<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Tokarilica</id>
	<title>Tokarilica - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Tokarilica"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tokarilica&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-05T18:41:30Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tokarilica&amp;diff=669405&amp;oldid=prev</id>
		<title>Suradnik10: Zamjena teksta - &#039;{{(.)ommons(.*)}}&#039; u &#039;&#039;</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tokarilica&amp;diff=669405&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2026-03-10T05:19:48Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Zamjena teksta - &amp;#039;{{(.)ommons(.*)}}&amp;#039; u &amp;#039;&amp;#039;&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:19&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l148&quot;&gt;Redak 148:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 148:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;== Vanjske poveznice ==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;== Vanjske poveznice ==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;{{commons|Lathes}}&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt; &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>Suradnik10</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tokarilica&amp;diff=279436&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tokarilica&amp;diff=279436&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-01T21:08:19Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Tokarilica&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[datoteka:Tokarilica 01.jpg|mini|desno|300px|Dijelovi univerzalne tokarilice: 1. glavno vreteno, 2. vretenište, 3. škare, 4. posmično kućište, 5. vlačno vreteno, 6. povodno vreteno, 7. kIjučna ploča, 8. osovina za ukapčanje, 9 zubna letva, 10. uzdužni suport, 11. poprečni suport, 12. stega reznog aIata, 13. gornji suport, 14. jahač ili konjić.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Dreher an einer Drehbank.jpg|mini|desno|300px|[[Strojna obrada]] odvajanjem čestica na [[tokarenje|tokarilici]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Kutevi tokarskog noza.jpg|mini|desno|300px|[[Kut]]ovi tokarskog noža.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Brzina rezanja 1.png|mini|desno|300px|Parametri kod [[Tokarenje|tokarenja]]: [[brzina rezanja]] &amp;#039;&amp;#039;v&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;, posmak &amp;#039;&amp;#039;f&amp;#039;&amp;#039; i dubina rezanja &amp;#039;&amp;#039;a&amp;lt;sub&amp;gt;p&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Multi spindle lathe 2.JPG|mini|desno|300px|Viševretena tokarilica.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:MoriSeikiLathe.jpg|mini|desno|300px|[[CNC tokarilica]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:BallScrews-with-detail-insets.jpg|mini|desno|300px|Suvremena kuglična [[Navojno vreteno|vretena]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Stator and rotor by Zureks.JPG|mini|300px|desno|[[Rotor (elektrotehnika)|Rotor]] (dolje lijevo) i stator (gore desno) [[indukcijski motor|asinkronog trofaznog elektromotora]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:SchruppenDrehen.jpg|mini|desno|300px|Grubo uzdužno [[tokarenje]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:SchlichtenDrehen.jpg|mini|desno|300px|Završno ili fino [[tokarenje]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Längs-Rund-Drehen.jpg|mini|desno|300px|Uzdužno tokarenje je osnovna operacija tokarenja.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Quer-Plan-Drehen.jpg|mini|desno|300px|Poprečno ili plansko tokarenje.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Quer-Rund-Drehen.jpg|mini|desno|300px|Izrada utora tokarenjem.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Porte-plaquette.jpg|mini|desno|300px|[[Tokarski nož]]evi s izmjenjivom pločicom od [[Tvrdi metal|tvrdog metala]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:VHM-WSP-FDS-IH-2.jpg|mini|desno|300px|[[Tokarski nož]] za grubu obradu.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:VHM-WSP-PDS-IH.jpg|mini|desno|300px|[[Tokarski nož]] za finu obradu.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Tokarilica&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;tokarski stroj&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je [[alatni stroj]] za [[strojna obrada|strojnu obradu]] odvajanjem čestica, pomoću kojih se [[rezanje]]m obrađuju i izrađuju dijelovi okruglog (rotacijskog) oblika. [[Tokarenje]]m mogu se obraditi okrugle plohe s vanjske i unutarnje strane. Osim operacije tokarenja mogu se na tokarilicama vršiti i operacije ljuštenja, istokarivanja, [[bušenje|bušenja]], izbušivanja, upuštanja, razvrtanja, rezanja vanjskih i unutarnjih [[navoj]]a, vrtloženja i ljuštenja vanjskih i unutarnjih navoja. Pri uzdužnom, poprečnom i koničnom tokarenju izradak se okreće a oštrica se tokarskog noža [[posmak|posmično]] kreće pravcem koji je paralelan, okomit ili nagnut prema osi vrtnje izratka. Pri kuglastom tokarenju oštrica tokarskog noža kreće se u posmičnom kretanju po [[kružnica|kružnici]] oko osi koja prolazi središtem [[kugla|kugle]]. Pri krivuljastom tokarenju oštrica tokarskog noža slijedi u posmičnom kretanju neku [[krivulja|krivulju]]. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;quot;Tehnička enciklopedija&amp;quot; (&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Alatni strojevi&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tokarilica se nekoć pokretala ručno, s pomoću [[Vodeničko kolo|vodenoga kola]] ili [[Parni stroj|parnoga stapnog stroja]], a danas se redovito pogoni elektromotorom. Osnovni su joj  dijelovi: &lt;br /&gt;
* glavno [[navojno vreteno]] s [[Mehanički prijenos|mehaničkim prijenosom]] te glavnim i [[posmak|posmičnim]] [[pogon]]om smještenima u kućištu (vretenište) i s [[Stezni pribor|uređajem za stezanje obratka]] ([[stezna glava]], razgovorno &amp;#039;&amp;#039;amerikaner&amp;#039;&amp;#039;); &lt;br /&gt;
* saonice koje kližu [[vodilica]]ma duž obratka, a na sebi nose takozvani suport s nosačem alata (na primjer stega ili revolverska glava), koji je pomičan poprječno ili uzdužno u odnosu na obradak; &lt;br /&gt;
* posmični prigoni saonica, odnosno suporta; &lt;br /&gt;
* [[konjić]], u koji se umeće šiljak za pridržavanje vitkih obradaka ili alat za [[bušenje]], upuštanje ili [[razvrtanje]]; &lt;br /&gt;
* postolje (postelja ili krevet) s vodilicima po kojima se kreću saonice i konjić. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;tokarenje&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61601] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Podjela ==&lt;br /&gt;
Različite su izvedbe tokarskih strojeva. Najčešće je u uporabi univerzalni tokarski stroj ([[univerzalna tokarilica]]) s vodoravno postavljenim glavnim vretenom na kojem se mogu obavljati sve vrste obrade tokarenjem. Za obradu dijelova velikih [[promjer]]a (promjeri i veći od 15 metara) upotrebljava se tokarski stroj s okomito postavljenim glavnim vretenom, takozvana karuselna tokarilica. Slične je namjene čelni tokarski stroj, za obradu predmeta većega promjera, ali male visine, kao što su [[zamašnjak|zamašnjaci]], remenice, diskovi parnih turbina i slično. Automatizirani tokarski strojevi ([[CNC tokarilica]]) danas su [[CNC upravljanje|numerički upravljani]] alatni strojevi CNC ([[Engleski jezik|engl]]. &amp;#039;&amp;#039;Computer Numerical Control&amp;#039;&amp;#039;), a odlikuje ih visoka razina [[automatizacija|automatizacije]] uz istodobnu veliku prilagodljivost. Zbog težnje za ujedinjenjem različitih postupaka obrade na jednom stroju, sve više se primjenjuju [[Obradni centar|obradni centri]] na kojima se, primjenom pogonjenih alata, uz tokarenje izvode i drugi postupci obradbe odvajanjem čestica (na primjer [[Glodalica|glodanje]] i [[bušenje]]). Kinematika posmičnih gibanja kod takvih je strojeva znatno složenija i višestruka. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Jednostavna tokarilica ===&lt;br /&gt;
Suport služi samo kao držač alata i nije predviđen posmak (samo ručni). Broj okretanja glavnog vretena određuje se [[Remenski prijenos|remenskim prijenosom]], prebacivanjem remena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Univerzalna tokarilica ===&lt;br /&gt;
{{glavni|Univerzalna tokarilica}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Univerzalna tokarilica ima [[elektromotor]]ni pogon (trofazni asinkroni kavezni elektromotor). Glavni prigon je spojen na glavno radno vreteno, na kojem se nalazi centrirajuća stezna glava (&amp;#039;&amp;#039;amerikaner&amp;#039;&amp;#039;). Iz dva posmična prigona izlaze navojno vreteno za tokarenje [[navoj]]a i posmično (glatko) vreteno. Oba prolaze kroz suport. Navojno vreteno se spaja preko dvodjelne (rasklopne) matice i osigurava posmak suporta koji odgovara koraku tokarenog navoja. Posmično vreteno se u suportu spaja preko padnog puža, mehanizma koji omogućava uzdužni i/ili poprečni posmak kod tokarenja. Na suportu se nalazi držač noža u koji se upinju tokarski noževi. Suport klizi po vodilicama koje se nalaze na krevetu tokarilice. Na vodilice se može ugraditi i lineta, kojom se centriraju duža i tanja vratila, kao bi se izbjegao mogući progib i velike vibracije tijekom tokarenja. Konjic na kraju tokarilice služi za centriranje duljih predmeta zbog što točnije obrade. Na njima se osim operacija tokarenja (unutarnjeg i vanjskog obodnog tokarenja, konusnog tokarenja, planskog tokarenja, urezivanja i odrezivanja, profilnog i kruvuljnog tokarenja), mogu se izvoditi operacije [[bušenje|bušenja]], upuštanja, [[razvrtanje|razvrtanja]], rezanja unutrašnjih i vanjskih [[navoj]]a, ljuštenja, vrtloženja, iztokarivanja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Kopirna tokarilica ===&lt;br /&gt;
Kopirna tokarilica obrađuje samo pomoću kopirnog uređaja. Na tokarilici se nalazi model (šablona) po kojoj klizi ticalo. Ticalo je povezano s alatom koji kopira položaj ticala. Alat je jednostavni tokarski nož masivnih dimenzija. Nalazi se u držaču alata koji je na suportu. Suport je smješten pod kutom u odnosu na os rotacije, kako bi se mogli kopirati i stepenasti oblici. Sistemi za kopiranje su: mehanički, [[Električna energija|električni]], [[Hidraulički pogon|hidraulični]], kombinirani (npr. elektrohidraulični).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Planska tokarilica ===&lt;br /&gt;
Planska tokarilica služi za izradu obradaka velikih dimenzija. Izradak se upinje u plansku ploču. Može se poduprijeti konjićem. Planske tokarilice imaju dimenzije planske ploče od 1000 do 4000 [[metar|mm]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Karusel tokarilica ===&lt;br /&gt;
{{glavni|Karuselna tokarilica}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Karusel tokarilica ima vodoravno položenu steznu ploču za prihvat izratka. Postoje karusel tokarilice s jednim ili dva vertikalna stupa za okomito pomicanje grede. Po vodoravnoj gredi se kreću jedan (kod jednostupne) ili dva suporta (kod dvostupne). Promjeri tokarenja kod jednostupnih su od 630 do 1500 mm, dok su kod dvostupnih od 1500 do 25 000 mm.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Revolverska tokarilica ===&lt;br /&gt;
{{glavni|Revolverska tokarilica}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Revolverska tokarilica služi u serijskoj proizvodnji za kompletnu obradu izratka u jednom zahvatu. Naziv su dobile po osebujnom nosaču alata: revolverskoj glavi. Revolverska glava može prihvatiti veći broja [[alat]]a, koji u jednom zahvatu izvrše sve potrebne operacije obrade. Pri tome se pojedini rezni alati ili slogovi alata uključuju jedan za drugim u obradu. Danas se sve više zamjenjuju CNC tokarilicama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== CNC tokarilica ===&lt;br /&gt;
{{glavni|CNC tokarilica}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
CNC tokarilica ([[Engleski jezik|engl]]. &amp;#039;&amp;#039;Computer Numerical Control&amp;#039;&amp;#039;) ili brojčano upravljani alatni stroj danas je sve više u upotrebi. Strojevi imaju jednu ili dvije stezne glave (amerikanera), jedan ili dva suporta s revolverskom glavom . Alati mogu biti bez ili s pogonom, te se tokarilice pretvaraju u obradne centre. Jednostavnim programiranjem moguće je proizvoditi složene predmete. Također je moguće CAD-CAM tehnologijom upotrijebiti programske naredbe iz [[3D računalne grafike|3D crteža]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Mehanizam glavnog pogona tokarilica ==&lt;br /&gt;
Mehanizam glavnog pogona tokarilica sastoji se od [[osovina|višeosovinskog]] stepenastog prigona sa [[zupčanik|zupčanicima]], koji dozvoljava veliki izbor [[Broj okretaja|brzina okretanja]] glavnog [[Navojno vreteno|vretena]]. U glavni prigon ugrađene su dvostruke lamelne mehaničke ili elektromagnetske [[spojka|spojke]] i [[kočnice]], kojima se stavlja u [[pogon]] i zaustavlja glavno vreteno ili promijeni (reverzira) smjer njegova okretanja. U vreteništu programirane ili automatizirane tokarilice ugrađene su uz svaki prijenosni par zupčanika po jedna elektromagnetska ili hidraulička lamelna [[spojka]], koje omogućuju da se za vrijeme rada prema potrebi mijenja broj okretaja bez zaustavljanja hoda glavnog vretena. Područje broja okretaja &amp;#039;&amp;#039;B = n&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; / n&amp;lt;sub&amp;gt;1&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; kreće se od 20 do 200. Manje vrijednosti vrijede za specijalne tokarilice a veće vrijednosti za univerzalne tokarilice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Pogon ===&lt;br /&gt;
Današnje tokarilice normalno imaju vlastiti pogon, obično [[Indukcijski motor|asinkroni trofazni elektromotor]]. Za pogon se upotrebljavaju [[elektromotor]]i obične izvedbe: s nogama i prirubni motor. Prirubni motor pričvršćen je obično na samo vretenište. Mehaničke [[oscilacije]] pogonskog motora prenose se preko glavnog vretena na izradak čime se povećava [[Hrapavost površine|hrapavost obrađene  površine]]. Prirubni motor se ne upotrebljava za pogon tokarilica za vrlo finu i točnu obradu. Ugradnjom elastičnog prijenosnog dijela (elastične spojke) umanjuje se utjecaj oscilacija elektromotora na rad glavnog vretena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Obični elektromotori s nogama, osobito ako su ugrađeni na nateznicama  pokraj tokarilice, ne utječu na rad glavnog vretena jer je elektromotor vezan za vretenište elastičnim prijenosom, na primjer plosnatim, klinastim ili nazubljenim [[Remenski prijenos|elastičnim remenima]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Glavno vreteno ===&lt;br /&gt;
Kvalitet obrađene površine izratka zavisi i o kvalitetu uležištenja glavnog vretena i njegovoj statičkoj krutosti na progib &amp;#039;&amp;#039;C&amp;lt;sub&amp;gt;B&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt; C_B = \frac{F}{h}\ &amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
gdje je: &amp;#039;&amp;#039;F&amp;#039;&amp;#039; - progibna [[sila]] u sredini između [[ležaj]]eva, a &amp;#039;&amp;#039;h&amp;#039;&amp;#039; - [[progib]]. Za glavno vreteno tokarilice za finu obradu iznosi &amp;#039;&amp;#039;C&amp;lt;sub&amp;gt;B&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; najmanje 250 [[njutn|N]]/[[metar|µm]], a za univerzalne, produkcijske, revolverske tokarilice i automate namanje 120 N/µm. Za finu obradu i visoke brojeve okretaja glavno vreteno ima [[Klizni ležaj|klizne ležajeve]]. Glavno vreteno univerzalnih, produkcijskih, revolverskih tokarilica i automata uležišteno ie u [[Valjni ležaj|valjne ležajeve]] (konične, valjkaste i dvostrukovaljkaste Iežajeve), s kojima se postiže točnost u okretanju od 2 µm do 5 µm, mjereno na slobodno istaknutom trnu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Postelja tokarilice ===&lt;br /&gt;
Postelja tokarilice mora, kao i nosila suporta, biti kruta prema [[savijanje|savijanju]] i [[uvijanje|uvijanju]] (torziji). [[Krutost]] postelje na progib &amp;#039;&amp;#039;C&amp;lt;sub&amp;gt;B&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; mora biti veća od 330 N/µm, a sam progib manji od 230 N/µm. Krutost postelje na uvijanje &amp;#039;&amp;#039;C&amp;lt;sub&amp;gt;V&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; mora biti najmanje 6,5 Nm/µm, a &amp;#039;&amp;#039;ψ&amp;#039;&amp;#039; = 192 µm.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Tokarenje ==&lt;br /&gt;
{{Glavni|Tokarenje}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Tokarenje&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je postupak [[Strojna obrada|obrade materijala]] (kovine, drva, plastike, kamena i drugog) odvajanjem čestica, kojim se ponajprije oblikuju okrugli (rotacijski) simetrični obratci, ali i drugi dijelovi. Izvodi se na alatnim strojevima tokarilicama, pri čem je glavno [[gibanje]] stalna [[vrtnja]] (kontinuirana rotacija) obratka oko stalne osi, a pomoćno gibanje ([[posmak]]) ravnocrtna [[translacija]] [[alat]]a. Prema ostvarenoj kvaliteti obrađene površine tokarenje se dijeli na grubo, završno i fino. Prema obliku obrađene površine tokarenje se dijeli na okruglo, plansko (čelno), neokruglo, konusno, profilno, oblikovno (kopirno) i tokarenje navoja. Prema položaju obrađene površine tokarenje se dijeli na vanjsko i unutarnje. Prema [[kinematika|kinematici]] postupka tokarenje se dijeli na uzdužno i poprječno. S obzirom na primjenu sredstava za [[hlađenje]] i [[podmazivanje]], razlikuju se tokarenje s korištenjem takvih sredstava ili suho, bez njihove primjene. U novijoj praksi susreću se i pojmovi tvrdo tokarenje, čime se označuje tokarenje [[kaljenje|kaljenih]] materijala ili materijala povišene [[tvrdoća|tvrdoće]], te mikrotokarenje, to jest tokarenje obradaka koji se odlikuju vrlo malim izmjerama (10&amp;lt;sup&amp;gt;–6&amp;lt;/sup&amp;gt; [[metar]]a). Osnovni su parametri obradbe pri tokarenju [[brzina rezanja]], posmak i dubina rezanja. Površine nakon obrade skidanjem čestica, ma kako ona bila fina i precizna, nisu savršeno glatke. Mikroskopski gledano one su [[Tolerancija hrapavosti površine|hrapave i pune neravnina]] raznih oblika, veličina i smjerova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema postupcima tokarenja potrebno je koristiti odgovarajuće tokarske noževe. [[Tokarski nož]] se razvijao tijekom dugog razdoblja i stano se usavršava. Danas se za izradu tokarskih noževa koriste [[brzorezni čelik]], [[tvrdi metal]], [[tvrdi metal|kermet]], [[keramika]], CBN, umjetni [[dijamant]] i drugi [[materijal]]i.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Strugotina&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je odsječeni dio materijala koji može prema strukturi imati tri oblika: lomljena (mrvičasta) strugotina, nasječena (rezana) strugotina i tekuća (trakasta) strugotina. Neki oblici strugotine su povoljni u [[proizvodnja|proizvodnji]], dok drugi otežavaju rad, te ih je dobro tijekom obrade usitnjavati ili lomiti. Dodavanje lomila strugotine na nož je još jedan način produljenja trajanja noža (osim optimalnih kutova noževa, kutova postavljanja noževa, zaobljenja vrha noža i ubrušivanja faze noža). &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;quot;Strojarski priručnik&amp;quot;, Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Vrste tokarenja ===&lt;br /&gt;
Tokarenje se može podijeliti na više načina: prema obliku tokarene površine, prema položaju tokarene površine, prema [[Kinematika|kinematici]] gibanja noža, prema [[Tolerancija hrapavosti površine|kvaliteti obrađene površine]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Tokarenje prema obliku tokarene površine ====&lt;br /&gt;
Prema obliku tokarene površine tokarenje se može podijeliti na:&lt;br /&gt;
* uzdužno tokarenje (okruglo, aksijalno): posmično gibanje je u smjeru osi rotacije;&lt;br /&gt;
* poprečno ili plansko tokarenje: posmično gibanje je okomito na smjer osi rotacije;&lt;br /&gt;
* [[stožac|stožasto]] ili konusno tokarenje: posmično gibanje je pod nekim [[kut]]om u odnosu na os rotacije;&lt;br /&gt;
* profilno tokarenje: koriste se profilni noževi i posmično gibanje je pod nekim kutom na os rotacije. Kod profilnog tokarenja pravac ulaza noža može se mijenjati od paralelnog s osi rotacije do okomitog na os rotacije ,ali se tijekom obrade ne mijenja;&lt;br /&gt;
* kopirno tokarenje: posmično gibanje je u obliku [[Krivulja|krivulje]] u odnosu na os rotacije. Nož putuje po krivulji koju određuje ticalo kopirnog uređaja putujući po modelu (šabloni);&lt;br /&gt;
* tokarenje [[navoj]]a: posmično gibanje je u smjeru osi rotacije i definirano je korakom navoja;&lt;br /&gt;
* neokruglo tokarenje: posmično i dostavno gibanje su u međusobnoj ovisnosti o glavnom gibanju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Tokarenje prema položaju tokarene površine ====&lt;br /&gt;
Prema položaju tokarene površine tokarenje može biti vanjsko tokarenje i unutarnje tokarenje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Tokarenje prema kinematici gibanja noža ====&lt;br /&gt;
Prema [[Kinematika|kinematici]] gibanja noža tokarenje može biti: uzdužno tokarenje (aksijalno), poprečno tokarenje (radijalno) i istovremeno uzdužno i poprečno tokarenje (konusi, krivulje).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Tokarenje prema kvaliteti obrađene površine ====&lt;br /&gt;
Prema [[Tolerancija hrapavosti površine|kvaliteti obrađene površine]] tokarenje može biti: grubo tokarenje, polugrubo tokarenje (završno, čisto) i fino tokarenje. Tokarenjem se postižu obrade u kvaliteti od N4 do N12.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Tokarski nož ==&lt;br /&gt;
{{glavni|Tokarski nož}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema postupcima tokarenja potrebno je koristiti odgovarajuće tokarske noževe. Tokarski nož se razvijao tijekom dugog razdoblja i stalno se usavršava. Danas se za izradu tokarskih noževa koriste [[brzorezni čelik]], [[tvrdi metal]], [[tvrdi metal|kermet]], [[keramika]], CBN, umjetni [[dijamant]] i drugi materijali. Tokarske noževe je moguće podijeliti na nekoliko načina: prema vrsti obrade, prema položaju tokarenja, prema orijentaciji vrha alata, noževi za utore i odrezivanje, noževi za navoje, profilni noževi. &amp;lt;ref&amp;gt; [http://cnt.tesla.hr/downloads/nastava/obrada%20materijala%20nastava/Obrada%20materijala%20I/Skripta%20-%20OBRADA%20MATERIJALA%20I%20-%20II%20dio.pdf] &amp;quot;Obrada materijala II&amp;quot;, dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Tokarski noževi prema vrsti obrade ===&lt;br /&gt;
Prema vrsti obrade tokarske noževe je moguće podijeliti na: noževi za grubu obradu, noževi za polugrubu (čistu) obradu i noževi za finu obradu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Tokarski noževi prema položaju tokarenja ===&lt;br /&gt;
Prema položaju tokarenja tokarske noževe je moguće podijeliti na: noževi za vanjsko tokarenje i noževi za unutarnje tokarenje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Tokarski noževi prema orjentaciji vrha alata ===&lt;br /&gt;
Prema orijentaciji vrha alata tokarske noževe je moguće podijeliti na: lijevi tokarski nož, neutralni tokarski nož i desni tokarski nož. Na gornju površinu noža se položi dlan ruke. Kad se pravac vrha nože i palca ruke poklope određen je smjer ili orjentacija noža.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Tokarski noževi za utore i odrezivanje ===&lt;br /&gt;
Tokarski noževi za utore i odrezivanje mogu biti: noževi za odrezivanje, noževi za vanjsko dubljenje, noževi za unutarnje dubljenje, nož za čeono dubljenje, noževi za unutarnje i vanjsko podrezivanje, noževi za unutarnje i vanjsko profiliranje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Noževi za navoje ===&lt;br /&gt;
Noževi za [[navoj]]e mogu biti: noževi za vanjske navoje i noževi za unutarnje navoje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Profilni noževi ===&lt;br /&gt;
Profilni noževi kod tokarenja imaju samo jedno gibanje: poprečno (radijalno) ili uzdužno (aksijalno) do određene dubine, te povratno. Mogu biti ravni ili okrugli profilni noževi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
{{commons|Lathes}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Obrada metala]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Alati]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>