WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-02T13:39:49Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 13:39
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Tako je govorio Zaratustra'''-->~~{{slično\|o knjizi [[Friedrich Nietzsche\|Friedricha Nietzschea]]\|album [[KUD Idijoti\|KUD Idijota]]\|Tako je govorio Zaratusta}}		{{slično\|o knjizi [[Friedrich Nietzsche\|Friedricha Nietzschea]]\|album [[KUD Idijoti\|KUD Idijota]]\|Tako je govorio Zaratusta}}
	{{Infookvir knjiga		{{Infookvir knjiga
	\| naziv = Tako je govorio Zaratustra		\| naziv = Tako je govorio Zaratustra

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T12:04:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{slično|o knjizi [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]|album [[KUD Idijoti|KUD Idijota]]|Tako je govorio Zaratusta}}
{{Infookvir knjiga
| naziv = Tako je govorio Zaratustra
| naziv_izvornika = Also sprach Zarathustra: Ein Buch für Alle und Keinen
| prijevod =
| slika =[[Datoteka:Also_sprach_Zarathustra.GIF|200px]]
| opis_slike =Naslovnica prvoga izdanja
| autor = [[Friedrich Nietzsche]]
| ilustrator =
| dizajn korica =
| država =[[Njemačka]]
| jezik =[[njemački]]
| serijal =
| žanr =
| vrsta_djela =
| izdavač =
| datum_izdanja = 1883. — 1891.
| vrijeme_i_mjesto_nastanka =
| vrsta_korica =
| broj_stranica =
| pripovjedač =
| gledište =
| vrijeme_radnje =
| mjesto_radnje =
| glavni_lik =
| teme =
| isbn =
| prethodna =
| sljedeća =
}}

'''Tako je govorio Zaratustra ''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Also sprach Zarathustra'') je djelo [[njemačka|njemačkoga]] filozofa [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]], nastalo između [[1883.]] i [[1885.]], a koje govori o mudracu koji se spušta sa svoje planine medu ljude da im iz svojeg obilja održi niz govora o najraznovrsnijim životno-filozofskim problemima. Glavna tema je volja i moć nadčovjeka koja se postavlja kao novo mjerilo svih vrijednosti i postupaka, jer religijski i metafizički [[Bog]] više ne može biti orijentacija. Cilj je postaviti nova mjerila čovjeku, [[moral|moralu]] i povijesti. Nekadašnje vrijednosti i [[ideal|ideali]] više ne vrijede, potrošeni su i razotkriveni.

Knjiga ima labavu strukturu. Svaki dio može se čitati neovisno o drugim tekstovima. Djelo je povezano u cjelinu preko lika Zaratustre i njegove namjere da ljudima objavi novo učenje. U prvom djelu, Zaratustra odlazi na trgove i u gradove i pokušava većinu ljudi pridobiti za svoju stvar. Potom, nakon što je posijao sjeme svoje poruke, ponovno se povlaći u samoću. U drugom dijelu, obraća se samo svojim sljedbenicima. No ključne misli, koje postupno sazrijevaju u njemu, on još uvijek drži skrivene od njih. Ponovno bira samoću, da bi u trećem dijelu otkrio svoje najvažnije misli, posljednju tajnu svojeg učenja. Tu govori kao osamljeni pojedinac, okružen samo svojim životinjama. U posljednjem, četvrtom dijelu, sada već sijedi Zaratustra razgovara samo s onima koje naziva višim ljudima: tražiteljima smisla koji u praznini modernog života ne mogu naći utjehu, ali koji su izgubili stare ideale.

Zatarustrina poruka sažima se u nalogu da se svijetu kaže ''da'', i to svijetu onakav kakav jest i kakav je oduvijek bio. Ovaj nalog ne traži žrtvovanje života radi ideala koji kleveću ovaj svijet i obmanjuju nas pričama o onostranostima. Svojim djelom Nietzsche želi sagledati svijet koji nije prekriven velom [[metafizika|metafizike]] i morala. Prema njemu, smisao svijeta ne leži u Bogu niti u nekom moralnom poretku, nego se nalazi u njemu samom. Čovjek se treba osloboditi tereta [[um]]a, [[duh]]a i morala, treba se okrenuti konkretnom, osjetilnom svijetu, u ovostranom pronaći i naći smisao.

Nadčovjek je za Nietzschea smisao zemlje. On je najviši stupanj samoostvarenja čovjeka. Čovjek je pokušaj, eksperiment koji tek u nadčovjeku uspijeva. Nadčovjek je mudar, ponosan, smion, bezbrižan, stvaralački i otvoren za promjene. On i patnje i prolaznost doživljuje kao izvor ugode. Ključne riječi ovog novog držanja su [[tijelo]] i [[zemlja]]. Nietzsche tijelu daje prednost pred duhom i dušom. Umjesto vladavine uma i besmrtnosti duše, slavi zanos tijela. Nadčovjek je okrenut zemlji, koju ne doživljuje kao mrtvu tvar, nego kao stvaralačku silu preobražaja.

Snagu koja prožima sva bića i koja vlada svijetom Nietzsche shvaća kao izvor svih istinskih vrijednosti i vrlina i naziva je volja za moć, odnosno neiscrpna volja za rađanjem i životom. Stvaranje, rađanje i nastajanje jesu najvažniji atributi ove pozitivno shvaćene snage.

"Zaratustra" je njemačka verzija imena [[Perzija|perzijskog]] proroka [[Zarathuštra|Zoroastra]] (''Zaraθuštra''), osnivača [[zoroastrizam|zoroastrizma]], koji je snažno utjecao na [[judaizam]] i potom [[kršćanstvo]]. Dakle, knjiga ne prikazuje perzijskog osnivača religije, koji je prvi podijelio svijet na dobro i zlo i time postao zastupnikom moralnog tumačenja svijeta, nego se njegovo ime koristi kao ime vjesnika novog učenja u znaku ukidanja moralnog načina tumačenja svijeta. Najznamenitiji odlomak nalazi se na početku knjige: Zaratustra se spušta s planine, razgovara s nekim starim čovjekom i zatim se pita: "Je li moguće da on još nije čuo ''da je Bog mrtav''?"

Zbog svojih razmatranja to je jedno od najpoznatijih filozofskih djela ovoga autora, a stil pisanja je nedvosmisleno svrstao ''Zaratustru'' i u vrhunce [[svjetska književnost|svjetske književnosti]].

== Prijevodi na hrvatski jezik ==

Prvi prijevod ovog djela na [[hrvatski jezik]] načinio je [[filozof]] i [[estetika|estetičar]] [[Danko Grlić]] [[1962.]] godine. Najnoviji prijevod je djelo filozofa [[Mario Kopić|Maria Kopića]] i objavljen je u [[Zagreb]]u [[2009.]] godine. Kopić je također djelo preveo i biblijskim stilom pod naslovom ''Tako govoraše Zaratustra'', a taj je prijevod objavljen u [[Dubrovnik]]u [[2018.]] godine.

{{mrva-filozofija}}

[[Kategorija:Njemačka književnost]]
[[Kategorija:Filozofska djela]]

Tako je govorio Zaratustra - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica