WikiSysop: file->datoteka

2022-05-08T11:53:31Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 8. svibanj 2022. u 11:53
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Sveučilište u Sarajevu'''-->{\| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;"		<!--'''Sveučilište u Sarajevu'''-->{\| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;"
	<tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Sveučilište u Sarajevu</th></tr>		<tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Sveučilište u Sarajevu</th></tr>
	<tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[~~File~~:Sveučilište u Sarajevu logo.jpg\|250px]]</td></tr>		<tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Sveučilište u Sarajevu logo.jpg\|250px]]</td></tr>
	<tr><td style="text-align:center;" colspan="2">''Universitas Studiorum Sarajevoensis''<hr /></td></tr>		<tr><td style="text-align:center;" colspan="2">''Universitas Studiorum Sarajevoensis''<hr /></td></tr>
	<tr><th>Osnovano</th><td>2. prosinca [[1949.]]</td></tr>		<tr><th>Osnovano</th><td>2. prosinca [[1949.]]</td></tr>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T03:53:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;"
<tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Sveučilište u Sarajevu</th></tr>
<tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[File:Sveučilište u Sarajevu logo.jpg|250px]]</td></tr>
<tr><td style="text-align:center;" colspan="2">''Universitas Studiorum Sarajevoensis''<hr /></td></tr>
<tr><th>Osnovano</th><td>2. prosinca [[1949.]]</td></tr>
<tr><th>Tip:</th><td>javno</td></tr>
<tr><th>Rektor:</th><td>[[Dr. Rifat Škrijelj]]</td></tr>
<tr><th>Sastavnice:</th><td>30</td></tr>
<tr><th>Osoblje:</th><td>7.915 ([[2015.]])<ref>[http://www.unsa.ba/homepage/ Web stranice sveučilišta]</ref></td></tr>
<tr><th>Studenti:</th><td>72.480 ([[2015.]])<ref>[http://www.unsa.ba/homepage/ Web stranice sveučilišta]</ref></td></tr>
<tr><th>Mjesto:</th><td>[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]</td></tr>
<tr><th>Web stranica:</th><td>[http://www.unsa.ba/ www.unsa.ba]</td></tr>
|-
! colspan="2" |'''Rektorat'''
|-
!Adresa:
! Obala Kulina bana 7/II
71000 Sarajevo, BiH
|-
!Telefon:
!+387 33 226-378
|-
!Faks:
!+387 33 56 51 18
|}

'''Sveučilište u Sarajevu''' (boš., srp.: ''Univerzitet u Sarajevu''; {{lat.|Universitas Studiorum Saraievoensis}}) je najveće i najstarije sveučilište u [[Dodatak:Popis sveučilišta u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]] sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]] osnovano 1949.

== Povijest ==

Povijest visokog obrazovanja u [[Sarajevo|Sarajevu]] seže u 1537., kada je osnovan [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begov vakuf]]. [[Gazi Husrev-begova knjižnica u Sarajevu|Gazi Husrev-begova knjižnica]] je u svojstvu pridruženog člana, najstarija institucija u okviru Sveučilišta u Sarajevu. Nakon dolaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], osnovana je [[Šerijatska sudačka škola u Sarajevu|Šerijatska sudačka škola]] 1887., Zemaljski muzej 1888., [[Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu|Vrhbosanska katolička bogoslovija]] 1890. [[Sarajevsko-reljevska pravoslavna bogoslovija]] je 1892. uzdignuta na razinu visoke škole. Zemaljski muzej danas je pridruženi član, a Katolički bogoslovni fakultet punopravni član Sveučilišta u Sarajevu. [[Poljoprivredno-šumarski fakultet u Sarajevu|Poljoprivredno-šumarski fakultet]] osnovan je 1940., a [[Medicinski fakultet u Sarajevu|Medicinski fakultet]] 1944.<ref name=Povijest>[http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=26&Itemid=78 Historijat Univerziteta] (na bošnjačkom). Sveučilište u Sarajevu. Pristupljeno 25. siječnja 2015.</ref>

Godinu dana nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u Sarajevu je s radom počela i [[Viša pedagoška škola]] te [[Biološki institut u Sarajevu|Biološki institut]]. Nakon što je poslije Medicinskog, [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravnog]] i Poljoprivredno-šumarskog fakulteta otvoren i [[Tehnički fakultet u Sarajevu|Tehnički fakultet]], [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština NR BiH]] je 1949. donijela ''Zakon o Univerzitetu'' kojim je osnovano Sveučilište u Sarajevu. [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofski fakultet]] (s prirodno-matematičkim odsjekom) i [[Veterinarski fakultet u Sarajevu|Veterinarski fakultet]] punopravni članovi Sveučilišta postali su 1950. Narednih desetljeća uslijedilo je razdoblje dinamičnog rasta.<ref name=Povijest/>

Do 1975. Sveučilište u Sarajevu bilo je jedino sveučilište u BiH te osnovni pokretaš razvoja visokog obrazovanja i znanosti, značajno doprinoseći utemeljenju [[Sveučilište u Banjoj Luci|Sveučilišta u Banjoj Luci]] 1975., [[Sveučilište u Tuzli|Sveučilišta u Tuzli]] 1976. i [[Sveučilište u Mostaru|Sveučilišta u Mostaru]] 1977.<ref name=Povijest/>

U vrijeme neovisnoti RBiH, Sveučilište u Sarajevu je imalo 19 fakulteta, 3 akademije, 4 visoke škole u Sarajevu i 2 fakulteta u Zenici. Tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] i [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] (5. travnja 1992. - 29. veljače 1996.), Sveučilište je pretrpjelo velike ljudske i materijalne štete kroz stradanja, raseljavanje i odljev nastavnog kadra, fizičko razaranje zgrada i opreme Sveučilišta. <ref name=Povijest/>

Nakon rata, Sveučilište u Sarajevu je zajedno s drugim sveučilištima u BiH 1996. pristupilo europskim programima podrške reformi visokog obrazovanja. To je razdoblje obilježeno djelovanjem Sveučilišta na saniranju posljedica ratnih razaranja, stvaranju ambijenta za nastavak stabilnog i kontinuiranog razvoja i potpunije uključivanje Sveučilišta u suvremene europske i svjetske akademske tokove.<ref name=Povijest/>

U razdoblju od 1997. do 2000., Sveučilište u Sarajevu je koordiniralo na europskom planu prvi TEMPUS projekt nastavnog plana i programa po modelu 3+2. Sveučilište je kao cjelina akademske 2005./06. godine krenulo u proces reforme prema bolonjskim načelima. Razvio je ili sudjeluje u nekoliko međunarodno umreženih programa trećeg ciklusa studija koji nastoje slijediti EHEA-ERA standarde.<ref name=Povijest/>

== Organizacija ==

Sveučilište u Sarajevu je velika i složena ustanova čiju strukturu danas čini trideset organizacijskih jedinica - 22 fakulteta, 3 akademije, 5 znanstveno-istraživačkih instituta, unutar šest grupacija iz područja društvenih, humanističkih, medicinskih, tehničkih, prirodno-matematičkih i biotehničkih znanosti te umjetnosti. Među pridruženim članovima Sveučilišta su Nacionalna i sveučilišna knjižnica Bosne i Hercegovine, [[Gazi Husrev-begova knjižnica u Sarajevu|Gazi Husrev-begova knjižnica]] i [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]], kao i druge sveučilišne jedinice.<ref name=Povijest/>

Usvajanjem Statuta Sveučilišta u svibnju 2013. od strane Senata Sveučilišta, u skladu s Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH i Zakonom o visokom obrazovanju Sarajevske županije, Sveučilište je napravilo odlučan iskorak od labave asocijacije fakulteta ka Sveučilištu organiziranom na jedan od načina koje je oblikovala relevantna europska tradicija.<ref name=Povijest/>

Trenutno su objekti većine članova i pridruženih članova Sveučilišta razmješteni na prostoru grada Sarajeva, dok se u Kampusu Sveučilišta, smještenom na lokalitetu bivše vojarne "Maršal Tito", trenutno nalazi skupina od pet fakulteta i dva instituta, te dodatni obrazovni i drugi studentski sadržaji. Urađeni su glavni projekti i pribavljene urbanističke suglasnosti za dio objekata predviđenih prvom fazom realizacije Master plana Kampusa. Master plan je dobio ''Campus Planing Award'', u [[Boston|Bostonu]] 2004.<ref name=Povijest/>

== Izvori ==

{{izvori}}

[[Kategorija:Sveučilište u Sarajevu]]
[[Kategorija:Sarajevo]]

Sveučilište u Sarajevu - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica