WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T00:18:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Gluehlampe 01 KMJ.jpg|200px|mini|desno|Električna žarulja je trošilo gdje se [[električna energija]] pretvara u [[svjetlost]] i [[toplina|toplinu]].]]

[[datoteka:30kw resistance heating coil.JPG|mini|desno|300px|Električna grijalica [[Električna snaga|snage]] 30 [[vat|kW]] je trošilo gdje se [[električna energija]] pretvara u [[toplina|toplinu]].]]

[[datoteka:Circuito Risonante con due resistenze.png|mini|desno|300px|Primjer [[Izmjenična električna struja|izmjenične]] [[električne mreže]] gdje su trošila: omska (''R1'' i ''R2''), induktivna (''L'') i kapacitivna (C).]]

[[datoteka:RLC series.png|mini|desno|350px|Serijski spojeni RLC [[strujni krug]] se sastoji od [[otpornik]]a, [[Električna zavojnica|električne zavojnice]] i [[Električni kondenzator|električnog kondenzatora]].]]

'''Trošilo''' je [[uređaj]] u kojem se [[električna energija]] pretvara u druge oblike [[energija|energije]], na primjer u [[električna žarulja|električnoj žarulji]] u [[svjetlost]] i [[toplina|toplinu]], u [[elektromotor]]u u [[mehanički rad]]. U [[Istosmjerna struja|istosmjernom električnom]] [[Strujni krug|strujnom krugu]] sva su trošila omska, a u [[Izmjenična električna struja|izmjeničnom se strujnom krugu]] prema prevladavajućem električnom otporu trošila mogu podijeliti na omska (na primjer žarulje, [[Električna peć|grijalice]], [[zaslon]]i [[računalo|računala]]), induktivna (na primjer elektromotori, [[Prigušnica|prigušnice]]) i, razmjerno malobrojna, kapacitivna (na primjer [[Bljeskalica|bljeskalice]], energetski [[kondenzator]]i za popravak [[Električna snaga|faktora snage]]). <ref> '''trošilo''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69610] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>

== Električni otpor ==
{{Glavni|Električni otpor}}

'''Električni otpor''' (oznaka ''R'') je [[fizikalna veličina]] koja opisuje utjecaj vrste [[tvar]]i, [[duljina|duljine]] i debljine [[električni vodič|električnog vodiča]] ili [[električni izolator|električnog izolatora]] na tok [[električna struja|električne struje]]. Električni otpor ''R'' vodiča kroz koji teče [[Istosmjerna struja|istosmjerna električna struja]] može se izračunati nakon mjerenja [[Ampermetar|ampermetrom]] i [[Voltmetar|voltmetrom]] s pomoću odnosa:

:<math> R =\frac{U}{I} </math>

gdje je: ''U'' - [[električni napon]], ''I'' - [[jakost električne struje]], a dobije iz [[Ohmov zakon|Ohmova zakona]] za istosmjernu struju. [[Mjerna jedinica]] električnoga otpora je [[om]] (Ω).

Omski otpor vodiča (žice) ovisi o presjeku, duljini i vrsti tvari od koje je vodič izrađen:

:<math>R=\rho \cdot \frac{l}{S}</math>

gdje je: ''ρ'' - [[Električna otpornost i provodnost|elektična otpornost]], ''l'' - [[duljina]] i ''S'' - [[ploština]] poprečnoga presjeka vodiča. Električni otpor ovisi i o vanjskim fizikalnim utjecajima, od kojih je, osobito za vodiče koji se najčešće upotrebljavaju u elektrotehnici, najvažniji utjecaj [[temperatura|temperature]]. <ref> '''električni otpor''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17587] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

Električni otpor suprotan je pojam od [[Električna vodljivost|električne vodljivosti]]. [[Materijal]]i sa mnoštvom slobodnih [[elektron]]a pružaju mali otpor prolasku struje. Materijali s puno slobodnih elektrona dobro provode struju. To su u prvom redu [[metal]]i, a posebno mali otpor imaju [[srebro]] i [[Bakar (element)|bakar]]. Od njih se izrađuju [[električni vod|električni vodovi]]. [[Željezo]] ima oko 7 puta veći otpor od bakrenog vodiča istih dimenzija. Veliki specifični otpor karakterizira [[Električni izolator|električne izolatore]]. Neki materijali pružaju umjereno veliki otpor prolasku struje, pa se zato koriste za namjerno zagrijavanje žice ili medija kojim prolaze ili za povećanje otpora [[Električne mreže|strujnih krugova]], odnosno od njih se izrađuju [[Grijanje|električni grijači]] i [[Otpornik|otpornici]]. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

=== Vrste električnog otpora kod izmjenične struje ===

U [[otpornik|otpornicima]] gdje se [[električna energija]] pretvara u [[toplina|toplinu]], pri [[Izmjenična električna struja|izmjeničnoj struji]], jednako kao i pri [[Istosmjerna struja|istosmjernoj struji]], dolazi do sudara [[električni naboj|električnih naboja]] s [[čestica]]ma [[tvar]]i vodiča. Električni otpor tih otpornika naziva se '''omski otpor''' ili '''djelatni otpor''' ''R''.

U [[Električna zavojnica|električnim zavojnicama]] i [[Električni kondenzator|električnim kondenzatorima]] pri izmjeničnoj struji ne obavlja se koristan [[Rad (fizika)|rad]], pa se električni otpori, '''induktivni otpor''' ''RL'' i '''kapacitivni otpor''' ''RC'', koji se pojavljuju u njima, nazivaju i '''jalovi otpori'''. Induktivni otpor računa se prema jednadžbi:

:<math> R_L = \omega \cdot L </math>

a kapacitivni otpor:

:<math> R_C = \frac{1}{\omega \cdot C}</math>

gdje je: ''ω'' = 2 ∙ ''π ∙ f'' - [[kutna frekvencija]], ''L'' - [[induktivnost]] [[Električna zavojnica|električne zavojnice]], ''C'' - [[električni kapacitet]] [[Električni kondenzator|električnog kondenzatora]], a ''f'' - [[frekvencija]] izmjenične struje.

Ako se u serijskom spoju nalaze istovrsni jalovi otpori, njihov rezultantni otpor jednak je zbroju pojedinih otpora; ako su pak serijski vezani induktivni i kapacitivni otpor, rezultantni je otpor jednak njihovoj razlici:

:<math> R_{LC} = R_L - R_C </math>

No u kombinaciji omskih i jalovih otpora zbrajanje se mora izvesti [[geometrija|geometrijski]]. Tako je rezultantni otpor ili [[električna impedancija]] serijskoga spoja:

:<math> Z^2 = R^2 + (R_L - R_C)^2 </math>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Električne mreže i četveropoli]]

Trošilo - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica