Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije

2026-03-11T01:27:43Z

preuzeto s hr.wikipedije

Nova stranica

{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Nacionalni arheološki park Tak'alik Ab'aj
|slika = ESTRUCTURA 12 MUSEO AL AIRE LIBRE FACHADA OESTE - TAKALIK ABAJ.png
|godina = [[2023.]] <small>(45. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii
|ugroženost = ne
|dossier = 1663
|država = {{Z+X|GUA}}
|karta = Gvatemala
|karta-oznaka = Tak'alik Ab'aj
|oznaka-položaj = bottom
|koordinate = {{coord|14|38|19|N|91|43|57|W|display=inline,title}}
|karta-opis = Lokacija Takalik Abaja u Gvatemali
}}
'''Takalik Abaj''' ili '''Tak'alik Ab'aj''' ([[Quiché jezik|quiché mayanski]] za „Stojeći kamen”<ref>Arheološko nalazište se isprva zvalo Abaj Takalik (izg. “Abah Takalik”). Prema gramatici kičejskog jezika, no budući da je “tak'alik” pozicijski pridjev unutar rečenice, ispravan naziv trebao bi biti ''Tak'al A'baj''. Stoga je ''Tak'alik A'baj'' naziv koji je službeno priznala vlada Gvatemale.</ref>), je veliki [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovski]] [[Olmeci|olmečki]] i [[Maya Indijanci|majanski]] [[arheološki lokalitet]] drevnog naselja '''Kooja'''; danas [[Nacionalni park|Nacionalni arheološki park]] u općini El Asintal, u [[Retalhuleu (departman)|departmanu Retalhuleu]], na [[Tihi ocean|pacifičkoj]] obali južne [[Gvatemala|Gvatemali]].

Njegova 1700-godišnja povijest (od 800. pr. Kr. do 900. god.) obuhvaća razdoblje koje je svjedočilo prijelazu iz olmečke civilizacije u pojavu rane majanske kulture. Tak'alik Ab'aj imao je primarnu ulogu u tom prijelazu, dijelom i zato što je bio ključan za trgovačku rutu na velike udaljenosti koja je povezivala [[Tehuantepec (prevlaka)|prevlaku Tehuantepec]] u današnjem [[Meksiko|Meksiku]] s današnjim [[El Salvador]]om. Ideje i običaji opsežno su se dijelili duž ove rute. Sveti prostori i građevine raspoređeni su prema kozmološkim načelima [[arheoastronomija|arheoastronomije]], a mogu se pronaći inovativni sustavi upravljanja vodama, [[keramika]] i [[lapidarij|lapidarna]] umjetnost. Danas autohtone skupine različitih pripadnosti i dalje smatraju to mjesto svetim i posjećuju ga kako bi obavljale rituale. Zbog toga je Nacionalni arheološki park Tak'alik Ab'aj upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] 2023. godine.<ref name=UNESCO>[https://whc.unesco.org/en/list/1663 Nacionalni arheološki park Tak'alik Ab'aj], službene stranice UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 15. srpnja 2025.</ref>

[[Datoteka:Larger Southern Maya area v3.svg|mini|lijevo|Položaj Takalik Abaja u središtu područja Olmeka.]]

==Povijest i odlike==
[[Datoteka:TakalikAbajBallcourtp2.jpg|mini|lijevo|Igralište za loptu na terasi 2 u Središnjoj skupini datira iz srednjeg predklasičnog razdoblja (800. – 300. pr. Kr.)]]
[[Datoteka:Formative Period southern Mesoamerica 2 PT.svg|mini|lijevo|Takalik Abaj i druga predklasična nalazišta na pacifičkoj obali.]]
Takalik Abaj se prostire na pet plantaža kave u podnožju planinskog lanca [[Sierra Madre u Chiapasu]], na zapadu omeđen rijekom Nimá, a na istoku rijekom Ixchayá, koje obje izviru u gvatemalskom gorju.<ref>Zetina Aldana, Mario Enrique i Jaime Gildardo Escobar, ''Abaj Takalik Research Notebook 2: Flora i fauna: retrospektivni i suvremeni pogled u Abaj Takalik'', Gvatemala: Ministarstvo kulture i sporta, 1994. OCLC 37571546</ref>
Gradska jezgra pokrivala je radijus od otprilike 6,5 km², gdje se još uvijek može vidjeti oko 80 važnih građevina i više od desetak trgova. Od otkrića na tom je mjestu pronađeno više od dvjesto kamenih [[stela]].

Na njegovu arhitekturu uvelike su utjecali Olmeci tijekom srednjeg predklasičnog razdoblja, a kasnije je razvila majanske značajke.

Postoji malo nalazišta koja razumiju „prijelazne” procese i promjene između obje kulture, rane olmečke civilizacije i klasične Maje. U Meksiku ([[Izapa]], [[La Venta]], [[Chiapa de Corzo]], između ostalih) i u Gvatemali ([[Kaminaljuyu]], Takalik Abaj, [[El Baúl]])), dijele neke od karakteristika koje nam omogućuju razumijevanje razvoja predhispanske Mezoamerike<ref>[http://www.mesoweb.com/es/informes/Izapa.pdf Izapa, Chiapas], MesoWeb {{es}} Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref>

Skulpture u olmečkom stilu pronađene su u Takalik Abaju, uključujući moguću kolosalnu glavu, [[petroglif]]e i druge nalaze. Lokalitet ima jednu od najvećih koncentracija skulptura u olmečkom stilu izvan [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]].<ref>Michael Love, N''edavna istraživanja na južnom gorju i pacifičkoj obali Mezoamerike'', Journal of Archaeological Research, Springer (Nizozemska) 15 (4), prosinac 2007., str. 275.-328. {{eng oznaka}} ISSN 1573-7756. doi : 10.1007/s10814-007-9014-y</ref>

Takalik Abaj predstavlja također prvi procvat majanske kulture, koji se dogodio oko 400. godine prije Krista, a mnumentalna arhitektura i dugi niz skulptura u raznim stilovima ukazuju na važnost lokaliteta.<ref>Richard E.W. Adams, ''Prapovijesna Mezoamerika'', (Revidirano izdanje), Norman: University of Oklahoma Press, 1996. {{eng oznaka}} ISBN 0-8061-2834-8. OCLC 22593466</ref>

Količina i raznolikost kamenih skulptura, u kombinaciji s dokazima napretka u ranom pisanju, [[matematika|matematici]] i [[kalendar]]skim sustavima pronađenim na lokalitetu, od predklasičnog razdoblja nadalje, odražavaju bogatstvo i raznolikost kulturnih izraza koji su rezultat kontakta s udaljenim narodima i kulturama<ref name=UNESCO/>.

Nakon napuštanja oko 900. godine nove ere, lokalitet je zarastao gustom vegetacijom, a u novije vrijeme stvorene su plantaže kave, kaučukovca i šećerne trske, ali one ne dosežu arheološke razine u tlu. Iskapanja nakon otkrića Gustava Bruhla 1888. god. su otkrila uglavnom netaknute ostatke (zgrade, skulpture i artefakti) koji nisu bili dirani prije iskapanja<ref name=UNESCO/>.

Danas autohtone skupine dvadeset dvije različite [[Majanski (jezična porodica)|majanske jezične pripadnosti]] i dalje smatraju nalazište svetim mjestom i posjećuju ga kako bi obavljali [[ritual]]e. Kontinuirano korištenje imanja kao mjesta [[hodočašće|hodočašća]] za autohtone duhovne vodiče (''Ajq'ijab''') pojačava autentičnost arheološkog parka<ref name=UNESCO/>.

<gallery mode="packed-hover" heights="140">
File:Takalik Abaj obsidian 1.jpg|Artefakti od opsidijana iskopani u Takalik Abaju, uključujući jezgre i prizmatične oštrice.
File:Takalik Abaj Stela 5 p4.jpg|Stela 5 (oko 126. god.) i Oltar 8 u ranom majanskom stilu.
File:Abaj Takalik Stela 5.jpg|Stela 5 s datumom (oko 126. god.) koji je okružen vladarima, vjerojatno simbolizirajući prijenos moći s jednog kralja na drugog.
File:ESTRUCTURA 12 MUSEO AL AIRE LIBRE ESQUINA NOROESTE -TAKALIK ABAJ.jpg|Struktura 12, koja datira iz ranog klasičnog razdoblja.
File:TakalikAbajDrainage.jpg|Kameni kanal za odvodnju kišnice s građevine 7 (kasnoklasično razdoblje).
File:Potbelly 6.jpg|Stubište koje vodi do terase 3 s trbušastim skulpturama koje su još uvijek na svojim izvornim mjestima
File:Potbelly 1.jpg|Skulptura s trbušastim dijelom u Takalik Abaju vjerojatno datira iz kasnog predklasičnog razdoblja.
File:Structure5.JPG|Struktura 5.
File:Takalik Abaj Altar 48.jpg|Oltar 48, skulptura u ranom majanskom stilu.
File:BKB 3544.jpg|Spomenik 66, skulptura lokalnog stila u obliku krokodilske glave.File:BKB 2203.jpg|Spomenik 66 koji je oblikovan poput krokodilske glave.
File:Takalik Abaj Monument 215 1.jpg|Spomenik 215, donji dio dijela skulpture ''Cargador del Ancestro''
File:Takalik Abaj Stela 14.jpg|Stela 14.
File:Takalik Abaj polychrome vessel.jpg|Ranoklasična cilindrična polikromirana posuda.
File:Takalik Abaj Postclassic figurine head.jpg|Glava s postklasične keramičke figurice.
</gallery>

==Izvori==
{{izvori}}

==Literatura==
* William R. Coe, ''Tikal: Guía de las Antiguas Ruinas Mayas. Guatemala'', Piedra Santa, 1967. – 1988. {{ISBN|84-8377-246-9}}. {{es}}

==Povezani članci==
* [[Tikal]]
* [[Pretkolumbovska umjetnost]]
* [[Palenque]] ([[Meksiko]])
* [[Quiriguá]] ([[Gvatemala]])
* [[Copan]] ([[Honduras]])

== Vanjske poveznice ==
* [https://selloq.inguat.gob.gt/index.php/es/zoo/item/parque-arqueologico-nacional-tak-alik-ab-aj Parque Arqueológico Nacional Tak'alik Ab'aj (Abaj Takalik)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240702233622/https://selloq.inguat.gob.gt/index.php/es/zoo/item/parque-arqueologico-nacional-tak-alik-ab-aj |date=2. srpnja 2024. }} (službene stranice) {{es}}
* [https://www.facebook.com/pantaasintal?mibextid=ZbWKwL Facebook stranica Nacionalnog arheološkog parka Tak'alik Ab'aj] {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Povijest Gvatemale]]
[[Kategorija:Mayanski arheološki lokaliteti]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti američkih kultura]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Sjevernoj Americi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Sjevernoj Americi]]

Takalik Abaj - Povijest promjena

Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije