Svatá Hora - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T16:46:04Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 16:46
Redak 27:		Redak 27:

	=== Ostali projekti ===		=== Ostali projekti ===
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons =~~
	~~\|commonshr =~~
	~~\|commonscat = Svatá Hora (Příbram)~~
	~~\|commonscathr = Svatá Hora~~
	~~\|wikivrste =~~
	~~\|wikivrstehr =~~
	~~\|wikizvor =~~
	~~\|wikizvor_autor =~~
	~~\|wječnik =~~
	~~\|wikiknjige =~~
	~~\|wikicitat =~~
	}}

	[[Kategorija:Katolički samostani]]		[[Kategorija:Katolički samostani]]
	[[Kategorija:Katolički vjerski objekti u Češkoj]]		[[Kategorija:Katolički vjerski objekti u Češkoj]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ita oznaka}}' u '{{tal oznaka}}'

2025-05-31T01:11:46Z

Zamjena teksta - '{{ita oznaka}}' u '{{tal oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 31. svibanj 2025. u 01:11
Redak 24:		Redak 24:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	* {{češ oznaka}} {{nje oznaka}} {{eng oznaka}} {{polj oznaka}} {{špa oznaka}} {{Fra oznaka}} {{~~ita~~ oznaka}} {{rus oznaka}} [http://svata-hora.cz/ Službene stranice]		* {{češ oznaka}} {{nje oznaka}} {{eng oznaka}} {{polj oznaka}} {{špa oznaka}} {{Fra oznaka}} {{tal oznaka}} {{rus oznaka}} [http://svata-hora.cz/ Službene stranice]

	=== Ostali projekti ===		=== Ostali projekti ===

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-29T00:14:34Z

Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 00:14
Redak 24:		Redak 24:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	* {{češ oznaka}} {{~~deu~~ oznaka}} {{eng oznaka}} {{polj oznaka}} {{špa oznaka}} {{Fra oznaka}} {{ita oznaka}} {{rus oznaka}} [http://svata-hora.cz/ Službene stranice]		* {{češ oznaka}} {{nje oznaka}} {{eng oznaka}} {{polj oznaka}} {{špa oznaka}} {{Fra oznaka}} {{ita oznaka}} {{rus oznaka}} [http://svata-hora.cz/ Službene stranice]

	=== Ostali projekti ===		=== Ostali projekti ===

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ces oznaka}}' u '{{češ oznaka}}'

2025-05-28T02:14:59Z

Zamjena teksta - '{{ces oznaka}}' u '{{češ oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 02:14
Redak 3:		Redak 3:
	'''Svatá Hora''' ([[hrvatski jezik\|hrv.]] ''Sveta gora'' ili ''Sveta planina'') [[barok]]ni je pravokutni kompleks [[samostan]]a i poznato češko hodočastilište na vrhu [[Brdo\|brda]] visokog 586 metara u starom dijelu grada [[Příbram]]a. Unutar kompleksa dimenzija 80 x 72 m smješteno je nekoliko samostana, četiri [[kapela\|kapelice]] u kutovima [[pravokutnik\|pravokutnog oblika]] kompleksa i izvorna [[Gotika\|gotička]] [[crkva]] [[Sveta Marija\|sv. Marije]], obnovljena i proširena [[1648.]] - [[1673.]] prema nacrtima [[arhitekt]]a Carla Luraga. Na popločanu [[kamen]]u terasu na sjevernom krilu kompleksa nastavljaju se [[stepenice]] za [[pješak]]e i [[cesta]] za [[Automobil\|osobna vozila]], koje vode do središta grada.		'''Svatá Hora''' ([[hrvatski jezik\|hrv.]] ''Sveta gora'' ili ''Sveta planina'') [[barok]]ni je pravokutni kompleks [[samostan]]a i poznato češko hodočastilište na vrhu [[Brdo\|brda]] visokog 586 metara u starom dijelu grada [[Příbram]]a. Unutar kompleksa dimenzija 80 x 72 m smješteno je nekoliko samostana, četiri [[kapela\|kapelice]] u kutovima [[pravokutnik\|pravokutnog oblika]] kompleksa i izvorna [[Gotika\|gotička]] [[crkva]] [[Sveta Marija\|sv. Marije]], obnovljena i proširena [[1648.]] - [[1673.]] prema nacrtima [[arhitekt]]a Carla Luraga. Na popločanu [[kamen]]u terasu na sjevernom krilu kompleksa nastavljaju se [[stepenice]] za [[pješak]]e i [[cesta]] za [[Automobil\|osobna vozila]], koje vode do središta grada.

