Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

2025-04-08T01:36:30Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:36
Redak 189:		Redak 189:
	\|}		\|}

	{{~~Predložak:~~Konverzija temperatura}}		{{Konverzija temperatura}}

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T23:23:16Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 23:23
Redak 195:		Redak 195:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Measuring instruments (temperature)}}~~


	[[Kategorija:Meteorologija]]		[[Kategorija:Meteorologija]]
	[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]		[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T09:54:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Mercury Thermometer.jpg|mini|desno|200px|[[Živa|Živin]] termometar za [[mjerenje]] sobne [[temperatura|temperature]].]]

[[datoteka:Clinical thermometer 38.7.JPG|mini|desno|250px|Liječnički termometar.]]

[[datoteka:Termometar (Bourdonov).jpg|mini|desno|250px|Bourdonov termometar.]]

[[datoteka:Thermometers in pitcher.jpg|mini|desno|250px|Bimetalni termometri koji se koriste za mjerenje temperature [[vrelište|vrelišta]] [[mlijeko|mlijeka]].]]

[[datoteka:Backofenthermometer.jpg|mini|desno|250px|Bimetalni termometar koji se koristi u pečnici za [[kuhanje]] i pečenje.]]

[[datoteka:Pyrometer 040824.jpg|mini|desno|250px|Mjerenje temperature ventilacijskog sustava s radijacijskim [[pirometar|pirometrom]].]]

[[datoteka:Thermocouple0002.jpg|mini|desno|250px|[[Termočlanak]] spojen na [[multimetar]] pokazuje sobnu temperaturu u °C.]]

[[datoteka:Pakkanen.jpg|mini|200px|desno|Termometar s [[Celzij|Celzijevim stupnjevima]].]]

[[datoteka:Max Min Thermometer.JPG|mini|desno|250px|[[Maksimalni i minimalni termometri]]: [[Fahrenheitova termometarska ljestvica]] je s unutarnje strane U [[cijev]]i i [[Celzijeva temperaturna ljestvica]] s vanjske strane. Trenutna [[temperatura]] je 23 [[°C]], maksimalna zabilježena je 25 °C, a minimalna je 15 °C, obje se mogu očitati s donjeg dijela male oznake na svakom kraku U cijevi. Spremnici [[živa|žive]] (lukovice) su sakrivene plastičnim kućištem.]]

[[datoteka:Galileo Thermometer 24 degrees.jpg|mini|200px|desno|[[Galileo Galilei|G. Galilei]] je izumio 1593. takozvani termoskop, koji je reagirao na promjene temperature [[zrak]]a.]]

'''Termometar''' ([[Francuski jezik|franc]]. ''thermomètre'' od [[Grčki jezik|grč]]. ''θέρμη'': toplo + ''μετρέω'': mjerim) je [[mjerni instrument]] za [[mjerenje]] [[temperatura|temperature]] (u razgovornom se jeziku redovito naziva i '''toplomjerom''' kada je riječ o onom za mjerenje tjelesne temperature). Osniva se na činjenici da se dva [[Tijelo (fizika)|tijela]] dovode na istu ravnotežnu temperaturu ([[toplina]]), pa je temperatura koju pokazuje ujedno i temperatura tijela s kojim je on u dodiru. Mjerenje temperature svodi se na mjerenje termometrijskoga svojstva. Termometri mogu pokazivati temperaturu u nekoliko temperaturnih ljestvica. <ref> '''termometar''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60980] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Vrste termometara ==
Termometrija koristi niz termometrijskih svojstava, [[pojava]] koje ovise o promjeni temperature i pogodne su za mjerenje temperature, na primjer povećanje obujma ili [[volumen]]a ([[živa|živin]] termometar, termometar s [[alkoholi|alkoholom]], [[plin]]ski termometar) ili [[duljina|duljine]] ([[metal]]ni termometar), promjena [[tlak]]a (plinski termometar), [[električni otpor|električnoga otpora]] (otporni termometar), termoelektričnoga napona ([[termoelement]]) ili [[jakost]]i (intenziteta) i [[frekvencija|frekvencije]] [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] što ga neko tijelo emitira ([[pirometar]]).

=== Termometar s tekućinom ===
'''Termometar s tekućinom''' služi za mjerenje temperature u rasponu od približno – 200 do + 600 °C. Sastoji se od posudice s tekućinom povezane s evakuiranom [[staklo|staklenom]] [[Kapilarnost|kapilarnom]] [[cijev]]i. Zbog većega [[Toplinsko istezanje|toplinskog rastezanja]] [[tekućine]] prema staklu, s rastom temperature podiže se razina tekućine u graduiranoj kapilari. Kao tekućina najčešće se rabi [[živa]] (živin termometar), a za niže temperature [[alkoholi|alkohol]] (termometar s alkoholom) i neki drugi [[Organska kemija|organski spojevi]].

==== Bourdonov termometar ====
'''Bourdonov termometar''' se sastoji od spiralne metalne cijevi (kapilarne cijevi), ručice, ljestvice i kazaljke. Spiralna metalna cijev (koja se nalazi u termometru ili kućištu) je izvučena van i spaja se na sondu (koja je olovna, bakrena ili platinska), a punjena je najčešće živom. Ovo su stari termometri koji su se koristili najčešće za [[grijanje]] velikih prostorija (plastenici i staklenici, velike dvorane koje koriste [[centralno grijanje]], i tako dalje) putem termogena (uređaji koji koriste instrumente plamenike za dovod i sagorijevanje [[goriva]] u njima). Ovaj termometar je sve više zamijenjen suvremenijim digitalnim termometrom.

=== Bimetalni termometar ===
{{glavni|Bimetal}}

'''Bimetalni termometar''' sastoji se od dviju uskih traka od različitih [[metal]]a, čvrsto priljubljenih jedna uz drugu i savijenih u [[Spirala|spiralu]]. Kada se temperatura povećava, različito [[Toplinsko istezanje|rastezanje]] dvaju metala uzrokuje izvijanje [[bimetal]]ne trake, što se prenosi na kazaljku.

=== Plinski ili tlačni termometar ===
{{glavni|Plinski termometar}}

'''Tlačni termometar''' djeluje na temelju ovisnosti [[tlak]]a [[tekućine]], [[plin]]a ili [[para|pare]] o temperaturi. Služi uglavnom za mjerenje temperature u [[industrija|industriji]] u području od – 200 do + 600 °C. Plinski termometar najosjetljiviji je mjerni instrument za mjerenje temperature i može se koristiti za umjeravanje drugih termometara.

=== Otporni termometar ===
'''Otporni termometar''' koristi se promjenom [[električni otpor|električnog otpora]] [[metal]]a ili [[poluvodič]]a s temperaturom. [[Platina|Platinski]] termometri mogu se upotrebljavati širokom temperaturnom području, od – 200 °C do oko 1 000 °C. Termometri s [[termistor]]ima kojima električni otpor brzo pada s porastom temperature mogu točno mjeriti vrlo male temperaturne razlike. Obično se radi tako da se kod dane temperature mjerni instrument na termometru postavi u ravnotežni (nulti) položaj. Kada se temperatura promijeni, potrebno je potenciometrom promijeniti otpor kako bi se ponovno uspostavila ravnoteža; zakretanje potenciometra obično je umjereno (baždareno) u temperaturnim stupnjevima. Tom se kompenzacijskom metodom izbjegavaju mnoge pogrješke koje mogu nastati pri izravnom očitanju na graduiranoj ljestvici instrumenta.

=== Maksimalni i minimalni termometri ===
{{Glavni|Maksimalni i minimalni termometri}}

Maksimalni i minimalni termometri mjere maksimalnu, odnosno minimalnu temperaturu u nekom vremenskom rasponu (intervalu). To mogu biti bilo koji od nabrojenih vrsta, ali se u tu svrhu najčešće rabe termometri s tekućinom. Ako se na primjer takvim termometrom želi mjeriti maksimalna [[temperatura]] u nekom vremenskom razdoblju, tada se u kapilaru umeće neka prepreka, tako da se tekućina, na primjer [[živa]], može po njoj podizati, ali se ne može sama od sebe spuštati (na primjer liječnički termometar, odnosno toplomjer). Takvi termometri često služe i za održavanje konstantne temperature (temperaturna regulacija). Najjednostavniji temperaturni regulator ima u cijevi sa živom utaljene dvije [[elektroda|elektrode]], od kojih jedna leži u živi. Kada temperatura poraste iznad određene vrijednosti, živa zbog povećanoga volumena obuhvati i drugu elektrodu, struja poteče krugom i prekine strujni krug za grijanje.

