https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Tercijarne_publikacijeTercijarne publikacije - Povijest promjena2026-09-02T19:21:49ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tercijarne_publikacije&diff=179644&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-30T18:59:51Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Tercijarne publikacije'''-->'''Tercijarne publikacije''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''tertiary publication'') su publikacije koje se sastoje od različitih vrsta kazala i vodiča do [[Sekundarni izvori|sekundarnih]] i [[Primarni izvori|primarnih]] dokumenata.<br />
Tercijarne su publikacije npr. tekući indeksi, [[bibliografija|bibliografije]] o bibliografijama, adresari, leksikoni, katalozi i sl. Tercijarni dokument (tercijarna literatura, engl. tertiary document)dokument koji nastaje kao rezultat pretvorbe (npr. konsolidacije ili prepakiranja)raspoloživih primarnih i sekundarnih informacija radi izrade ili njihova prikaza uobliku koji bolje odgovara potrebama korisnika.<br />
Tercijarni dokumenti fizički se često javljaju kao novi pa se mogu tretirati i obrađivati na isti način kao i primarni. Informacije koje oni sadrže nazivaju se tercijarnim informacijama.<br />
<br />
Tercijarne – izvedene informacije nastaju konsolidacijom, prepakiranjem, reorganizacijom, evaluacijom, sintezom, kompaktiranjem, kondenzacijom, integracijom raspoloživih primarnih informacija s ciljem da ih se izrazi ili prezentira u obliku koji bolje odgovara potrebama specifičnih korisnika.<br />
One sadrže prvenstveno akumulirano, konsolidirano znanje (ili stav) čovječanstva u nekom momentu o nekoj problematici, predmetu, užoj ili široj disciplini . Mogu se pozivati na primarne dokumente ali to nije uvijek nužno .<br />
Hrvatski naziv, izvedene informacije ukazuje na karakter tih informacije, da su one izvedene iz primarnih – izvornih.<br />
Tercijarni dokumenti u kružnom informacijskom ciklusu nužno nastaju iza primarnih (jer se izvode informacije iz njih) i nakon sekundarnih (jer se autori, sastavljači tercijarnih dokumenata u šumi primarnih informacija nužno oslanjaju na sekundarne u pretraživačkom procesu i identifikaciji relevantnih primarnih izvora informacija).<br />
<br />
== Prednosti tercijarnih informacija za korisnike ==<br />
<br />
* pružaju sređeni uvid u mnogobrojne primarne izvore. Korisnik ne mora nabaviti, selektirati, vrednovati, pročitati velik broj primarnih izvora. Umjesto njega to je napravio autor, sastavljač, kompilator, uredništvo tercijarnog dokumenta,<br />
* obično sadrže evaulirane (kritični vrednovane) informacije,<br />
* sadrže trenutačne spoznaje, znanje čovječanstva o nekom predmetu (uz ograničenja da su namjenjeni pojedinim kategorijam korisnika, pa se dopuštaju određene slobode sastavljačima)<br />
* to su ili već konsolidirane informacije ili na putu do konsolidacije,<br />
* najprihvatljiviji su za krajnje korisnike jer se pišu, sastavljaju s određenom namjerom:<br />
* za određeni korisnički korpus što se može razlikovati po uzrastu, po obrazovnoj razini, itd.<br />
* da educiraju ili informiraju površno ili detaljno, da bude pomagalo pri radu,<br />
* da zamjeni čitanje mnogobrojne prethodne primarne izvore iz nekog područja, da daje prikaz stanja tehnike, znanosti, umjetnosti i sl. u nekom užem ili širem području u datom trenutku,<br />
* uštedi korisniku vrijeme i u tome što korisnik ne mora pregledavati, pretraživati ni sekundarne informacijske izvore na putu do pojedinačnih primarnih informacija, dokumenata,<br />
* za svaki uzrast, za svaki obrazovni nivo omogućuju uvid u (interpretirane) spoznaje čovječanstva<br />
* znanstvencima i stručnjacima omogućuju brži ulazak u nova znanstvena-stručna područja (pregledni radovi i monografije)<br />
* znanstvenicima i stručnjacima omogućuju brži i točniji rad (priručnici, faktografije, standardi i sl.)<br />
* učenicima svih uzrasta prenosi odgovarajuće znanje (udžbenici, enciklopedije, leksikoni i sl.)<br />
* laicima omogućuju upoznavanje s konsolidiranim spoznajnom sferom čovječanstva (enciklopedije, udžbenici, monografije namjenjeni laicima – po uzrastu i “težini”)<br />
<br />
== Nedostaci tercijarnih informacija za korisnike ==<br />
<br />
* vremenski najviše kasne, mogu biti neažurni jer autori tih djela moraju pretražiti prvo sekundarne izvore, nabaviti i pročitati primarne izvore, evaluirati nađene informacije, uspoređivati informacije iz različitih izvora, itd. te na kraju sastviti tercijarnu informaciju, tercijarni dokument; taj proces nužno zahtijeva vrijeme, čak i u eri suvremenih tehnika publiciranja i komuniciranja,<br />
* autor(i), satavljač(i), urednik(ici) odlučuje(u) o uključenju ili isključenju nekih primarnih informacija u tercijarni dokument, na taj način takav dokument reflektira autorove ili uređivačke subjektivne poglede i stavove – može voditi do krivih interpretacija<br />
* postoji opasnost da se ne raspoznaje ponekad tercijarni dokument od primarnog, naročito u humanističkim disciplinama i u sferi izvan znanosti (kada se promatra forma a ne sadržaj)<br />
* korisnik uzima stariji tercijarni dokument zato što ne zna za noviji ili zato što noviji još ne postoji i usvaja zastarjele spoznaje<br />
* donosi se odluka na osnovi starih spoznaja (a u primarnim su već možda sasvim nove spoznaje)<br />
<br />
== Vrsta dokumenata sa tercijarnim informacijama ==<br />
<br />
* Pregledni radove svih vrsta ako ne donose nove spoznaje (npr. ''Annual Reviews in. . . , Research Methods in. . ., and Progress in. . reviews'')<br />
* Monografije<br />
* Standardi<br />
* [[Enciklopedija|Enciklopedije]] (enciklopedijske članke)<br />
* Leksikoni<br />
* Almanasi (almanacs and fact books)<br />
* Rječnici (jedno ili višejezične), terminološke i druge<br />
* Kompendije<br />
* Priručnici svih vrsta<br />
* Udžbenici svih vrsta<br />
* Životopisi osim autobiografija<br />
* Komentari, kritike i interpretacije<br />
* Tržišne studije<br />
<br />
== Zaključak ==<br />
<br />
Tercijarne publikacije su publikacije koje se sastoje od različitih vrsta kazala i<br/><br />
vodiča do sekundarnih i primarnih dokumenata.<br/><br />
Često se mogu tretirati i obrađivati na isti način kao i primarne publikacije.<br/><br />
Prvenstveno sadrže konsoldirano znanje ili stav čovječanstva,a mogu se i pozivati na <br/><br />
primarne dokumente ali to nije uvijek nužno.<br/><br />
<br />
== Literatura ==<br />
<br />
* [[Miroslav Tuđman|TUĐMAN, Miroslav]], BORAS, Damir, DOVEDAN Zdravko: Uvod u informacijske znanosti, Školska knjiga, Zagreb, 1992.<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
<br />
* [[www.hidd.hr/articles/podjela_informacija.php]]<br />
<br />
[[Kategorija:Informacijske znanosti]]<br />
[[Kategorija:Publikacije]]<br />
<br />
<br />
<br />
[[de:Sekundärliteratur#Tertiärliteratur]]</div>WikiSysop