	Izvorno je cijeli kompleks bio rezidencija [[isusovci\|isusovaca]]<ref>{{~~ces~~ oznaka}} Koláček, Josef, ''Jezuité na Svaté Hoře'', Velehrad, Refugium Velehrad-Roma, 1998., str. 83, {{ISBN\|80-86045-25-0}}.</ref>, a danas ovdje žive i rade [[redemptoristi]]. Ovaj kompleks središte je provincije redemptorista za područje [[Središnja Češka\|Središnje Češke]]. Osim što održavaju cijeli kompleks, redemptoristi vode i nekoliko [[župa]] u Příbramu i okolici.<ref>{{~~ces~~ oznaka}} Smolík, Václav, ''Milosti Panny Marie Svatohorské v obrazech : popis a výklad ambitních obrazů'', Příbram, Redemptoristi na Svatoj Hori, 1948., str. 81</ref>		Izvorno je cijeli kompleks bio rezidencija [[isusovci\|isusovaca]]<ref>{{češ oznaka}} Koláček, Josef, ''Jezuité na Svaté Hoře'', Velehrad, Refugium Velehrad-Roma, 1998., str. 83, {{ISBN\|80-86045-25-0}}.</ref>, a danas ovdje žive i rade [[redemptoristi]]. Ovaj kompleks središte je provincije redemptorista za područje [[Središnja Češka\|Središnje Češke]]. Osim što održavaju cijeli kompleks, redemptoristi vode i nekoliko [[župa]] u Příbramu i okolici.<ref>{{češ oznaka}} Smolík, Václav, ''Milosti Panny Marie Svatohorské v obrazech : popis a výklad ambitních obrazů'', Příbram, Redemptoristi na Svatoj Hori, 1948., str. 81</ref>

	== Odlike ==		== Odlike ==
	[[Datoteka:Příbram-Svata Hora-areal.jpg\|mini\|lijevo\|300px\|Pogled na kompleks iz smjera [[Prag]]a.]]		[[Datoteka:Příbram-Svata Hora-areal.jpg\|mini\|lijevo\|300px\|Pogled na kompleks iz smjera [[Prag]]a.]]
	[[Datoteka:Svata hora01.JPG\|mini\|desno\|Svod hodočasničke crkve sv. Marije ukrašen je reljefima, freskama i štukaturama.]]		[[Datoteka:Svata hora01.JPG\|mini\|desno\|Svod hodočasničke crkve sv. Marije ukrašen je reljefima, freskama i štukaturama.]]
	Glavni ulaz u kompleks popločena je kamena terasa s Marijinim [[kip]]om u sredini iz [[1661.]] godine. U istočnom krilu samostana nalazi se [[portal]] [[Prag\|grada Praga]] (1702. - 1705.) s kipovima i prikazima [[svetac]]a, [[prorok]]a i [[Popis čeških vladara\|čeških kraljeva]] (rad kipara [[Jan Brokoff\|Jana Brokoffa]]). Iznad [[kolonada\|kolonade]] portala, u sredini, nalazi se kip Djevice Marije Svatohorské arhitekta [[Kilián Ignác Dientzenhofer\|Kiliána Ignáca Dientzenhofera]] iz [[1732.]] godine. U središtu južnog krila nalazi se kameni portal s radovima kipara Ondřeja Filipa Quitainera iz [[1707.]] godine. U uglovima cijelog kompleksa (odnosno kutovima [[pravokutnik]]a) nalaze se četiri osmerokutne [[kapela\|kapelice]] koje predstavljaju četiri naselja ([[Plzeň]], [[Prag]], Breznička i Mnišeck) ovisno o [[strane svijeta\|stranama svijeta]] na kojima se nalaze. Kapelice su ukrašene bogatim [[štukatura]]ma po uzoru na talijanske umjetnike, prema planovima Carla Luraga. U jugoistočnom uglu ''Praške kapelice'' nalazi se izvorna oltarna slika Petra Brandla ''Navještenje'' iz [[1697.]], čija se kopija čuva u [[Nacionalna galerija u Pragu\|Nacionalnoj galeriji u Pragu]].<ref name=poche>{{~~ces~~ oznaka}} Poche, Emanuel, a kol, ''Umělecké památky Čech 3. P–Š'', Prag, izdavačka kuća Academia, 1980., str. 179</ref>		Glavni ulaz u kompleks popločena je kamena terasa s Marijinim [[kip]]om u sredini iz [[1661.]] godine. U istočnom krilu samostana nalazi se [[portal]] [[Prag\|grada Praga]] (1702. - 1705.) s kipovima i prikazima [[svetac]]a, [[prorok]]a i [[Popis čeških vladara\|čeških kraljeva]] (rad kipara [[Jan Brokoff\|Jana Brokoffa]]). Iznad [[kolonada\|kolonade]] portala, u sredini, nalazi se kip Djevice Marije Svatohorské arhitekta [[Kilián Ignác Dientzenhofer\|Kiliána Ignáca Dientzenhofera]] iz [[1732.]] godine. U središtu južnog krila nalazi se kameni portal s radovima kipara Ondřeja Filipa Quitainera iz [[1707.]] godine. U uglovima cijelog kompleksa (odnosno kutovima [[pravokutnik]]a) nalaze se četiri osmerokutne [[kapela\|kapelice]] koje predstavljaju četiri naselja ([[Plzeň]], [[Prag]], Breznička i Mnišeck) ovisno o [[strane svijeta\|stranama svijeta]] na kojima se nalaze. Kapelice su ukrašene bogatim [[štukatura]]ma po uzoru na talijanske umjetnike, prema planovima Carla Luraga. U jugoistočnom uglu ''Praške kapelice'' nalazi se izvorna oltarna slika Petra Brandla ''Navještenje'' iz [[1697.]], čija se kopija čuva u [[Nacionalna galerija u Pragu\|Nacionalnoj galeriji u Pragu]].<ref name=poche>{{češ oznaka}} Poche, Emanuel, a kol, ''Umělecké památky Čech 3. P–Š'', Prag, izdavačka kuća Academia, 1980., str. 179</ref>

	Kamena terasa vodi u unutrašnjost hodočasničke crkve sv. Marije, izvorno gotičke građevine iz [[14. stoljeće\|14. stoljeća]]. Obnovljena je i okružena malim četverostranim kapelicama u baroknom stilu između [[1658.]] i [[1675.]] Zapadna kapelica proširena je i ponovno otvorena [[1751.]], nakon šest godina obnove pod vodstvom A. Schmidta. Kapelica s [[arkada]]ma na istočnoj strani građena je od [[1674.]] do [[1676.]] prema nacrtima dvojice arhitekata:D. Orsija i G. D. Canevallea.		Kamena terasa vodi u unutrašnjost hodočasničke crkve sv. Marije, izvorno gotičke građevine iz [[14. stoljeće\|14. stoljeća]]. Obnovljena je i okružena malim četverostranim kapelicama u baroknom stilu između [[1658.]] i [[1675.]] Zapadna kapelica proširena je i ponovno otvorena [[1751.]], nakon šest godina obnove pod vodstvom A. Schmidta. Kapelica s [[arkada]]ma na istočnoj strani građena je od [[1674.]] do [[1676.]] prema nacrtima dvojice arhitekata:D. Orsija i G. D. Canevallea.
Redak 20:		Redak 20:

	== Literatura ==		== Literatura ==
	* {{~~ces~~ oznaka}} {{lat oznaka}} Holubová, Markéta, ''Catalogus personarum et officiorum residentii ad S. Montem (1647-1773) = Biografický slovník členů Tovaryšstva Ježíšova působících na Svaté Hoře u Příbrami v letech 1647-1773'', Příbram, Prag, Državni arhiv Distrikta Příbram i Muzej rudarstva u Příbramu u suradnji sa Institutom za etnologiju (AV ČR), 2006., str. 158, {{ISBN\|80-86772-22-5}}, {{ISBN\|80-86869-02-4}}.		* {{češ oznaka}} {{lat oznaka}} Holubová, Markéta, ''Catalogus personarum et officiorum residentii ad S. Montem (1647-1773) = Biografický slovník členů Tovaryšstva Ježíšova působících na Svaté Hoře u Příbrami v letech 1647-1773'', Příbram, Prag, Državni arhiv Distrikta Příbram i Muzej rudarstva u Příbramu u suradnji sa Institutom za etnologiju (AV ČR), 2006., str. 158, {{ISBN\|80-86772-22-5}}, {{ISBN\|80-86869-02-4}}.
	* {{~~ces~~ oznaka}} Kopeček, Josef, ''Svatá Hora'', Kostelní Vydří, Karmelićanska naklada, 2006., str. 187, {{ISBN\|80-7192-998-0}}.		* {{češ oznaka}} Kopeček, Josef, ''Svatá Hora'', Kostelní Vydří, Karmelićanska naklada, 2006., str. 187, {{ISBN\|80-7192-998-0}}.

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	* {{~~ces~~ oznaka}} {{deu oznaka}} {{eng oznaka}} {{polj oznaka}} {{špa oznaka}} {{Fra oznaka}} {{ita oznaka}} {{rus oznaka}} [http://svata-hora.cz/ Službene stranice]		* {{češ oznaka}} {{deu oznaka}} {{eng oznaka}} {{polj oznaka}} {{špa oznaka}} {{Fra oznaka}} {{ita oznaka}} {{rus oznaka}} [http://svata-hora.cz/ Službene stranice]

	=== Ostali projekti ===		=== Ostali projekti ===

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Spa oznaka}}' u '{{špa oznaka}}'

2025-05-27T04:59:21Z

Zamjena teksta - '{{Spa oznaka}}' u '{{špa oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 04:59
Redak 24:		Redak 24:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	* {{ces oznaka}} {{deu oznaka}} {{eng oznaka}} {{polj oznaka}} {{~~Spa~~ oznaka}} {{Fra oznaka}} {{ita oznaka}} {{rus oznaka}} [http://svata-hora.cz/ Službene stranice]		* {{ces oznaka}} {{deu oznaka}} {{eng oznaka}} {{polj oznaka}} {{špa oznaka}} {{Fra oznaka}} {{ita oznaka}} {{rus oznaka}} [http://svata-hora.cz/ Službene stranice]

	=== Ostali projekti ===		=== Ostali projekti ===

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{pol oznaka}}' u '{{polj oznaka}}'

2025-04-23T03:58:36Z

Zamjena teksta - '{{pol oznaka}}' u '{{polj oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 23. travanj 2025. u 03:58
Redak 24:		Redak 24:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	* {{ces oznaka}} {{deu oznaka}} {{eng oznaka}} {{~~pol~~ oznaka}} {{Spa oznaka}} {{Fra oznaka}} {{ita oznaka}} {{rus oznaka}} [http://svata-hora.cz/ Službene stranice]		* {{ces oznaka}} {{deu oznaka}} {{eng oznaka}} {{polj oznaka}} {{Spa oznaka}} {{Fra oznaka}} {{ita oznaka}} {{rus oznaka}} [http://svata-hora.cz/ Službene stranice]

	=== Ostali projekti ===		=== Ostali projekti ===

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-21T22:39:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Svatá Hora u Příbrami - letecký pohled.jpg|mini|desno|Pogled na crkvu i samostan Svatá Hora iz zraka.]]
[[Datoteka:Svatá Hora.jpg|mini|desno|Pogled na kompleks sa zapadne strane.]]
'''Svatá Hora''' ([[hrvatski jezik|hrv.]] ''Sveta gora'' ili ''Sveta planina'') [[barok]]ni je pravokutni kompleks [[samostan]]a i poznato češko hodočastilište na vrhu [[Brdo|brda]] visokog 586 metara u starom dijelu grada [[Příbram]]a. Unutar kompleksa dimenzija 80 x 72 m smješteno je nekoliko samostana, četiri [[kapela|kapelice]] u kutovima [[pravokutnik|pravokutnog oblika]] kompleksa i izvorna [[Gotika|gotička]] [[crkva]] [[Sveta Marija|sv. Marije]], obnovljena i proširena [[1648.]] - [[1673.]] prema nacrtima [[arhitekt]]a Carla Luraga. Na popločanu [[kamen]]u terasu na sjevernom krilu kompleksa nastavljaju se [[stepenice]] za [[pješak]]e i [[cesta]] za [[Automobil|osobna vozila]], koje vode do središta grada.

Izvorno je cijeli kompleks bio rezidencija [[isusovci|isusovaca]]<ref>{{ces oznaka}} Koláček, Josef, ''Jezuité na Svaté Hoře'', Velehrad, Refugium Velehrad-Roma, 1998., str. 83, {{ISBN|80-86045-25-0}}.</ref>, a danas ovdje žive i rade [[redemptoristi]]. Ovaj kompleks središte je provincije redemptorista za područje [[Središnja Češka|Središnje Češke]]. Osim što održavaju cijeli kompleks, redemptoristi vode i nekoliko [[župa]] u Příbramu i okolici.<ref>{{ces oznaka}} Smolík, Václav, ''Milosti Panny Marie Svatohorské v obrazech : popis a výklad ambitních obrazů'', Příbram, Redemptoristi na Svatoj Hori, 1948., str. 81</ref>

== Odlike ==
[[Datoteka:Příbram-Svata Hora-areal.jpg|mini|lijevo|300px|Pogled na kompleks iz smjera [[Prag]]a.]]
[[Datoteka:Svata hora01.JPG|mini|desno|Svod hodočasničke crkve sv. Marije ukrašen je reljefima, freskama i štukaturama.]]
Glavni ulaz u kompleks popločena je kamena terasa s Marijinim [[kip]]om u sredini iz [[1661.]] godine. U istočnom krilu samostana nalazi se [[portal]] [[Prag|grada Praga]] (1702. - 1705.) s kipovima i prikazima [[svetac]]a, [[prorok]]a i [[Popis čeških vladara|čeških kraljeva]] (rad kipara [[Jan Brokoff|Jana Brokoffa]]). Iznad [[kolonada|kolonade]] portala, u sredini, nalazi se kip Djevice Marije Svatohorské arhitekta [[Kilián Ignác Dientzenhofer|Kiliána Ignáca Dientzenhofera]] iz [[1732.]] godine. U središtu južnog krila nalazi se kameni portal s radovima kipara Ondřeja Filipa Quitainera iz [[1707.]] godine. U uglovima cijelog kompleksa (odnosno kutovima [[pravokutnik]]a) nalaze se četiri osmerokutne [[kapela|kapelice]] koje predstavljaju četiri naselja ([[Plzeň]], [[Prag]], Breznička i Mnišeck) ovisno o [[strane svijeta|stranama svijeta]] na kojima se nalaze. Kapelice su ukrašene bogatim [[štukatura]]ma po uzoru na talijanske umjetnike, prema planovima Carla Luraga. U jugoistočnom uglu ''Praške kapelice'' nalazi se izvorna oltarna slika Petra Brandla ''Navještenje'' iz [[1697.]], čija se kopija čuva u [[Nacionalna galerija u Pragu|Nacionalnoj galeriji u Pragu]].<ref name=poche>{{ces oznaka}} Poche, Emanuel, a kol, ''Umělecké památky Čech 3. P–Š'', Prag, izdavačka kuća Academia, 1980., str. 179</ref>

Kamena terasa vodi u unutrašnjost hodočasničke crkve sv. Marije, izvorno gotičke građevine iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Obnovljena je i okružena malim četverostranim kapelicama u baroknom stilu između [[1658.]] i [[1675.]] Zapadna kapelica proširena je i ponovno otvorena [[1751.]], nakon šest godina obnove pod vodstvom A. Schmidta. Kapelica s [[arkada]]ma na istočnoj strani građena je od [[1674.]] do [[1676.]] prema nacrtima dvojice arhitekata:D. Orsija i G. D. Canevallea.

Glavni oltar crkve izgrađen je [[1684.]] sa [[Srebro|srebrnim]] ukrasima (J. Kogler), a [[1775.]] ispred oltara postavljen je kip Djevice Marije Svatohorské, koji je pomoćni biskup Jan Rudolf Sporck [[22. lipnja]] [[1732.]] posvetio i okrunio. Svodovi i zidovi crkve ukrašeni su bogatim štukaturama S. Cereghettihoa iz [[1665.]] i baroknim skulpturama. Crkva je nekoliko puta bila prebojavana, a [[secesija|secesijsku]] ogradu ispred glavnog oltara dizajnirao je R. Němec [[1913.]] godine.

Na sjevernom ulazu u crkvu nalazi se kip [[Elizabeta|Elizabete]] iz [[1500.]] godine uz nekoliko manjih kipova iz [[20. stoljeće|20. stoljeća]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* {{ces oznaka}} {{lat oznaka}} Holubová, Markéta, ''Catalogus personarum et officiorum residentii ad S. Montem (1647-1773) = Biografický slovník členů Tovaryšstva Ježíšova působících na Svaté Hoře u Příbrami v letech 1647-1773'', Příbram, Prag, Državni arhiv Distrikta Příbram i Muzej rudarstva u Příbramu u suradnji sa Institutom za etnologiju (AV ČR), 2006., str. 158, {{ISBN|80-86772-22-5}}, {{ISBN|80-86869-02-4}}.
* {{ces oznaka}} Kopeček, Josef, ''Svatá Hora'', Kostelní Vydří, Karmelićanska naklada, 2006., str. 187, {{ISBN|80-7192-998-0}}.

== Vanjske poveznice ==
* {{ces oznaka}} {{deu oznaka}} {{eng oznaka}} {{pol oznaka}} {{Spa oznaka}} {{Fra oznaka}} {{ita oznaka}} {{rus oznaka}} [http://svata-hora.cz/ Službene stranice]

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Svatá Hora (Příbram)
|commonscathr = Svatá Hora
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

[[Kategorija:Katolički samostani]]
[[Kategorija:Katolički vjerski objekti u Češkoj]]