Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 2' u '. — 2'

2025-04-08T01:56:26Z

Zamjena teksta - '.- 2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:56
Redak 39:		Redak 39:
	Palmižana već desetljećima privlači i inspirira generacije hrvatskih umjetnika koji se često mogu sresti na otoku dok stvaraju, radovi broj važnih umjetničkih ličnosti su izloženi u rezidenciji obitelji Meneghello.		Palmižana već desetljećima privlači i inspirira generacije hrvatskih umjetnika koji se često mogu sresti na otoku dok stvaraju, radovi broj važnih umjetničkih ličnosti su izloženi u rezidenciji obitelji Meneghello.

	Na predjelu Palilo obitelj Machiedo je imala svoj posjed. Kad je austrijski car podijelio nasljedno plemstvo [[Ivan Krstitelj Machiedo mlađi\|Ivanu Krstitelju Machiedu]], dobili su pridjevak po imenu ovog predjela, Palilski (de Palilo).<ref name="Kovačić">Joško Kovačić: [http://hrcak.srce.hr/file/191871 Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962.- 2012.)], Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 232.</ref>		Na predjelu Palilo obitelj Machiedo je imala svoj posjed. Kad je austrijski car podijelio nasljedno plemstvo [[Ivan Krstitelj Machiedo mlađi\|Ivanu Krstitelju Machiedu]], dobili su pridjevak po imenu ovog predjela, Palilski (de Palilo).<ref name="Kovačić">Joško Kovačić: [http://hrcak.srce.hr/file/191871 Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962. — 2012.)], Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 232.</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: bnz

2022-04-11T03:10:09Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 11. travanj 2022. u 03:10
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Sveti Klement (otok)'''-->{{~~Otok~~		<!--'''Sveti Klement (otok)'''-->{{Infookvir otok
	\|Ime = Sveti Klement		\|Ime = Sveti Klement
	\|zemljovid =		\|zemljovid =

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T22:35:15Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 22:35
Redak 43:		Redak 43:
	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{izvori}}		{{izvori}}
	~~{{commonscat\|Sveti Klement}}~~

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T01:36:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Otok
|Ime = Sveti Klement
|zemljovid =
|smještaj = [[Jadransko more]]
|otočje = [[Paklinski otoci]]
|koordinate = {{coord|43|09|58|N|16|22|30|E|display=title,inline}}
|država = [[Hrvatska]]
|gl.naselje =
|površina = 5,28<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref>
|obalna crta = 29,891<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/>
|stanovništvo =
|slika = [[Datoteka:Pakleni otoci - panoramio (6).jpg|središte|270px]]<br>Sveti Klement i Marina Palmižana
}}
'''Sveti Klement''' je [[otok]] u [[Paklinski otoci|Paklenjacima]], i najveći je u tom otočju.


[[obala|Obalno]] područje na Svetom Klementu je kamenita golet. Manji dio otoka je pokriven [[makija|makijom]] i niskom [[šuma|šumom]].

== Zemljopis ==
Kao i svi Paklinski otoci, poznat po zaštićenim lukama u kojima se vršio popravak brodova. Na Svetom Klementu nekoliko je takvih prikladnih uvala za sidrenje: Privojica (Soline), Vloka, Taršće, Okorija i Palmižana. Palmižana je dobila ime po spalmiri - premazivanje brodova smolom. Na otoku je nekoliko pećina s izvorima pitke vode: Vodeni rat, Studeni rat i Meštrovića punta. U uvali Soline je jedan od takvih izvora. Nekad je bio iznad mora, no od starog vijeka se je tijekom tisućljeća more uzdiglo za dva metra pa su ti izvori danas izvori bočate vode. U novije vrijeme služili su samo za napajanje stoke. Kopneni izvori danas su zapušteni i nekorišteni. Vodeni rat je na južnoj strani otoka (između Vlake i Momića polja) koji predstavlja depo vode u klisuri. Ulaz je oblika elipse (obzidani dio) i postoje tragovi udubljena od konopca u kamenu, na mjestima gdje se vjedrima vukla voda iz klisure. Na zapadu otoka su dva plodna polja: Veliko polje uz uvalu Soline i Momića polje uz uvalu Okorija.<ref name="Begović, Schrunk, Ugarković">Vlasta Begović, Ivančica Schrunk, Marina Ugarković: [https://hrcak.srce.hr/file/151350 ''Rimska vila u uvali Soline na otoku Sv. Klement kod Hvara''] , PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 29/2012.</ref>{{is|147}}

Prirodno najzaštićenija uvala (prirodni [[emporij]]) je uvala Soline. To joj je dalo važnu ulogu u pomorju otoka od početka naseljavanja. Uvala je na sredini otoka, na uskoj [[Prevlaka (zemljopis)|prevlaci]] gdje je udaljenost između sjeverne i južne obale najmanja. Na ulazu u uvalu nalazi se otok [[Dobri otok]] koji štiti luku od jakih južnih vjetrova i valova, kao i rt Kovač. Položaj na toj poziciji koriste još tri uvale: Privojica (zaštićena rtom Stražicom i Dobrim otokom), Vlaka (zaštićena otočićem Vlaka ispred uvale) i Taršće. Sve su dobro zaštićene od jakih južnih vjetrova. Najsigurniji maritimni prostor je Privojica, koju se zbog dubine koristi i za sidrenje većih brodova.<ref name="Begović, Schrunk, Ugarković"/>{{is|145-6}}

== Povijest ==
Prapovijesni grobovi (grobne gomile) su na desetak lokacija: na putu iz Vlake za Palmižanu (3 humka nad uvalom Planikov bok), na putu iz uvale Soline za uvalu Taršće, [[Iliri|ilirsko]]-[[Grčka kolonizacija na Jadranu|helenistički]] grob na putu Vlaka – Momića polje i dr.<ref name="Begović, Schrunk, Ugarković"/>{{is|147}}