==== Maksimum termometar ====
Često je potrebno znati najvišu temperaturu u nekom vremenskom razmaku, na primjer u toku 24 sata, što je naročito važno u [[meteorologija|meteorologiji]]. U tu svrhu služi nam maksimum termometar. Kod tog termometra izlazi iz posudice u cijev stakleni štapić manjeg promjera od [[promjer]]a [[cijev]]i, pa živa iz posudice ima vrlo uzak prolaz. Pri rastezanju živa prolazi kroz usku pukotinu, ali se pri stezanju živina nit prekine i živa se ne može vratiti u posudicu, te pokazuje maksimalnu temperaturu. Kod ponovne upotrebe termometar se mora stresti tako da živa padne u posudicu. Na ovom principu građen je i liječnički termometar kojim se mjeri temperatura ljudskog tijela. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

==== Minimum termometar ====
Minimum termometar pokazuje najnižu temperaturu u nekom proteklom vremenu. Takav je termometar građen isto kao i maksimum termometar, samo je punjen alkoholom i u njemu se nalazi tanki stakleni štapić. Kad temperatura raste, alkohol prolazi uz štapić, a kad temperatura pada, alkohol povlači za sobom štapić zbog napetosti površine. Položaj štapića pokazuje najnižu temperaturu. Ovaj se termometar upotrebljava u vodoravnom položaju, pa se kod ponovne upotrebe mora toliko nagnuti da štapić dođe na kraj alkoholne niti.

Ljestvica termometra za posebne svrhe ne obuhvaća cijeli osnovni razmak, nego samo one temperature koje za tu svrhu dolaze u obzir. Tako ljestvica liječničkog termometra ide samo od 35 °C do 42 °C, a ljestvica termometra za mjerenje temperature zraka od -35 °C do +50 °C.

=== Pirometar ===
{{glavni|Pirometar}}

'''Pirometar''' je [[mjerni instrument]] za mjerenje visokih [[temperatura]], najčešće u [[peć]]ima za [[taljenje]] [[materijal]]a ili za pečenje [[keramika|keramike]]. Najvažniji su tipovi termoelektrični (za temperature do 1 600 [[celzij|°C]]), optički i radijacijski (za temperature do 3 000 °C). Termoelektrični pirometar radi na principu mjerenja [[Napon|električnog napona]] [[termoelement|termočlanka]], izravno izloženog utjecaju [[toplina|topline]], a mjerni instrument umjeren je tako da pokazuje temperaturu. Optički i radijacijski pirometar temelje se na ovisnosti zračene energije ([[toplinsko zračenje]]) zagrijanoga tijela o njegovoj temperaturi. Optički pirometar s pomoću [[Filtar|filtra]] propušta samo određeno područje [[zračenje|zračenja]] i služi uspoređivanju [[boja|boje]] toga zračenja s užarenom [[volfram]]ovom niti. Struja kojom se žari nit može se mijenjati (varirati) promjenama električnog napona, a instrument koji mjeri struju umjeren je u temperaturnim stupnjevima. [[Temperatura]] se očitava kada se boja zračenja i niti izjednače. Kod radijacijskoga pirometra energija zračenja dovodi se s pomoću optičkog sustava na jedan kraj termočlanka. Instrument koji mjeri napon toga termočlanka umjeren je u temperaturnim stupnjevima. <ref> '''pirometar''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=48410] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

=== Termočlanak ===
{{glavni|Termočlanak}}

'''Termočlanak''' ili '''termoelement''' je vrsta termometra namijenjena pretežno mjerenju viših temperatura (do 1 500 °C), a osniva se na Seebeckovu učinku ili Seebeckovu efektu, to jest pojavi da u dva vodiča od različita [[materijal]]a, kojima su krajevi spojeni, nastaje [[električni napon]], odnosno teče [[električna struja]], ako su spojevi na različitim [[temperatura]]ma. Nastali napon ramjeran (proporcionalan) je razlici temperature između toplijeg i hladnijega spoja vodiča. Ako se hladniji spoj rastavi i slobodni krajevi vodiča priključe na [[voltmetar]], kojemu je za tu svrhu ljestvica umjerena u temperaturnim stupnjevima, može se na njem izravno očitati temperaturna razlika. Različiti parovi materijala (termoparovi) daju različite napone za istu razliku temperature, pa se najčešće odabiru oni koji u određenom području temperature daju najveće napone. Najpoznatiji su termoparovi [[željezo]]-[[Konstantan (legura)|konstantan]], [[platina]]-platinarodij, [[nikal]]-kromnikal i [[Bakar (element)|bakar]]-konstantan. Termoparovi se zaštićuju od štetnih kemijskih utjecaja materijala kojima se temperatura mjeri zaštitnom cijevi od metala ili [[keramika|keramike]]. Više termoelemenata spojenih u seriju tvore termobateriju, koja može služiti kao izvor napona. <ref> '''termoelement''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=60971] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

=== Geotermometar ===
U [[meteorologija|meteorologiji]] se živini termometri upotrebljavaju i za mjerenje temperature [[tlo|tla]] (takozvani '''geotermometri'''), za mjerenje temperature vode jezera, rijeka i mora (staklena cijev smještena je u posebno metalno kućište - [[crpka|crpku]] s gumenom oblogom).

==== Električni termometar ====
'''Električni termometri''' odlikuju se velikom osjetljivošću, a [[senzori]] su im vrlo tanka [[platina|platinska]] [[žica]] (platinski termometri) ili [[termoelement]]i. Platinski termometar djeluje na osnovu promjene električnog otpora platinske žice zbog promjene temperature. Promjena [[električni otpor|električnog otpora]] žice mjeri se [[Galvanometar|galvanometrom]] umjerenim (baždarenim) u Celzijevim stupnjevima. Termometri s termoelementima mjere galvanometrom [[elektromotorna sila|elektromotornu silu]] koja nastaje kad postoji razlika u temperaturi između dvaju spojišta termoelemenata. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Umjeravanje termometra ==
'''Umjeravanje termometra''' ili '''baždarenje termometra''' je postupak kojim se utvrđuje povezanost između vrijednosti temperature očitane na umjeravanom termometru i vrijednosti očitane s pomoću pouzdano točnoga termometra. Nekada su se za umjeravanje rabili [[plin]]ski standardni termometri, a od 1927. za niže temperature upotrebljava se standardni platinski otporni termometar, a za više temperature mjerodavna je standardna točka taljenja [[zlato|zlata]] (1 063 °C), jedna od takozvanih sekundarnih čvrstih točaka.

== Temperaturne ljestvice ==
{{glavni|Temperaturna ljestvica}}

'''Temperaturna ljestvica''' je ljestvica u različitim [[Mjerna jedinica|mjernim jedinicama]] [[temperatura|temperature]], koja se upotrebljava na termometru ili za grafičko prikazivanje termodinamičke i empirijske temperature. Kroz povijest je bilo nekoliko temperaturnih ljestvica i njihovih mjernih jedinica. U nas se upotrebljavaju temperaturne ljestvice u [[Celzij|Celzijevim stupnjevima]] (oznaka °C) ili u [[kelvin]]ima (oznaka K). U engleskom govornom području još se upotrebljavaju: [[Fahrenheitova termometarska ljestvica|Fahrenheitov stupanj]] (oznaka °F ili deg) i [[Rankineov stupanj]] (oznaka °R). Više se ne upotrebljava jedinica temperature [[Réaumurova ljestvica|Réaumurov stupanj]] (oznaka °Ré). <ref> '''temperaturne ljestvice''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60788] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

=== Celzijeva temperaturna ljestvica ===
{{glavni|Celzij}}

'''Celzijeva temperaturna ljestvica''' (prema [[Anders Celsius|A. Celsiusu]]) nastala je 1742. iskustveno (empirijski) na termometru sa živom, odabiranjem ledišta vode i standardnoga vrelišta vode za temeljne temperature (čvrste termometrijske točke), te podjelom toga temperaturnog razmaka na stotinu dijelova. Tako je [[ledište|ledištu]] vode (1745.) pridružena vrijednost 0 °C, a standardnomu [[vrelište|vrelištu]] 100 °C, te je jednaka podjela produžena prema višim, a s negativnim predznakom prema nižim temperaturama.

=== Kelvinova temperaturna ljestvica ===
{{glavni|Kelvin}}

'''Kelvinova temperaturna ljestvica''' ([[William Thomson|W. Thomson]] ili lord Kelvin) nastala je na temelju [[termodinamika|termodinamičkih zakona]], pridruživanjem temperaturi [[Trojna točka|trojnoga stanja]] vode vrijednosti ''T<sub>t</sub>'' = 273,16 K. Ta je temperatura neznatno (0,01 K) viša od temperature ledišta vode, a može se znatno točnije odrediti. Ljestvica je nastala primjenom Celzijevih stupnjeva za temperaturne raspone, tako da je najniža moguća temperatura u prirodi, [[apsolutna nula]] temperature, uzeta za početak ljestvice i označena 0 K. Zato su mjerne jedinice kelvin i Celzijev stupanj jednake (1 K = 1 °C), ali je ista temperatura izražena različitim iznosima u kelvinima i u Celzijevim stupnjevima.

=== Fahrenheitova temperaturna ljestvica ===
{{glavni|Fahrenheitova termometarska ljestvica}}

'''Fahrenheitova temperaturna ljestvica''' ([[Gabriel Fahrenheit|D. G. Fahrenheit]]) nastala je 1714. iskustveno (empirijski) na termometru s alkoholom, odabirom temperature smjese salmijaka (amonijeva klorida) i leda (oko –18 °C), te temperature zdravoga ljudskog tijela (oko 37 °C) za temeljne temperature. Pridružene su im vrijednosti 0 °F i 100 °F, te je takva podjela produžena prema višim, a s negativnim predznakom prema nižim temperaturama. U toj ljestvici ledište vode je na 32 °F, standardno vrelište vode na 212 °F, takozvana sobna temperatura (20 °C) iznosi 68 °F, i tako dalje.

=== Rankineova temperaturna ljestvica ===
{{glavni|Rankineov stupanj}}

'''Rankineova temperaturna ljestvica''' ([[William John Macquorn Rankine|W. J. M. Rankine]]) nastala je jednako kao i Kelvinova, s time da je temperaturi trojnoga stanja vode pridružena vrijednost ''T<sub>t</sub>'' = 491,688 °R. Nastala je primjenom Fahrenheitovih stupnjeva, tako da je apsolutna nula uzeta za početak ljestvice i označena 0 °R. Zato su jedinice Rankineov i Fahrenheitov stupanj jednake (1 °R = 1 °F), ali je ista temperatura izražena različitim iznosima u jednim i u drugim stupnjevima.

=== Réaumurova temperaturna ljestvica ===
{{glavni|Réaumurova ljestvica}}

'''Réaumurova temperaturna ljestvica''' ([[René Antoine Ferchault de Réaumur|R. A. F. de Réaumur]]) nastala je 1730. iskustveno (empirijski) na termometru s mješavinom alkohola i vode, odabiranjem ledišta vode i standardnoga vrelišta vode za temeljne temperature. Za stupanj te ljestvice uzeta je promjena temperature za koju se [[volumen]] termometrijske tekućine promijenio za 1‰, pa je ledištu vode pridružena vrijednost 0 °Ré, a standardnomu vrelištu 80 °Ré.

=== Tablica pretvorbe između jedinica za temperaturu ===
Jednadžbe za pretvaranje brojevnih vrijednosti uobičajenih [[Temperaturna ljestvica|temperaturnih ljestvica]]:

:'''K = °C + 273,15'''

:'''°C = 5/9 · (°F - 32)'''

:'''°F = °C/0,55 + 32 ''' ili preciznije :'''°F = °C/(5/9) + 32 '''

Tablica koja prikazuje neke često korištene temperature s vrijednostima izraženim na raznim temperaturnim ljestvicama:

{| cellpadding=2 cellspacing=0 border=1 style="border-collapse: collapse"
|- bgcolor="#f0f0f0"
! Opis
! [[Kelvin]]ova
! [[Celzijev stupanj|Celzijeva]]
! [[Fahrenheitov stupanj|Fahrenheitova]]
! [[Rankineov stupanj|Rankineova]]
! [[Delisleova ljestvica|Delisleova]]
! [[Newtonova ljestvica|Newtonova]]
! [[Réaumurova ljestvica|Réaumurova]]
! [[Rømerova ljestvica|Rømerova]]
|-
| Apsolutna nula
| 0
| style="color:#800000;" | -273,15
| style="color:#800000;" | -459,67
| 0
| 559,725
| style="color:#800000;" | -90,14
| style="color:#800000;" | -218,52
| style="color:#800000;" | -135,90
|-
| Fahrenheitova mješavina leda i soli
| 255,37
| style="color:#800000;" | -17,78
| 0
| 459,67
| 176,67
| style="color:#800000;" | -5,87
| style="color:#800000;" | -14,22
| style="color:#800000;" | -1,83
|-
| [[Talište]] leda/ledište vode (pri normalnom tlaku)
| 273,15
| 0
| 32
| 491,67
| 150
| 0
| 0
| 7,5
|-
| Temperatura ljudskoga tijela
| 310,15
| 37
| 98,6
| 558,27
| 94,5
| 12,21
| 29,6
| 26,925
|-
| [[Vrelište]] vode
| 373,15
| 100
| 212
| 671,67
| 0
| 33
| 80
| 60
|-
| Talište [[titanij]]a
| 1941
| 1668
| 3034
| 3494
| style="color:#800000;" | -2352
| 550
| 1334
| 883
|}

{{Predložak:Konverzija temperatura}}

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Measuring instruments (temperature)}}

[[Kategorija:Meteorologija]]
[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]

Termometar - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica