https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Tugomir_Alaupovi%C4%87Tugomir Alaupović - Povijest promjena2026-09-02T17:41:03ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tugomir_Alaupovi%C4%87&diff=401279&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-21T09:26:17Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Tugomir Alaupović'''-->[[Datoteka:Тугомир_Алауповић.jpg|mini|desno|Tugomir Alaupović 1940.]]<br />
'''Tugomir Alaupović''' (Dolac kod [[Travnik]]a, [[18. kolovoza]] [[1870.]] – [[Zagreb]], [[9. travnja ]][[1958.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik i pripovjedač. Prvi profesor gimnazije rodom iz Bosne pod Austro-Ugarskom vladavinom.<ref><strong> </strong>Mitar Papić, Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske okupacije : (1878-1918), Sarajevo : "Veselin Masleša", 1972.[http://www.scribd.com/doc/106234256/Mitar-Papi%C4%87-%C5%A0kolstvo-u-BiH-u-vrijeme-Austro-Ugarske#scribd] str. 88</ref><br />
<br />
Osnovnu školu završio je kod [[Franjevci|franjevaca]] u Docu, gimnaziju u Travniku, [[Sarajevo|Sarajevu]] i Zagrebu. Studirao [[Slavistika|slavistiku]] i klasičnu [[Filologija|filologiju]] u Zagrebu i [[Beč]]u. Bio profesor gimnazije u Sarajevu, ravnatelj Velike gimnazije u [[Tuzla|Tuzli]], savjetnik odjela za školstvo i nadzornik srednjih škola u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Zbog [[Jugoslavija|jugoslavenske]] orijentacije otpušten je iz službe [[1915.]] i stavljen pod krivični sud kao [[veleizdajnik]], zatim oslobođen. Godine [[1916.]] je umirovljen i interniran u [[Franjevci|Franjevački]] samostan u Sarajevu. Godinu dana kasnije preseljava u Zagreb i postaje tajnikom [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]. U Sarajevu je ponovno [[1918.]] godine, postaje članom Narodnog vijeća [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države SHS]] u Sarajevu, te povjerenikom za prosvjetu i bogoštovlje. Do [[1920.]] je ministar za vjeru u prvoj vladi [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]] u [[Beograd]]u, onda i šef povjerenstva za prosvjetu u Zemaljskoj vladi u Zagrebu i privremeni pokrajinski namjesnik u Hrvatskoj i [[Slavonija|Slavoniji]]. Ivi Andriću je ponudio mjesto tajnika u Ministarstvu vjera koju je Andrić prihvatio i počeo s radom 12. rujna 1919. god. da bi Andrić već u veljači 1920. god. prešao u Ministarsvo vanjskih djela i počeo kao apsolvent filozofskog fakulteta diplomatsku karijeru dugu gotovo dva desetljeća. I nakon drugog umirovljenja [[1922.]] je aktivan: prvo je član, potom i predsjednik Državnog savjeta, te osnivač i član Demokratske stranke. Konačno je umirovljen [[1929.]] kada se povlači u Zagreb, gdje ostaje do smrti. <br />
<br />
== Izvod iz bibliografije ==<br />
<br />
* ''Nesuđenica'' (ep, 1893.)<br />
* ''Naše rane'' (ep, 1898.)<br />
* ''Probrane pjesme'' (1902.) <br />
* ''Ispod Vlašića'' (pjesme)<br />
* ''Sjene i uspomene'' (pripovijetke)<br />
* ''Iz starog zavičaja'' (pripovijetke) <br />
* ''Studija o Marijanu Šunjiću'' (1906.)<br />
* ''Studija o Ivanu Franji Jukiću'' (1907.)<br />
* ''Studija o fra Grgi Martiću'' (1907.)<br />
* ''Radoslav Krstjanin'' (dramski spjev, u rukopisu)<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
* [http://www.napredaktuzla.ba/povijest-napredka.html HKD Napredak Tuzla]<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Alaupović, Tugomir}}<br />
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Bosne i Hercegovine]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine|Alaupović, Tugomir]]<br />
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Alaupović, Tugomir]]</div>WikiSysop