Arheološko društvo Sveti Klement je otkrilo na otoku tragove [[kasna antika|kasnoantičke]] civilizacije. Na lokalitetu uvale Soline na južnoj obali otoka nalaze se temelji  i zidovi [[rimska vila u uvali Solinama na Svetom Klementu|rimske]] [[villa rustica|ville rustice]].
Datacije lokaliteta pomaknuli su značajni nalazi helenističke i rimske republikanske keramike iz 2./1. st. pr. Kr., ali zasad ih se ne može dovesti u svezu s nađenom arhitekturom.<ref name="Begović, Schrunk, Ugarković"/>{{is|148}} Pronađene su [[Rimska vila u uvali Solinama na Svetom Klementu|maritimna vila]] u uvali Solinama te još dvije rimske vile: [[villa rustica]] u [[villa rustica u uvali Okorija na Svetom Klementu|uvali Okorija]] uz Momića polje, te u [[villa rustica u uvali Ždrilici na otočiću Marinkovcu|uvali Ždrilica]] na otočiću [[Marinkovac|Marinkovcu]].<ref name="Begović, Schrunk, Ugarković"/>{{is|148}}

U starom vijeku bio je aktivan kamenolom u uvali Taršće, širine 13 do 15 metara. Visina seka (površina zasijecanja kamene
mase) je 6–7 m, a izrezivani kameni blokovi bili su visoki oko 4 m. Kamen je tvrd vapnenac bijele boje i vrlo
dobre strukture. O marmornom bijelom vapnencu u Dalmaciji pisao je još rimski povjesničar Plinije Stariji. Sve do obale ide neprekidna ploha za koju se može pretpostaviti da su njome do mora vozili kamene blokove za utovar na brod. U starorimskom vremenu kamene blokove do morske obale prevozili su povlačenjem po gredicama koje su bile ukopane u zemlju i namazane lojem, a po kojima je klizila drvena konstrukcija za prijenos tereta (formirana kao dvije skije povezane poprečnim gredama). Drugi način bio je drvenim napravama složenim od gredica (slično sanjkama) koje su vukli konji ili volovi po neravnom terenu.<ref name="Begović, Schrunk, Ugarković"/>{{is|147}}

Ispred kamenoloma uvala polukružna oblika s istacima poput molova koji su štitili uvalu, jer za utovar kamenih blokova potrebno je mirno more. Iznad uvale Taršća, na koti 80 m (vrh Glavica), nađeni su rasuti kameni blokovi, vjerojatno dio neke strukture, možda osmatračnice, jer s ovog položaja se nadzire kanal između Sv. Klementa i Hvara te ima panoramske poglede prema Hvaru i Visu. Sličnih položaja ima na Dobrom otoku (najviši vrh je 51 mnv ), na položaju današnje crkve Sv. Klementa u naselju Vlaci (na 44 mnv; uz crkvu je plato s ostatcima kamenih zidova) te na rtu Stražici (28 mnv). Prema važnosti starogrčke [[Issa|Isse]] i [[Pharos|Pharosa]], Soline bi bile jedna od pogodnih luka za opskrbu brodova hranom i vodom te zaklon u slučaju nevremena, a uz to su imale izvor vode, strateški nadzor. Postoje indikacije da je lokalitet u Solinama bio uključen u ekonomsku razmjenu i pomorski promet pred kraj tog razdbolja od 4. st. pr. Kr. do 1. st. pr. Kr., gledano u odnosu na grčke i lokalne naseobine te rimska naselja u tom vremenu. Moguće je biti strateška točka u rimskim osvajanjima i pomorskim bitkama. Navodno je nađen dio rimskog kanalizacijskog sustava u uvali Vlaka.<ref name="Begović, Schrunk, Ugarković"/>{{is|148}}

Postoje danas tri povremeno naseljena zaselka, ''[[Palmižana]]'', ''Momića Polje'' i ''Vloka''. U Palmižani postoji [[ACI marina]] , a u [[uvala|uvali]] Solinama je sidrište. Otok je omiljeno odredište izletnicima, te jedriličarima, kako zbog nedirnute [[priroda|prirode]], osvježivajućih šetnja kroz šumu, i vrtove botaničkih biljaka poput aloe-vere, ružmarina, maslina, te bogate prirodne flore i faune i tirkiznog čistog mora, koliko i zbog pješčanih i šljunčanih [[plaža]].
Palmižana već desetljećima privlači i inspirira generacije hrvatskih umjetnika koji se često mogu sresti na otoku dok stvaraju, radovi broj važnih umjetničkih ličnosti su izloženi u rezidenciji obitelji Meneghello.

Na predjelu Palilo obitelj Machiedo je imala svoj posjed. Kad je austrijski car podijelio nasljedno plemstvo [[Ivan Krstitelj Machiedo mlađi|Ivanu Krstitelju Machiedu]], dobili su pridjevak po imenu ovog predjela, Palilski (de Palilo).<ref name="Kovačić">Joško Kovačić: [http://hrcak.srce.hr/file/191871 Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962.- 2012.)], Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 232.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}
{{commonscat|Sveti Klement}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030912/more01.asp Tajno sklonište umornih Hvarana]
* [http://www.morsko-prase.hr/reportaza_9.htm Reportaža sa "Morskog praseta"]
* [http://www.sunnyhvar.com/Italiano/Galleria/Localita/fotogalleria_pakleni_sv.klement.htm Sveti Klement (galerija fotografija)]
* [http://www.stclementarchaeology.org/page7/page7.html Slikovna galerija]

[[Kategorija:Sveti Klement (otok)| ]]

Sveti Klement (otok) - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 2' u '. — 2'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica