Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:14:16Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:14
Redak 105:		Redak 105:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commons\|Telescope}}~~
	# [http://www.recenzije.astrobobo.net/faq/faq Često postavljana pitanja o teleskopima] <br/>		# [http://www.recenzije.astrobobo.net/faq/faq Često postavljana pitanja o teleskopima] <br/>
	# [http://nebo.znanost.org/2004/principi/principi.html Principi rada teleskopa], Nebo na poklon<br/>		# [http://nebo.znanost.org/2004/principi/principi.html Principi rada teleskopa], Nebo na poklon<br/>

Suradnik10 u (test) 22:15, 8. siječanj 2026.

2026-01-08T22:15:31Z

←Starija inačica		Inačica od 8. siječanj 2026. u 22:15
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Teleskop'''-->{{Izdvojeni članak\|kolovoz 2005.}}~~
	{{dz}}		{{dz}}

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-13T02:05:08Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 02:05
Redak 10:		Redak 10:
	[[datoteka:Refraktor Wien Kerschbaum 1.jpg\|mini\|desno\|250px\|''Veliki Refraktor'' (68 [[metar\|cm]]) u zvjezdarnici [[Sveučilište u Beču\|Sveučilišta u Beču]].]]		[[datoteka:Refraktor Wien Kerschbaum 1.jpg\|mini\|desno\|250px\|''Veliki Refraktor'' (68 [[metar\|cm]]) u zvjezdarnici [[Sveučilište u Beču\|Sveučilišta u Beču]].]]

	[[datoteka:Home made dobsonian, made by Beri, Okrug Gornji, Čiovo.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Reflektorski teleskop]] na [[dobsonova montaža\|dobsonovoj montaži]], na [http://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=~~File~~:Dobson.png][[Messierov maraton Višnjan-Rušnjak\|Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak]] 2006.]]		[[datoteka:Home made dobsonian, made by Beri, Okrug Gornji, Čiovo.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Reflektorski teleskop]] na [[dobsonova montaža\|dobsonovoj montaži]], na [http://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Dobson.png][[Messierov maraton Višnjan-Rušnjak\|Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak]] 2006.]]

	[[datoteka:GBT.png\|desno\|250px\|mini\|[[Green Bank radio teleskop]].]]		[[datoteka:GBT.png\|desno\|250px\|mini\|[[Green Bank radio teleskop]].]]
Redak 18:		Redak 18:
	[[datoteka:Chandra X-ray Observatory inside the Space Shuttle payload bay.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Chandra]] [[opservatorij]] [[Rendgenska astronomija\|rendgenskih zraka]].]]		[[datoteka:Chandra X-ray Observatory inside the Space Shuttle payload bay.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Chandra]] [[opservatorij]] [[Rendgenska astronomija\|rendgenskih zraka]].]]

	[[datoteka:Goto-teleskop.jpg\|desno\|250px\|mini\|Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. [http://commons.wikimedia.org/wiki/~~File~~:Goto-teleskop.jpg]]]		[[datoteka:Goto-teleskop.jpg\|desno\|250px\|mini\|Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. [http://commons.wikimedia.org/wiki/Datoteka:Goto-teleskop.jpg]]]

	[[datoteka:Hubble 01.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Svemirski teleskop Hubble]] u orbiti oko [[Zemlja (planet)\|Zemlje]] snimljen iz svemirske letjelice [[Space Shuttle\|Shuttle]] (izvor: NASA).]]		[[datoteka:Hubble 01.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Svemirski teleskop Hubble]] u orbiti oko [[Zemlja (planet)\|Zemlje]] snimljen iz svemirske letjelice [[Space Shuttle\|Shuttle]] (izvor: NASA).]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T11:29:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Izdvojeni članak|kolovoz 2005.}}
{{dz}}

[[datoteka:Great_Refractor.jpg|desno|250px|mini|[[Refraktorski teleskop]] [[opservatorij]]a u Harvardu.]]

[[datoteka:Fotometer.jpg|mini|desno|250px|[[Fotometar]].]]

[[datoteka:NewtonsTelescopeReplica.jpg|mini|desno|250px|Kopija [[Newtonov reflektor|Newtonovog reflektora]] iz 1672.]]

[[datoteka:Refraktor Wien Kerschbaum 1.jpg|mini|desno|250px|''Veliki Refraktor'' (68 [[metar|cm]]) u zvjezdarnici [[Sveučilište u Beču|Sveučilišta u Beču]].]]

[[datoteka:Home made dobsonian, made by Beri, Okrug Gornji, Čiovo.jpg|mini|desno|250px|[[Reflektorski teleskop]] na [[dobsonova montaža|dobsonovoj montaži]], na [http://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Dobson.png][[Messierov maraton Višnjan-Rušnjak|Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak]] 2006.]]

[[datoteka:GBT.png|desno|250px|mini|[[Green Bank radio teleskop]].]]

[[datoteka:The MAGIC Telescope at night.jpg|mini|desno|250px|[[Teleskop MAGIC]] ([[Engleski jezik|engl]]. ''Major Atmospheric Gamma Imaging Cherenkov'') najveći je [[Čerenkovljevo zračenje|Čerenkovljev]] teleskop, [[promjer]]a 17 [[metar|m]], i trenutno jedan od znanstveno najproduktivnijih [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] iz područja [[Astrofizika|astročestične fizike]].]]

[[datoteka:Chandra X-ray Observatory inside the Space Shuttle payload bay.jpg|mini|desno|250px|[[Chandra]] [[opservatorij]] [[Rendgenska astronomija|rendgenskih zraka]].]]

[[datoteka:Goto-teleskop.jpg|desno|250px|mini|Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. [http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg]]]

[[datoteka:Hubble 01.jpg|mini|desno|250px|[[Svemirski teleskop Hubble]] u orbiti oko [[Zemlja (planet)|Zemlje]] snimljen iz svemirske letjelice [[Space Shuttle|Shuttle]] (izvor: NASA).]]

'''Teleskop''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''tele'': daleko, ''skopein'': gledati) je [[mjerni instrument]] za [[astronomija|astronomsko promatranje]] i proučavanje [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] dalekih [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]], često opremljen dodatnim instrumentima kao što su [[fotometar]], [[interferometar]] i [[spektroskopija|spektroskop]]. Prema području elektromagnetskih valova naziva se [[optički teleskop]], [[radio teleskop]], [[Rendgenska astronomija|rendgenski teleskop]], [[Gama astronomija|gama teleskop]], teleskop za [[Infracrvena astronomija|infracrveno zračenje]], teleskop za [[Ultraljubičasta astronomija|ultraljubičasto zračenje]] i drugi. Kako bi se umanjili utjecaji vremenskih prilika i [[Svjetlosno onečišćenje|svjetlosnoga zagađenja]] na astronomska promatranja, [[opservatorij]]i se grade na pustim mjestima s mnogo vedrih dana u godini ili se, kada se istražuju elektromagnetski valovi za koje je [[Zemljina atmosfera]] slabo propusna ili nepropusna, ili pak kada je potrebno izvesti precizna snimanja bez ikakvih atmosferskih utjecaja, postavljaju na [[Umjetni satelit|astronomske satelite]]. <ref> '''teleskop''', [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60742] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

Osnovni [[Astronomski instrumenti|astronomski instrument]] je teleskop, koji se pokreće u dvije međusobno okomite [[ravnina|ravnine]]. Za određivanje smjerova u tim ravninama služe kutomjeri. Sam [[dalekozor]] ima zadaću da olakša pronalaženje (viziranje) [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]]. Prije pronalaska teleskopa u tu su svrhu služile vizirne linije, koje su bile izvedene čisto [[mehanika|mehanički]]. [[Os]]i, oko kojih se teleskop pokreće i ravnine u kojima se pokreće, postavljaju se ili u sistemu [[Horizontski koordinatni sustav|horizontskog koordinatnog sustava]], ili u sistemu [[Nebeski ekvatorski koordinatni sustav|nebeskog ekvatorskog koordinatnog sustava]]. U prvom slučaju postavljanje teleskopa je altazimutsko, u drugom slučaju ekvatorsko ili paralaktičko. U [[astrometrija|astrometriji]] astronomski instrumenti primjenjuju altazimutnu ugradnju. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>

Zadaća je teleskopa da predmete koje zbog velike daljine vidimo pod malim [[vidni kut|vidnim kutom]] prikažu u velikom vidnom kutu. Oni se dijele na [[Refraktorski teleskop|refraktore]] i [[Reflektorski teleskop|reflektore]]. Refraktori se sastoje samo od [[optička leća|optičkih leća]] na kojima se [[Refrakcija|zrake svjetlosti lome]], pa im je odatle i ime. Reflektori imaju [[sferno zrcalo|konkavna (udubljena) zrcala]] na kojima se [[Refleksija|svjetlost reflektira (odbija)]]. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Povijest ==
Prvi teleskopi su po konstrukciji bili [[refraktorski teleskop|refraktori]], a pojavili su se početkom 17. stoljeća u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. [[Hans Lippershey]] je 1608. godine prijavio [[patent]] za otkriće teleskopa, ali je odbijen jer su slične instrumente prezentirali i drugi optičari - [[Zacharias Janssen]] i [[Jacob Metius]]. [[Galileo Galilei]], iako nije izumitelj prvog teleskopa, unaprijedio mu je optičku konstrukciju 1609. te ga je među prvima upotrijebio u astronomiji. Galileovi teleskopi imali su promjer leće od 2 do 3 centimetra i povećanje između 15x i 20x, ali vrlo usko [[vidno polje]]. Već početkom [[1610.]] njime je napravio velika otkrića. Utvrdio je da na [[Mjesec]]u postoje planine te da planet [[Venera]] pokazuje faze kao [[Mjesec]]. Uočio je [[Sunčeve pjege|pjege na Suncu]] i pomoću njih izmjerio vrijeme njegove [[vrtnja|vrtnje]] ([[rotacija|rotacije]]). Otkrio je četiri najveća [[Jupiter (planet)|Jupiter]]ova mjeseca ([[Galilejanski mjeseci]]), a prvi je razlučio [[Mliječna staza|Mliječnu stazu]] kao mnoštvo [[zvijezda]].

Ubrzo nakon refraktora počelo se razmišljati o konstrukciji teleskopa koji će umjesto [[optička leća|optičke leće]] imati [[zrcalo]] za skupljanje svjetlosti te imalo bolja optička svojstva. [[Isaac Newton|I. Newton]] je [[1668.]] napravio prvi teleskop sa zrcalom. Takav tip teleskopa i u današnje vrijeme nosi njegovo ime - [[Newtonov reflektor]]. Newtonovi reflektori nemaju optičku pogrešku [[kromatska aberacija|kromatske aberacije]], ali je reflektivnost tadašnjih zrcala bila vrlo malena - svega 50-60% [[svjetlost]]i bi nakon refleksije od primarnog zrcala dolazilo do [[okular|okulara]]. Reflektori su tek u 19. stoljeću dobili [[srebro|srebrne]] premaze na zrcalima, a početkom 20. stoljeća počinju se raditi prva aluminizirana zrcala. Prvi [[radio teleskop]] pušten je u rad 1937.

== Podjela ==

=== Optički teleskopi ===
{{Glavni|Optički teleskop}}

Optički teleskopi se razlikuju prema načinu stvaranja slike. To su:

* [[refraktorski teleskop|refraktori]]
* [[reflektorski teleskop|reflektori]]
* [[Katadiopterski teleskop|katadiopteri]]

'''[[refraktorski teleskop|Refraktori]]''' koriste leću za skupljanje svjetlosti. [[lom svjetlosti|Lomom svjetlosti]] (refrakcijom) na površinama [[optička leća|optičke leće]] slika dolazi u žarište. Suvremeni teleskopi mogu biti akromatski i apokromatski. '''Akromatski teleskop''' ima konstrukciju leće od barem dva elementa kako bi se smanjila [[kromatska aberacija]]. '''Apokromatski teleskop''' ima leću od posebnih vrsta stakla s malim indeksom loma kako bi sve valne duljine vidljivog dijela svjetlosti na istom mjestu bile u žarištu te se potpuno uklonila kromatska aberacija.

'''[[reflektorski teleskop|Reflektori]]''' koriste zrcalo za skupljanje svjetlosti koje se odbija ([[refleksija|reflektira]]) od njegove površine. Zrcalo se nalazi na dnu optičke cijevi, a zrake dolaze do dijagonalnog zrcala koje pod kutem od 90° odbija svjetlost do [[okular]]a na vrhu optičke cijevi. Budući da ne rade na principu loma svjetlosti reflektori nemaju kromatsku aberaciju. Profil zrcala je najčešće [[Parabola_(krivulja)|parabola]] kako bi se smanjila [[sferna aberacija]].

'''[[Katadiopterski teleskop|Katadiopteri]]''' za skupljanje svjetlosti koriste sustav leća i zrcala. Takva konstrukcija omogućava veliku žarišnu daljinu unutar relativno kratke optičke cijevi. Ovisno o položajima leća i zrcala postoje mnoge vrste katadioptera. U amaterskoj astronomiji najčešće se koriste schmidt-cassegrain, maksutov-cassegrain te ritchey-chretien. Najveći svjetski teleskopi su većinom katadiopteri. [[Svemirski teleskop Hubble]] je katadiopter tipa ritchey-chretien.

=== Radio teleskopi ===
{{Glavni|Radio teleskop}}

'''Radio teleskop''' je [[astronomski instrumenti|astronomski instrument]] za prihvat i mjerenje jakosti svemirskih [[Radio valovi|radio valova.]] Sastoji se od [[Antena|antene]], prijamnika s [[pojačalo]]m i elektronskih [[računalo|računala]] za analizu i pohranu podataka. [[Antena|Antene]] mogu biti poluvalni dipol, takozvana Yagijeva antena, ili [[dipol]] u [[Žarište|žarištu]] udubljenoga kolektora koji je najčešće [[paraboloid]]noga oblika. Po tipu rada, radio teleskopi se dijele na one s radio [[Interferometar|interferometrima]], s grupnom antenom i s refleksijskim [[zrcalo]]m. Mjere refleksijskoga zrcala moraju biti što veće kako bi se postiglo bolje razlučivanje. Budući da su [[valna duljina|valne duljine]] [[radio valovi|radio valova]] i do 100 000 puta veće od valnih duljina vidljive [[svjetlost]]i, potrebne su antene s promjerom od nekoliko desetaka metara kako bi se dobila moć razlučivanja od nekoliko [[Stupanj (kut)|stupnjeva]], dok optički teleskopi s promjerom zrcala od približno 1 [[metar]] mogu razdvojiti (registrirati kao dva) izvore međusobno udaljene manje od jedne lučne sekunde. Zbog toga sve više u upotrebu ulaze prva dva tipa radio teleskopa, kojima nije uvjet velika zrcalna antena. Kod interferometarskoga tipa u najjednostavnijem slučaju koriste se dvije antene udaljene nekoliko desetaka ili stotina kilometara, koje su tijekom rada međusobno fazno koherentne ([[dugobazična interferometrija]]). Razmak između dviju antena ima tada istu ulogu koju u teleskopu s jednim [[zrcalo]]m ima promjer zrcalne plohe. Problem je održavanje fazne koherencije na antenama zbog velike duljine vodiča koji ih spajaju. Taj se razmak može bitno smanjiti upotrebom većega broja antena na relativno malenom prostoru (grupna antena). One također moraju biti međusobno u fazi te zauzimati pravilan raspored (u obliku križa, kruga, slova Y i tako dalje). Linearne su dimenzije takve grupne antene reda veličine kilometra, a moć je razlučivanja nekoliko lučnih minuta.

=== Gama teleskop ===
{{Glavni|Gama astronomija}}

'''Gama teleskop''' u površinskim slojevima izloženima zračenju pretvara [[gama zračenje]] u brze [[elektron]]e i [[pozitron]]e i usmjerava ih prema srednjemu sloju s [[Ionizacijska komora|ionizacijskom komorom]] u kojoj izazivaju svjetlucanje, koje se potom bilježi u uređaju za analiziranje i pretvorbu slike u [[elektronika|elektronički oblik]].

=== Rendgenski teleskop ===
{{Glavni|Rendgenska astronomija}}

'''Rendgenski teleskop''' usmjerava [[rendgensko zračenje]] prema [[žarište|žarištu]] i uređaju za pretvorbu slike u elektronički oblik s pomoću [[metal]]nih [[zrcalo|zrcala]]. Ona su postavljena gotovo usporedno s pravcem gledanja jer se rendgenske zrake mogu odbijati pod [[kut]]om od samo nekoliko stupnjeva.

=== Teleskop za ultraljubičasto zračenje ===
{{Glavni|Ultraljubičasta astronomija}}

'''Teleskop za ultraljubičasto zračenje''' prikuplja zrake višeslojnim zrcalima koja se, zbog toga što se [[ultraljubičasto zračenje]] teško odbija, sastoje svaka od stotinu izmjenično postavljenih slojeva [[silicij]]a i [[molibden]]a debljine oko 10 [[nanometar]]a.

=== Teleskop za infracrveno zračenje ===
{{Glavni|Infracrvena astronomija}}

'''Teleskop za infracrveno zračenje''' rabi uglavnom [[poluvodič]]ke pretvarače slike u elektronički oblik prilagođene malim energijama [[infracrveno zračenje|infracrvenoga zračenja]], a cijeli se teleskop hladi na niske temperature kako njegovo vlastito zračenje ne bi utjecalo na mjerenja.

== Amaterska astronomija ==
{{Glavni|Amaterska astronomija}}

U amaterskoj astronomiji većinom se koriste samo optički teleskopi. Oni su najčešće sklopivi te se prije svakog astronomskog opažanja sastavljaju, a nakon toga rastavljaju i ponovno spremaju.

Sastoje se od:

* optičke cijevi
* montaže
* okulara

'''Optička cijev''' sadrži optički sustav teleskopa (leću i/ili zrcalo) te fokuser. U fokuser teleskopa se stavljaju [[okular]]i - skup leća kojima se povećava slika nastala u žarištu teleskopa. Povećanje teleskopa je omjer žarišne duljine teleskopa i žarišne duljine okulara izraženih u milimetrima. Ipak, najvažnija osobina teleskopa je skupljanje što veće količine svjetlosti udaljenih objekata (zvijezda, maglica i galaksija), a ne njihovo povećanje. Prema tome, teleskop većeg promjera objektiva omogućiti će da objekti u njemu budu sjajniji te će se vidjeti tamnije zvijezde (veća [[granična magnituda]]). [[Razlučivost]] teleskopa (sposobnost raspoznavanja dvaju bliskih objekata) također ovisi o njegovom promjeru. Teleskop većeg promjera moći će razlučiti bliske dvojne zvijezde i više detalja na planetima neovisno o povećanju teleskopa. Maksimalno korisno povećanje teleskopa je otprilike 2x promjera objektiva u milimetrima. Prema tome, jeftini teleskopi promjera objektiva 60 mm mogu podnijeti maksimalno povećanje od 120x, a 200mm teleskop 400x. U praksi se takva povećanja vrlo rijetko koriste.

'''Montaža''' teleskopa može biti alt-azimutalna ili ekvatorijalna. Sastoji se od dva dijela - glave i tronošca.

* '''''Alt-azimutalne montaže''''' imaju mogućnost vodoravnog (lijevo-desno) i okomitog (gore-dolje) pomaka. Jednostavni su za postavljanje i upotrebu, a mogu biti motorizirani i kompjuterizirani kako bi mogli automatski tražiti i pratiti objekte na nebu. Alt-azimutalne montaže imaju vrlo ograničene mogućnosti za [[astrofotografija|astrofotografiju]] - zbog rotacije objekta unutar vidnog polja s njima se mogu rabiti tek vrlo kratke ekspozicije. Problem, se dakako, može riješiti korištenjem tzv. derotatora polja, koji zaokreće fotoaparat sukladno rotaciji polja. Međutim, visoka cijena te uska kompatibilnost s modelima teleskopa ograničava njihovu upotrebu. Alt-azimutalne montaže popularne su u kombinaciji sa svim vrstama teleskopa. Alt-azimutalna montaža na koju se stavljaju veliki reflektori naziva se još i dobson montaža po njenom izumitelju Johnu Dobsonu. Kompjuterizirane viličaste montaže često se koriste s katadiopterima svih promjera.

* '''''Ekvatorijalne montaže''''' se postavljaju tako da im je jedna os pod kutem koji odgovara [[zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]] mjesta s kojeg se rade astronomska opažanja. Os je paralelna zemljinoj osi rotacije i tako usmjerena u sjeverni nebeski pol koji se trenutno nalazi u blizini zvijezde [[Sjevernjača|Sjevernjače]]. Proces usjeveravanja ekvatorijalne montaže zove ze ''rektifikacija''. Uz pomoć ekvatorijalne montaže moguće je raditi dugačke ekspozicije koje su potrebne u astrofotografiji kako bi se snimili tamni i udaljeni astronomski objekti. Zbog svoje konstrukcije, potrebne preciznosti i robustnosti, ekvatorijalne montaže znatno su skuplje od alt-azimutalnih. Izuzetak su ekvatorijalne montaže na jeftinim početničkim teleskopima koje su najčešće loše kvalitete i neprikladne za optičke cijevi s kojima se nude u prodaji.

'''Okulari''' služe za vizualno opažanje slike koju stvara teleskop. Što je manja žarišna duljina okulara, veće je povećanje slike. Zbog turbulencija u [[atmosfera|atmosferi]] samo u vrlo rijetkim trenutcima moguće je vdjeti mirnu i oštru sliku na povećanjima većim od 250x. Takvim povećanjima promatraju se isključivo planeti, višestruke zvijezde i planetarne maglice. Objekti dubokog neba (maglice i galaksije) se najčešće promatraju na manjim povećanjima od oko 100x.

== Poznatiji teleskopi ==

* [[Svemirski teleskop Hubble]] - umjetni satelit u orbiti oko Zemlje s teleskopom koji promatra u vidljivom spektru svjetlosti, kao i u spektru [[ultraljubičasto svjetlo|ultraljubičaste]] i [[infracrveno svjetlo|infracrvene]] svjetlosti. Hubble je u prednosti nad zemaljskim teleskopima, jer ne ovisi niti o vremenskim prilikama, niti na kvalitetu slike utječe komešanje atmosfere. Osim toga, teleskopima na Zemlji atmosfera onemogućava prolaz valnih duljina u ultraljubičastom i infracrvenom spektru. Teleskop Hubble je razvila i lansirala američka svemirska agencija [[NASA]] tijekom devedesetih godina 20. stoljeća.

* [[Vrlo veliki teleskop]] ili '''VLT''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Very Large Telescope'') je skup od četiri povezana teleskopa. Svaki teleskop ima promjer ogledala od 8 metara, što je trenutno među najvećim promjerima ogledala zemaljskih teleskopa. VLT je smješten u pustinji [[Atacama|Atacami]] u [[Čile|Čileu]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Telescope}}
# [http://www.recenzije.astrobobo.net/faq/faq Često postavljana pitanja o teleskopima] <br/>
# [http://nebo.znanost.org/2004/principi/principi.html Principi rada teleskopa], Nebo na poklon<br/>

[[Kategorija: Teleskopi| ]]

Teleskop - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

Suradnik10 u (test) 22:15, 8. siječanj 2026.

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica