionalnih zajednica, to su [[Kazahstan]], [[Uzbekistan]], [[Kirgizija]] i [[Turkmenija]].

== Turkijski narodi danas ==
Najbrojniji turkijski narodi nakon Turaka iz Turske su Uzbeci, danas nastanjeni u Uzbekistanu i Afganistanu. Njihovo ime došlo je po [[Öz Beg]]u, najvećem kanu [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]]. Druga velika grupa su Kazahi (Kazakhs), što nastadoše od Kipčaka, dijela Zlatne Horde. Većina živi u Kazahstanu, a ima ih i u Xinjiangu i [[Gansu]]u u Kini. Kirgizi, čije je porijeklo nejasno, žive u Kirgiziji, ima ih i u Afganistanu i zapadnoj Kini. [[Turkmeni]] ili Turkomani bijahu do [[1924.]] nomadska plemena bez političkog jedinstva. Danas žive u Turkmenistanu, a također ih ima i u Afganistanu, [[Irak]]u, [[Sirija|Siriji]] i [[Turska|Turskoj]]. Azeri su iz Azerbajdžana i Irana, porijeklom su od Oguza. Karakalpaci, srodni Kazahima, žive u Uzbekistanu. Tatari su podijeljeni na cijeli niz lokalnih grupa, a državno između [[Rusija|Rusije]] i [[Ukrajina|Ukrajine]]. Porijeklom su od Kipčaka, a imaju moguće i protobugarskog elementa. [[Baškiri]] su rasipani istočnom europskom Rusijom, danas imaju vlastitu republiku u Rusiji. Jezik im je čisto turkijski. Karačajci i Balkari sa Kavkaza nepoznatog su porijekla. Jakuti iz [[Saha|Sahe]] su nepoznatog porijekla, zbog jezika svrstavani su u Turkijce. Ujguri čine prevladavajuću većinu u Xinjiangu ali ih ima i u srednjoazijskim republikama.

== Osnovna podjela ==
: (4 glavne grane);
A) Sjeveroistočni; B) Sjeverozapadni ([[Kipčaci]]); C) Jugoistočni; D) Jugozapadni (Oguzi).
* 1. [[Afšari]] (Afshars).- najraštrkanija grupa Turkijaca u [[Iran]]u, oko 100,000, po jeziku su srodni Azerima. Žive na obalama jezera [[Urmija (jezero)|Urmije]] kod Zandžana; duž granice [[Kurdistan]]a; južno od [[Kirman]]a i u [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]]. Nemaju nikakvog političkog jedistva, ipak svi se nazivaju imenom Afšari i razlikuju svoje pojedine grupe od ostalih Turkijaca ili ne-Turkijaca.
* 2. [[Altajci]] (Ojroti). [[Rusija]], u planinama Altaj i Alatau, nekoliko plemena: Teleuti, Telengi, Ojroti
* 3. [[Aynu]] (Ainu, Abdal).- [[Kina]]. 5,000. Ne smiju se pobrkati s narodom Ainu na [[Sahalin]]u i [[Hokaido|Hokaidu]].
* 4. Azeri ([[Azerbajdžanci]], Azerbejdžanci). – [[Azerbajdžan]], Iran (šijiti).
* 5. [[Balkari]] (Balkars). Rusija. ogranak Karačajaca. Žive u Kabardino-Balkariji s nesrodnim Kabardincima. [[1944.]] deportirani u Sibir zbog kolaboracije s nacistima. [[1957.]] vraćaju se konačno kući. U 15. stoljeću oni i [[Kabardinci]] (ne svi) primili su islam od Krimskih Tatara i Otomanskih Turaka.
* 6. [[Baškiri]] (Baškorti; Bashkirs), u Baškortostanu, Rusija.
* 7. [[Čagatajci]].- Turkmenistan
* 8. [[Čulimski Tatari]]. Rusija
* 9. [[Čuvaši]].- govore poseban turkijski, vjeruje se da potječu od Protobugara. U Čuvaškoj republici, Rusija
* 10. [[Dolgani]]. Rusija
* 11. [[Gagauzi]]. –[[Moldova]] (153,000; 1989.), Ukrajina, Rumunjska, Bugarska. Potomci Seldžuka.
* 12. [[Hakasi]] (Abakanski Tatari; Khakass).- Rusija, u Autonomnoj oblasti [[Hakasija|Hakasiji]]. Plemena: Sagajci, Beljtiri, Kiziljci.
* 13. [[Horasanski Turkijci]] (Khorasan Turks). Iran.
* 14. [[Ilsavan]] (Shahsavan, Shahseven). Kolektivno ime za oko 50 plemena u Istočnom Azerbajdžanu, Iran. Oko 100,000, stočari i nomadi. Ljeti vode stoku na ispašu po visokim padinama Sabalana, dok se zimi spuštaju na Dasht-e Moghan, kod rijeke Aras, koja čini granicu između Rusije i Irana.
* 15. [[Jakuti]]. Rusija. Nastali miješanjem lokalnih i turkijskih plemena
* 16. [[Juruci]].- [[Balkan]] ([[Sjeverna Makedonija]]), Turska.
* 17. [[Kadžari]], Čine malenu turkijsku enklavu među Mazanderanima u Iranu. Tek nešto ih je stalno-naseljenih, ostali su nomadski stočari.
* 18. [[Karačajci]] . Rusija, u Karačajevo-Čerkeškoj republici. Muslimani su. Kao i Balkarci bili su deportirani u središnju Aziju tokom rata.
* 19. [[Karakalpaci]]. [[Uzbekistan]].
* 20. [[Karagasi]] (Tofalari, Sajanski [[Samojedi]]). –turcizirani Samojedi, Rusija.
* 21. [[Karaim]] (Karaite).- Turkijska jezična grupa u Litvi. Njihovo porijeklo je možda židovsko.
* 22. [[Karapahi]] (Karapakhs). Manje turkijsko pleme nastanjeno u Iranu u [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]] i duž južne obale jezera [[Urmija (jezero)|Urmije]].
* 23. [[Kašgai]] (Qashqais).- [[Iran]], konfederacija od nekoliko (većinom šijitskih) plemena Turkijaca u provinciji Fars; 250,000. Od 1960. mnogi su naseljeni po selima i gradovima.
* 24. [[Kazahi]] (Kazaki). Kazahstan. Oni su nastali odvajanjem od Uzbeka. Sadašnji Kazahi formirali su se sredinom 15. stoljeća. Prvi vođa bio im je Khan Kasym (rvladao od 1511-23), koji je ujedinio kazačka plemena.
* 25. [[Khalaj Turkijci]]. –Iran, 17,000 
* 26. [[Kirgizi]]. Kirgistan; 3,000 u Afganistanu (na Pamiru), većina 1978. pobjegla u Pakistan nakon što su sovjetske i afganske trupe upale u [[Wakhan]]. Žive u jurtama.
* 27. [[Krimski Tatari]].
* 28. [[Kumici]] (Kumiki).-sjeverni Dagestan , Rusija. Potomci srednjoazijskih Kipčaka .
* 29. [[Nogajci]]. Rusija. Crni i Bijeli. U stepama [[dagestan|Dagestana]] (jedna grupa) i druga u Stavropoljskom kraju. Govore različite jezike .
* 30. [[Salar Ujguri]].- Kina.
* 31. [[Šori]] (Shor).- Rusija.
* 32. [[Tatari]]. U Tatarstanu (3,8 milijuna), Rusija. Jezik pripada grupi Kipčak. sastoje se od više velikih grupa rasipanih po Rusiji i Ukrajini.
* 33. [[Turci]].- [[Turska]].
* 34. [[Turki]]. –[[Kina]]. Ogranak Gagauza. 30 domaćinstava.
* 35. [[Turkmeni]] (Turkomani). Tukmenistan; u Afganistanu 12 plemena, 200,000 (1990). U Iranu žive u kraju zvanom Turkoman Sahra, 250,000 ([[1986.]]). -Oni su porijeklom od srednjovjekovnih Oguza čija je pradomovina bila u [[Mongolija|Mongoliji]] i oko jezera Bajkal, bili su konfederacija poznata kao Devet Oguz ('Nine Oguz'). Od 10. stoljeća oni se već nalaze u [[Kazahstan]]u sjeverno od Aralskog jezera. Ime im se prvi puta spominje u izvorima iz 10.tog stoljeća. Klanski vođa [[Seljuk]] osniva dinastiju i carstvo koje nosi njegovo ime a srž mu čine oni elementi Oguza što migriraju južno u Afganistan i Iran. Središte carstva bilo je u Iranu. Otuda se dijelovi Oguza šire u sadašnji Azerbajdžan i Anatoliju.
* 36. [[Tuvinci]] ili Tuva. Rusija, 314,000 (1995), u Tuvi.
* 37. [[Ujguri]]. [[Žuti Ujguri|Žuti (Zapadni)]], [[istočni Ujguri|Istočni]].
**[[Taranči]]
* 38. [[Urumi]].- [[Ukrajina]].
* 39. [[Uzbeci]]. [[Afganistan]], 1.3 milijuna; Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan i manja grupa u Iranu ([[Horasan (pokrajina)|Horasan]]), u susjedstvu plemena Karapaha.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.britannica.com/eb/article-9073847 Turkic peoples]
* [http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=90010 Language Family Trees: Altaic, Turkic]
* [http://www.wec-international.org/centralasia/turkicpeoples.htm The Turkic Peoples Of Central Asia]

[[Kategorija:Turkijski narodi| ]]
[[Kategorija:Altajski narodi]]

Turkijski narodi - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica